BERLIN
Hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković razgovarao je u petak uvečer u Berlinu s njemačkom ministricom poljoprivrede i zaštite potrošača Renatom Kuenast (Zeleni) koja je u toku dana i posjetila štand Republike Hrvatske na 70. međunarodnom sajmu poljoprivrede "Zeleni tjedan" koji je jučer otvoren u Berlinu .
Hrvatski ministar izrazio je "izuzetno zadovoljstvo" tijekom i ishodom razgovora s ministricom Kuenast koji su, kako je naglašeno, protekli u otvorenom i konstruktivnom tonu. Čobanković je istaknuo da je njemačka strana pokazala izuzetno zanimanje za hrvatske probleme na području poljoprivrede a u sklopu približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Njemačka ministrica je isto tako punom mjerom izrazila punu podršku Hrvatskoj na putu ka Europskoj uniji.
Tijekom razgovora pokrenuta je i inicijativa za zajednički njemačko - hrvatski projekt na polju proizvodnje ekološki čiste hrane za što Hrvatska, po mišljenju Kuenast, ima dovoljno potencijala. Njemačka, koja na području proizvodnje zdrave hrane ima velika iskustva, bi Hrvatsku u početku pomogla stručnim osobljem a dugoročno i poticanjem investicija.
Kuenast je nakon jutrašnjeg posjeta hrvatskom štandu na sajmu "Zeleni tjedan" izjavila da hrvatski potencijali, između ostalog, leže i u pojačanom povezivanju turizma s ponudom lokalne i autohtone zdrave hrane.
LJUBLJANA
Prvi susret Ive Sanadera i Janeza Janše koji su se u petak u ulozi predsjednika vlada svojih država sastali u dvorcu Mokrice pruža optimizam da će se otvorena pitanja brže rješavati, dominantne su ocjene slovenskih medija nakon sastanka.
"Bez obzira na poznate klišeje iz zadnjih 12 godina, po kojima se sve odvijalo po poznatom scenariju, može se uočiti pomak. Nije riječ o nastavku dijaloga na mjestu gdje ga je ostavila prijašnja slovenska vlada - ovo je potpuno nov početak", navodi u komentaru ljubljansko "Delo".
Janša je, tvrdi list, učio na pogreškama ranije vlade koja je u Europi stvorila dojam da je Slovenija dio "susjedskog problema" na Balkanu. Janša na to nije pristao, a iskoristio je i iskustvo Janeza Drnovšeka, pa je iz prvog plana izbacio ministra vanjskih poslova Rupela.
Janša razmišlja kao vojnik i strateg, što je prednost u odnosu na diplomaciju koja je živjela u "akademskim sferama" i "grizla vlastiti rep", a to omogućava i drugačiji pogled na Hrvatsku, procjenjuje Janšin pristup "Delo".
To ne znači da će se otvorena pitanja s Hrvatskom uskoro riješiti, ali sada Janša ima plan koji u slovenskoj politici kad je riječ o Hrvatskoj nije postojao, uz povremena razdoblja tijekom Drnovšekove vlade, navodi vodeći slovenski list. "Treba još samo isprobati da li se taj plan može upotrijebiti", navodi "Delo".
"Uvodni susret Janše i Sanadera bio je sudeći po njihovoj opuštenosti na kraju sastanka dobrodošao iako nije mogao donijeti konkretnih rezultata. No, oni novi krug pregovora počinju skoro sa nule - otvorenih pitanja još uvijek je jako mnogo i njihopvo će rješavanje zahtijevati dugotrajan rad", navodi u mariborski list "Večer" u broju od subote.
WASHINGTON
Američki FBI traga za 14 ljudi koje želi ispitati u vezi s mogućom prijetnjom terorističkim napadom radiološkom bombom na grad Boston.
Vlasti uvjeravaju stanovnike bostonskog područja da nemaju razloga za paniku dok se odvija potraga koju je FBI poveo temeljem anonimne i neprovjerene dojave.
FBI je u srijedu objavio da traga za dva Kineza i dvije Kineskinje kako bi ih ispitao u vezi s mogućom prijetnjom, a u četvrtak noću je popisu dodao imena još deset ljudi, pet Kineza i pet osoba nepoznate nacionalnosti.
FBI je odbio reći o kakvoj prijetnji se radi, ali američki mediji javljaju o prijetni da se izazove eksplozija tzv. "prljave bombe" koja raspršuje radioaktivni materijal.
Bostonska policija pojačala je u petak ophodnje u gradskoj podzemnoj željeznici, a neki od policajaca su opremljeni i radiološkim detektorima.
Premda ne isključuju mogućnost lažne dojave, američke vlasti ozbiljno se odnose prema mogućoj prijetnji.
Neki američki dužnosnici smatraju da je anonimnu dojavu koju je primila kalifornijska policija uputila banda krijumčara ljudi kako bi naškodila drugoj, javljaju mediji.
WASHINGTON
Sjedinjene Države se zalažu za progon zločina počinjenih u sudanskoj pokrajini Darfur, ali se protive da se time bavi Međunarodni kazneni sud (ICC) iz Den Haaga, rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.
"Imali smo niz prigovora na Međunarodni kazneni sud te stoga ne mislimo da je on najbolji izbor za ovo", rekao je Boucher na konferanciji za novinare.
SAD je odbio priznati ICC navodeći kao razlog strahovanje od politički motiviranog progona protiv američkih vojnika pred tim sudom i nastoji potpisati bilateralne sporazume s drugim zemljama o neizručivanju Amerikanaca Sudu.
Boucher je istaknuo da Sjedinjene Države inzistiraju da se sudi optuženima za počinjene zločine u Darfuru za što se razmatraju različite mogućnosti uključujući proširenje nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu.
On je naveo da Washington očekuje rezultate istrage povjerenstva UN-a o Darfuru nakon čega će razgovarati o različitim mogućnostima za pozivanje na odgovornost počinitelja zločina.
SAD je prošle godine proglasio genocidom krvoproliće u Darfuru gdje je poginulo destine tisuća ljudi, a 1,85 milijuna protjerano iz njihovih domova od početka 2003. u sukobima pobunjenika i snaga vlade iz Kartuma i milicija koje ona podupire.
WASHINGTON
Inauguralni govor predsjednika Georgea W. Busha za njegov drugi mandat u kojem je obećao boriti se protiv tiranije i širiti slobodu i demokraciju u najmračnije kutke svijeta naišao je u petak na pomiješane reakcije Amerikanaca i američkih medija.
Više od polovice Amerikanaca, njih 60 posto, sumnja da Sjedinjene Države mogu "okončati tiraniju u svijetu", što je Bush naveo kao dugoročni cilj, ali većina, također 60 posto, smatra da je širenje demokracije bitno za sigurnost SAD-a, pokazalo je istraživanje javnoga mišljenja.
Dvije trećine ispitanika iz ankete televizije CNN, lista USA Today i Gallupa također je rekla kako zaustavljanje tiranije treba biti važan prioritet američke vanjske politike.
"Događajima i zdravim razumom navedeni smo na jedan zaključak: Preživljavanje slobode u našoj zemlji sve više ovisi o uspjehu slobode u drugim zemljama. Najbolja nada za mir u našem svijetu je širenje slobode u cijelom svijetu", rekao je Bush nakon što je u četvrtak položio prisegu za svoj drugi mandat u Bijeloj kući.
"Time je politika Sjedinjenih Država tražiti i podupirati rast demokratskih pokreta i institucija u svakoj zemlji i kulturi, s konačnim ciljem okončanja tiranije u našem svijetu", kazao je on.
Neki vodeći listovi bili su uzbuđeni Bushovim govorom, dok su drugi istaknuli nedostatak konkretnih pojedinosti u njemu i izrazili sumnje da on može ostvariti svoja apstraktna obećanja.
"Uzbudljiv inauguralni govor", piše USA Today zapažajući kako je teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. "dramatično izmijenio prioritete kako zemlje tako i njezina predsjednika".
WASHINGTON
Sjedinjene Države objavile su u petak da ih ohrabruje dolazak palestinskih snaga sigurnosti u pojas Gaze, prvi put u više od četiri godine.
SAD su uporno isticale kako je važno da palestinske vlasti poduzmu korake za okončanje napada militanata na Izraelce.
"Ohrabruju nas potezi palestinskog predsjednika Mahmoda Abasa za stjecanje kontrole nad sigurnosnim stanjem u Gazi", izjavio je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.
Stotine naoružanih pripadnika različitih palestinskih postrojbi zauzelo je u petak položaje na sjeveru pojasa Gaze, a očekuje se da će ih u tom području biti do tri tisuće.
Njihov dolazak dio je palestinskog plana za suzbijanje napada koji kreću iz pojasa Gaze.
WASHINGTON
Demonstracija opsežnih mjera sigurnosti u povodu izbora 30. siječnja možda neće biti dovoljna da bi se Iračani ohrabrili i izašli na birališta, izjavio je u petak dužnosnik State Departmenta.
"Uzimajući u obzir povijest i oblike nasilja u Iraku posljednjih nekoliko mjeseci, ne bih rekao da će pokazivanje sigurnosnih mjera bili uvjerljivo", rekao je dužnosnik. "Na Iračanima je da pokažu hrabrost", dodao je.
Izbori zakazani za 30. siječnja prvi su u toj zemlji od napada na Irak 2003. godine, a na njima izabrana prijelazna nacionalna skupština trebala bi donijeti ustav zemlje.
No, pobunjenici su pojačali napade kako bi omeli odvijanje demokratskog procesa, upozorio je neimenovani dužnosnik dodavši da s približavanjem izbora očekuje sve više nasilja.
Razmjerno je stabilno 14 od 18 iračkih provincija, a Sjedinjene Države najveći intenzitet napada očekuju u tri sunitske pokrajine sjeverno od Bagdada i u dijelovima samog glavnog grada.