Taj će nadzor raditi, kako je kazao direktor Hrvatskih šuma Darko Beuk, Nadzorna stanica Hrvatskih šuma koja je osnovana prije nešto više od godinu dana za potrebe osiguranja i nadzora ekološke proizvodnje.
Naglasio je da su HŠ stekle međunarodni FCS certifikat koji dokazuje da šumama gospodare na temelju održivog razvitka, slijedom čega i njihova Nadzorna stanica može pčelarima izdavati certifikate kojim će moći zatražiti eko-markicu za svoje proizvode. Te markice izdaje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Osim toga, HŠ će, dodao je Beuk, osigurati i pravodobno obavješćivanje pčelara o pojavama rijetkih mednih rosa poput jelove i hrasta sladuna, od kojih se proizvode najcjenjenije i najskuplje vrste meda u svijetu.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Nikola Kezić kazao je da Pismo razumijevanja sa HŠ predstavlja višu razinu njihove suradnje i uvažavanja, što je, kaže, još značajnije ako se zna da više od 50 posto proizvedenog meda u Hrvatskoj potječe iz šuma.
Dodao je da je hrvatski med po svojoj kvaliteti izuzetno cijenjen i tražen u svijetu, zbog čega i Hrvatski pčelarski savez sve više radi na zaštiti i prepoznatljivosti te proizvodnje.
Savez objedinjuje 87 pčelarskih udruga iz svih dijelova Hrvatske odnosno više do tri tisuće pčelara koji gospodare sa više od 200 tisuća pčelinjih zajednica.
Kezić je istaknuo i da je med jedan od pet prehrambenih proizvoda koji se samodostatno proizvode u Hrvatskoj te da se godišnja proizvodnja meda kreće oko 3.500 tisuća tona od čega se jedna trećina ili oko tisuću tona izveze.
U Hrvatskoj bi se, kaže, moglo proizvoditi i izvoziti više meda, za što postoje svi ekološki, klimatski i drugi uvjeti, ali je za to potrebno eliminirati sivo tržište, voditi politiku razumnih, a ne niskih cijena, izraditi Pašne karte i Pašni katastar. Potrebno je i pojačati edukaciju pčelara, što Savez, kaže Kezić već radi, kao i stvoriti uvjete za stasanje novih pčelara te više poraditi na marketingu i promociji meda kao nacionalnog proizvoda.
(Hina) xtam yds