Steve Schneider sa Stanforda rekao je kako postoje jasni dokazi da životinjske vrste reagiraju na zatopljavanje atmosfere od 0,7 stupnjeva Celzijevih do kojeg je došlo u proteklom stoljeću.
"Ovo je prvi znak - priroda već reagira", rekao je Schneider novinarima na sastanku o klimatskim promjenama. "Postoji izravna prijetnja opstanku mnogim vrstama na planetu", upozorio je.
Brze promjene klime nameću potrebu brže prilagodbe, uglavnom selidbom, no u područjima kao što su polovi ili visoke planine nema se kamo, a na putu se može naići i na ljudska naselja. "Jedini način na koji brza promjena klime može pogoditi vrste je izumiranje", rekao je.
Rachel Warren iz Tyndallova centra za klimatske promjene rekla je na sastanku da čak i povišenje temperature od jedan stupanj izlaže pritisku leptire i ptice.
Povišenje temperature od dva stupnja pritisku izlaže, među ostalim, ribe, žabe, guske, snježne leoparde, tuljane i polarne medvjede.
Daljnji porast temperature donosi sveopće izumiranje životinjskih vrsta.
UN-ov Međunarodni panel o klimatskim promjenama predvidio je 2001. da bi se svijet do kraja stoljeća mogao zagrijati između 1,5 do gotovo 6 stupnjeva Celzijevih, a najveću krivnju za zagrijavanje snose ljudi. Topljenje polova, porast razine mora i nagle promjene vremena izazvat će porast temperature za više od dva stupnja Celzijevih.
Schneider smatra da bi ozbiljne posljedice mogao imati i niži porast temperature. "Postoji pet do 10 posto šansi da ćemo opasne posljedice imati već od dosadašnjeg zatopljenja", rekao je.