Više od polovice Amerikanaca, njih 60 posto, sumnja da Sjedinjene Države mogu "okončati tiraniju u svijetu", što je Bush naveo kao dugoročni cilj, ali većina, također 60 posto, smatra da je širenje demokracije bitno za sigurnost SAD-a, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja.
Dvije trećine ispitanika iz ankete televizije CNN, lista USA Today i Gallupa također je rekla kako zaustavljanje tiranije treba biti važan prioritet američke vanjske politike.
"Događajima i zdravim razumom navedeni smo na jedan zaključak: Preživljavanje slobode u našoj zemlji sve više ovisi o uspjehu slobode u drugim zemljama. Najbolja nada za mir u našem svijetu je širenje slobode u cijelom svijetu", rekao je Bush nakon što je u četvrtak položio prisegu za svoj drugi mandat u Bijeloj kući.
"Time je politika Sjedinjenih Država tražiti i podupirati rast demokratskih pokreta i institucija u svakoj zemlji i kulturi, s konačnim ciljem okončanja tiranije u našem svijetu", kazao je on.
Neki vodeći listovi bili su uzbuđeni Bushovim govorom, dok su drugi istaknuli nedostatak konkretnih pojedinosti u njemu i izrazili sumnje da on može ostvariti svoja apstraktna obećanja.
"Uzbudljiv inauguralni govor", piše USA Today zapažajući kako je teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. "dramatično izmijenio prioritete kako zemlje tako i njezina predsjednika".
The Washington Post podsjeća kako je Bush poticao demokraciju kada se podudarala s interesima Sjedinjenih Država, navodeći Irak, Iran i Palestinske teritorije. Međutim, kada je protivljenje tiraniji bilo u raskoraku sa sigurnosnom i ekonomskom politikom, kao u Pakistanu, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Rusiji i Kini, Bushova administracija je u protekle četiri godine dosljedno odabirala "ignorirati i ispričavati tlačenje", kaže list.
"Tko god bi sudio prema govoru gospodina Busha morao bi zaključiti da je američka politika prema tim zemljama, i mnogim drugim, na rubu povijesne promjene", piše The Washington Post. "Ako nije, njegovo obećanje 'najvećih postignuća u povijesti slobode' će ostati zapamćeno kao grandiozno i šuplje".
The New York Times piše kako se Bushov govor usredotočio na ideale, ne na pojedinosti te zapaža kako je predsjednik propustio spomenuti Irak, Afganistan, terorizam kako bi njihovim izostavljanjem krize i kontroverze svog prvog mandata mogao predstaviti kao neproblematičnu borbu za slobodu.
"Ostaje veliki ponor između njegovih elokventnih aspiracija i realnosti na terenu...Provedba njegovih ideja neće biti laka, kući i u inozemstvu", kaže NYT.
Razliku između Bushove retorike i politike ističe i Thomas Carothers, iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir.
"Retorika je tečna, ali je politika vrlo zbrkana. Zapravo, rat protiv terorizma natjerao je SAD da postane prijateljskije nastrojen prema nedemokratskim režimima", rekao je on.
Borci za ljudska prava navode kako Bushovu predanost slobodi potkopava potpora takvim režimima te postupanje njegove administracije prema zatvorenicima u Abu Ghraibu i osumnjičenim teroristima u Guantanamo Bayu.
Kenneth Roth, izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch, kaže da mu je posebno privukla pozornost činjenica da je Bush opetovano spominjao "slobodu", ali da nije upotrijebio izraz "ljudska prava" govoreći o svom cilju.
"Odluka da govori u terminima slobode umjesto ljudskih prava bila je namjerna", kaže Roth. "Sloboda je apstraktan pojam, dok ljudska prava obvezuju svakoga, uključujući Bushovu administraciju. Lako je reći ja sam za slobodu, ali je teško reći ja sam za ljudska prava dok on nadzire ono za što znamo da je svjesna politika nasilnih ispitivanja, uključujući nehumano postupanje i ponekad mučenje".