ZAGREB - Hrvatska naftna kompanija INA od danas na svojim benzinskim postajama motorne benzine prodaje po 1,3 do 2,8 posto višim cijenama, dok dizeli poskupljuju za 0,7 do najviših 3,3 posto, za koliko se povećava cijena plavog eurodizela. Motorni benzin s olovom Super 98 prodaje se za 7,55 kuna po litri, Eurosuper 95 po 6,96 kuna, a Super 95 po 6,86 kuna po litri. Bezolovni Super Plus 98 prodaje se po 7,11 kuna po litri. Plavi eurodizel poskupio je na 3,46 kuna po litri, a Eurodizel se prodaje po 6,19 kuna po litri. Dizel poskupljuje na 6,14 kune po litri, a lož ulje ekstra na 3,58 kuna po litri.
ZAGREB- Novi direktor ACI-ja je Damir Mandekić , dosadašnji direktor creske marine, jednoglasno je na jučerašnjoj sjednici odlučio Nadzorni odbor ACI-ja. Creska ACI-jeva marina tri je godine zaredom proglašena najboljom lukom nautičkog turizma na hrvatskom Jadranu. Na sjednici u petak, 21. siječnja, među 11 prispjelih ponuda za novog direktora toga sustava marina NO je izdvojio ponude triju kandidata, od kojih je na jučerašnjoj sjednici, pod predsjedanjem predsjednika NO-a Branka Bačića, državnog tajnika za more, za direktora izabrao Damira Mandekića.
ZAGREB - Hrvatsko tržište bankarskih kredita u 2004. karakterizira usporavanje visokih stopa rasta kredita u odnosu na godine prije. Ukupni krediti hrvatskih poslovnih banaka u prvih deset mjeseci prošle godine porasli su za 10,4 milijardi kuna ili za 9,1 posto u odnosu na kraj 2003. godine, što je manje nego u istom razdoblju 2003. kada su krediti nominalno povećani za 13,4 milijarde kuna ili za 13,8 posto, podaci su Hrvatske narodne banke. Pritom su krediti stanovništvu u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci povećani za 6,9 milijardi kuna, dok je u prethodnoj godini to povećanje iznosilo 10,1 milijardu kuna. Ukupni krediti banaka stanovništvu na kraju listopada 2004. iznosili su 61,9 milijardi kuna. Analitičari ocjenjuju da potražnja stanovništva za kreditima blago jenjava, a dolazi i do promjene u njihovoj strukturi.
ZAGREB - Uz posredovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), tijekom prošle godine u inozemstvu je zaposleno 5.108 hrvatskih građana, doznaje se iz HZZ-a. Ti su radnici mahom zaposleni u Njemačkoj budući da je nakon stjecanja hrvatske neovisnosti jedino Njemačka, uz Sloveniju, produžila s Hrvatskom suradnju u zapošljavanju putem HZZ-a koja je za vrijeme bivše Jugoslavije postojala još sa Austrijom, Švicarskom i Francuskom. Najviše je tijekom prošle godine posredstvom HZZ-a zaposleno sezonskih radnika, njih 4.778. Riječ je uglavnom o poljoprivrednim radnicima koji odlaze u Njemačku, a najčešće su to stanovnici slavonskih županija.