Pripreme za izbore međutim protiču u sjeni pobunjeničkih bombaških napada na američke vojnike i snage lojalne iračkoj prijelaznoj vladi, u kojima gotovo svakodnevno ginu deseci osoba. Posljednjih su tjedana diljem zemlje pojačani napadi na birališta i osobe koje sudjeluju u izbornom procesu.
Pravo sudjelovanja na izborima ima 14 milijuna i 270 tisuća Iračana. U zemlji je organizirano 5.300 birališta i gotovo 20.000 glasačkih mjesta. Tiskano je dvadeset milijuna glasačkih listića.
Nešto više od 280.000 Iračana koji su registrirani u 14 zemalja - Australiji, Velikoj Britaniji, Kanadi, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Jordanu, Nizozemskoj, Švedskoj, Siriji, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Sjedinjenim Državama - počelo je glasovati već u petak, javlja dpa.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije samo je 280.000 Iračana, od njih 1,2 milijuna koji žive u inozemstvu, registrirano za ove izbore. Analitičari ocjenjuju da je uzrok tome loša informiranost i strah da bi osobni podaci, za one Iračane koji žive ilegalno u inozemstvu, mogli biti predani vlastima.
Pet dana uoči izbora Iračko izborno povjerenstvo objavilo je imena kandidata na izborima.
Ukupno će biti 110 lista sa 7.663 kandidata. Prema povjerenstvu tri su liste odbile objaviti imena svojih kandidata, a među njima su lista Islamske stranke (suniti) koja je koncem prosinca najavila da će se povući s izbora.
Predizborna utrka službeno je počela 15. prosinca prošle godine, ali su samo nositelji lista koji su poznati široj javnosti javno objavili svoje kandidature.
Zbog straha od atentata većina drugih kandidata nije vodila javnu kampanju i izbjegavala je pojavljivati se u glasilima.
Ove će izbore obilježiti nekoliko političkih ličnosti od kojih su neke kandidati, a neke samo utječu na biračko tijelo, piše Reuters.
Iyad Allawi, privremeni premijer koji se suprotstavljao Sadamu iz egzila uz pomoć SAD-a i Velike Britanije, treba uvjeriti mnoge Iračane da nije samo alat u rukama zapadnih saveznika. No, kako mu javni imidž raste, čak i ako njegovi svjetovni saveznici ne pobijede, on ostaje jaki kandidat za premijera.
Massud Barzani, čelnik jedne od dvije glavne kurdske stranke - Kurdistanske demokratske stranke (KDP) - odlučan je nastaviti napore u kampanji da budući ustav jamči autonomiju Kurdima na sjeveru zemlje.
Ahmad Chalabi povezao je svoju stranku Irački nacionalni kongres s glavnim šijitskim vjerskim strankama i predviđa se da će pobijediti na ovim izborima.
Abdel Aziz al Hakim, vođa Vrhovnog vijeća za islamsku revoluciju u Iraku prvo je ime na šijitskoj listi i inzistirao je da se izbori održe unatoč stalnom nasilju.
Ibrahim Jaafari, potpredsjednik privremene vlade, često je kritizirao američku vojnu akciju i pokušao je u politički proces uvući šijitskog klerika Moqtadu al Sadra.
Sunitski državnik Adnan Pachachi želi da izbori budu odgođeni za šest mjeseci tvrdeći da nasilje i zastrašivanje mogu donijeti neravnopravan rezultat. Strahuje da će slab odaziv ionako male sunitske manjine (koja čini 20 posto stanovništva) marginalizirati nekada dominantnu zajednicu, potkopati legitimnost izbora i možda izazvati građanski rat.
Šijitski klerik al Sadr, koji je predvodio pobunu u Bagdadu i u dva južna iračka grada, a sada neko vrijeme njegova Mahdi vojska poštuje prekid vatre, nije iskazao potporu ni jednoj stranci, iako su neki njegove pristaše neovisni kandidati.
Hussain al Shahristani vodeće je ime u šijitskom izbornom bloku Ujedinjeni irački savez. Šijit koji se zalaže za svjetovnu državu, bio je spominjan kao privremeni premijer, ali se SAD odlučio za Allawija kao odlučnijeg političara.
Socijalistička Patriotska unija Kurdistana (PUK) Jalala Talabanija predvodi polovicu kurdske enklave. Unatoč čestim razilaženjima s KDP-om koji kontrolira drugu polovicu enklave dvije su stranke izborni saveznici.
Novu će iračku vladu nakon izbora dočekati stalno nasilje u obliku svakodnevnih zasjeda, granatiranja, bombaških napada i samoubilačkih napada na američke vojnike, pripadnike iračkih snaga, vladine dužnosnike i šijitske skupine, a glavni će joj neprijatelji biti Abu Musab al Zarqawi, jordanski islamist blisko povezan s al-Qaidom, koji je proglasio "žestoki rat" iračkim parlamentarnim izborima, te ekstremna sunitska skupina Ansar al Suna, prenosi France Presse.