Za radnike iz BiH su prošle godine izdane 1.722 radne dozvole, državljanima Turske 512, a Kinezima 468.
Više od sto radnih dozvola izdano je još državljanima Makedonije (356), Njemačke (248), Italije (230), Srbije i Crne Gore (229), Slovačke (212), Slovenije (176), SAD-a (122) i Mađarske (119).
Radne dozvole lani su, doduše u znatno manjem broju, dobili i državljani nekih dalekih zemalja kao što su Jordan (4), Filipini (4), Tajland (3), Uzbekistan (2) i Vijetnam (1).
U 87 posto slučajeva ili 4.686, radne dozvole strancima izdane su muškarcima, a 13 posto ili 678 slučajeva ženama.
Strani radnici najčešće imaju srednju stručnu spremu (2.720 ili 50 posto). Visoku stručnu spremu lani je imalo 1095 stranih radnika sa dozvolom, ili oko 20 posto, dok je nižu stručnu spremu imao 651 strani radnik odnosno 12 posto. Kvalificiranih stranih radnika s dozvolom bilo je 512 ili 9,5 posto.
Stranih doktora i magistar znanosti bilo je ukupno 4. Bez stručne spreme bilo je 9 stranih radnika s dozvolom.
Gledano prema dobi, najviše je stranih radnika i radnica bilo između 46 i 60 godina - njih 1.472 ili 27,44 posto. Slijede radnici između 36 i 40 godina kojih je bilo 906 ili 17 posto, a stranih radnika u dobi između 41 do 45 godina lani je bilo 789, odnosno 15 posto.
Prema Vladinoj odluci o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2005. godini, u Hrvatskoj je za 2005. određena kvota od 2.428 radnih dozvola, od toga za novozaposlene strance 1.400 radnih dozvola.
Najveća mogućnost novog zapošljavanja stranaca bit će u građevinarstvu za koje je predviđeno 610 novih radnih dozvola te u turizmu za koji je predviđeno 370 i brodogradnji 270 novih radnih dozvola.
Za područje kulture bit će moguće izdati 68, znanosti i obrazovanju 60 te u zdravstvu 22 nove radne dozvole.
Godišnja kvota radnih dozvola za sezonsko zapošljavanje iznosi 400 radnih dozvola i to mahom za građevinska zanimanja (tesar, zidar, betonirac, armirač, rukovoditelj građevinskim strojevima i građevinski miner).
Radna dozvola za sezonsko zapošljavanje izdaje se na rok od 90 dana godišnje.
U pregledu potreba za zapošljavanjem, koji je sastavni dio Vladine uredbe, zapošljavanje stranaca, njih 402, najviše se traži u Gradu Zagrebu, a slijede turističke regije odnosno Splitsko -dalmatinska županija sa 273 radnika te Istarska sa 203, Primorsko - goranska sa 168 i zadarska županija sa 134 strana radnika.
Primat po zanimanjima imaju radnici građevinske struke za kojima je potražnja najveća. Tako se traži po 330 tesara i zidara plus njih 100 za sezonsko zapošljavanje.
Traženi su i turistički radnici odnosno turistički animatori - njih 185 te 95 turističkih zastupnika i 90 kuhara nacionalnih kuhinja. Traži se i 155 stranih elektrozavarivača, najvjerojatnije za potrebe brodogradilišta jer su potrebe za njima izražene u Istarskoj i Splitsko - dalmatinskoj županiji.