Ti su radnici mahom zaposleni u Njemačkoj budući da je nakon stjecanja hrvatske neovisnosti jedino Njemačka, uz Sloveniju, produžila s Hrvatskom suradnju u zapošljavanju putem HZZ-a koja je za vrijeme bivše Jugoslavije postojala još s Austrijom, Švicarskom i Francuskom.
Najviše je tijekom prošle godine posredstvom HZZ-a zaposleno sezonskih radnika, njih 4.778. Riječ je uglavnom o poljoprivrednim radnicima koji odlaze u Njemačku na poslove sadnje rajčica, salate i branja šparoga te pripreme poljoprivrednog zemljišta.
Najčešće su to stanovnici slavonskih županija i to većinom žene, kojem odlaze na sezonski rad u Njemačku, kaže Zvonko Šešo, rukovoditelj HZZ-ova Odjela za posredovanje za zapošljavanje u inozemstvu. Dodaje kako su sezonski radnici dosad mogli u Njemačkoj raditi tri mjeseca, a od ove godine moći će ostati mjesec duže.
Drugu značajniju grupu radnika koji odlaze na rad u inozemstvo uz posredstvo HZZ-a čine gostujući radnici, a to su oni koji koji se zapošljavaju na osnovu hrvatsko-njemačkog međudržavnog sporazuma o zapošljavanju radnika radi usavršavanja profesionalnih i jezičnih znanja. Njih je lani u Njemačkoj bilo 168. Oni u Njemačkoj mogu ostati najviše 18 mjeseci.
Treću grupu čine pomorci na stranim brodovima kojih je lani preko HZZ-a zaposleno 115. Tu je još i 31 medicinski tehničar i 61 student.
Za ovu godinu, kaže Šešo, njemačka Vlada odobrila je hrvatskim građanima 500 radnih dozvola, a zainteresirani građani moraju prije zapošljavanja u Njemačkoj uspješno proći selekcijski intervju sa stručnjacima njemačkog zavoda za zapošljavanje.
Ukupno je preko HZZ-a, od 1991. do kraja 2004. u inozemstvu zaposleno više od 86 tisuća radnika. Od toga je sezonskih radnika bilo blizu 71 tisuća, pomoraca 10.765, a medicinskih tehničara 3.668.
Od 2002. godine otkad je u Njemačkoj moguće preko HZZ-a zapošljavati gostujuće radnike i studente, zaposleno je 77 studenata i 544 gostujuća radnika.
Procjenjuje se da višestruko veći broj hrvatskih građana radi u inozemstvu na crno i to najviše na poslovima brige za starije osobe, eksploataciji nafte, ugostiteljstvu i pomorstvu.
HZZ još uvijek ima zakonski monopol na posredovanje u zapošljavanju hrvatskih građana u inozemstvu, dok mu na domaćem tržištu konkurira dvadesetak privatnih agencija.
Očekuje se da će Vlada ove godine, u sklopu prilagodbe hrvatskog zakonodavstva normama EU-a, liberalizirati područje posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu.