Ukupni krediti hrvatskih poslovnih banaka u prvih deset mjeseci prošle godine porasli su za 10,4 milijarde kuna ili za 9,1 posto u odnosu na kraj 2003. godine, što je manje nego u istom razdoblju 2003. kada su krediti nominalno povećani za 13,4 milijarde kuna ili za 13,8 posto, podaci su Hrvatske narodne banke.
Pritom se bilježi usporavanje porasta kredita građanima te ubrzanje rasta kredita poduzećima, no sektor stanovništva i dalje ostvaruje znano više godišnje stope rasta od poduzeća.
Tako su krediti stanovništvu u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci povećani za 6,9 milijardi kuna, dok je u prethodnoj godini to povećanje iznosilo 10,1 milijardu kuna. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu na kraju listopada 2004. iznosila je 16,9 posto, što je 12 postotnih bodova manje nego u istom mjesecu prethodne godine.
Krediti odobreni poduzećima povećani su od siječnja do listopada za 1,8 milijardi kuna, prema oko 800 milijuna kuna u istom razdoblju godine prije. Godišnja stopa rasta kredita poduzećima iznosila je 7,2 posto.
Po podacima HNB-a ukupni krediti banaka stanovništvu na kraju listopada prošle godine iznosili su 61,9 milijardi kuna, što predstavlja udio od 49,8 posto u ukupnim kreditima svim sektorima.
Analitičari ocjenjuju da potražnja stanovništva, opterećenog zaduživanjima iz prijašnjih razdoblja, blago jenjava te da taj sektor više nije u stanju apsorbirati veću ponudu kredita.
Za razliku od ranije već dolazi i do promjene strukture kreditiranja stanovništva, a očekuje se i nastavak takvog trenda. Dok su donedavno najveći rast imali krediti za kupovinu automobila, povećava se udio stambenih i ostalih kredita, pa se tako ocjenjuje i da je kreditni 'autobum' zaustavljen.
Primjerice stambeni su krediti, koji su na kraju listopada 2004. ukupno iznosili 20,1 milijardi kuna, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci povećani za 3,2 milijarde kuna ili za 19,1 posto nominalno.
Banke i dalje preferiraju sektor stanovništva, kod kojeg su kamatne stope najveće, a dosadašnja iskustva s naplatom vrlo dobra.
Podaci HNB-a o strukturi kredita stanovništvu pokazuju da i dalje najveći udio imaju ostali kunski krediti (46,1 posto) koji predstavljaju nenamjenske kredite, kao i prekoračenja po tekućim računima. Stambeni krediti imaju udjel od 32,8 posto.
No, osim podataka o kreditnoj zaduženosti građana zanimljivi su istodobno i podaci o sredstvima stanovništva u bankama.
Tako je stanovništvo u prvih deset mjeseci prošle godine "podebljalo" svoje devizne i kunske račune za ukupno 4,4 milijarde kuna.
Na kraju listopada 2004. građani su u hrvatskim bankama imali ukupno 77,4 milijarde kuna depozita - gotovo 70 milijardi kuna deviznih i 10,4 milijarde kuna kunskih štednih i oročenih depozita.
Devizni depoziti stanovništva čime oko 84 posto u ukupnim deviznim depozitima u bankama, dok je udio građana u ukupnim kunskim depozitima 44 posto.
Krediti poduzećima pak imaju udio u ukupnim kreditima svim sektorima od 41,2 posto. Stanje kredita poduzećima na kraju listopada lani iznosilo je 51,2 milijarde kuna (40,8 milijardi kuna kunski i 10,4 milijarde kuna devizni krediti).
Ostalih 8 posto ukupnih kredita odnosi se pak na kredite središnjoj i lokalnoj državi, te ostalim financijskim i bankarskim institucijama. Ukupni krediti svim sektorima nakraju listopada lani iznosili su 124,3 milijarde kuna.