U utorak je predstavljen drugi dio studije naziva "Sustav Jadranskog naftovoda - terminal Omišalj i turizam". Članovi komisije istaknuli su da je studija u nekim dijelovima "navijački" izrađena te da bi trebala biti objektivnija i jasnija. Rečeno je da studija ne obuhvaća sve moguće emisije plinova, te da podatak kako je kakvoća zraka u Omišlju dobra nije točan. Izvor onečišćenja zraka u Omišlju potrebno je točno utvrditi kako bi se imala osnova za daljnja mjerenja, mišljenja su u komisiji. Izrađivačima studije zamjereno je što nisu proveli godišnje mjerenje plinova čija je koncentracija u Omišlju povećana.
Istaknuto je da je potrebno ugraditi tehnologiju za uklanjanje štetnih plinova pri ukrcaju nafte te da ruska nafta, iako to u studiji nije navedeno, ipak sadrži sumporovodik koji ima neugodan miris. Članovi komisije istaknuli su potrebu što skorijeg ratificiranja međunarodnih konvencija u tom području, a čulo se i mišljenje da su moguće emisije štetnih plinova i do 20 puta veće od onih koje se razmatraju u studiji.
U dijelu studije o postojećem stanju atmosfere u Omišlju navedeno je da se pri sadašnjem prekrcaju nafte u toj luci stvaraju koncentracije sumporovodika, sumpordioksida i dušičnih oksida, pa atmosfera prve kategorije postaje atmosferom druge kategorije. No, glavna onečišćenja zraka na tom području ne dolaze iz naftnog terminala u Omišlju nego iz smjera rafinerije nafte u Urinju pokraj Rijeke, rečeno je u izlaganju izrađivača studije.
U studiji je razmotrena moguća kakvoća zraka u uvjetima povećanog prekrcaja nafte u sklopu projekta Družbe Adria. Istaknuto je da pojačana emisija plinova koji izlaze iz tankova u atmosferu može trajati oko 2 sata, pa bi povišene emisije plinova bilo od 60 do 66 sati na godinu. Izrađivači studije ne predviđaju instaliranje postrojenja za pročišćavanje i ukapljivanje plinova jer se smatra da je isplativost tog postrojenja moguće razmatrati tek nakon duljeg razdoblja mjerenja emisije plinova.
Aromatski ugljikovodici spojevi su koji se nalaze u, kako je rečeno, teškoj frakciji nafte, a riječ je o toksičnim i kancerogenim plinovima. Naglašeno je da se u literaturi ne navode kao plinovi koji su rizični čimbenik pri ukrcaju nafte te da je potrebno pratiti njihove moguće koncentracije. U dijelu studije o tehničkim procjenama rizika projekta Družbe Adria koji se odnose na tankove, lučka postrojenja i cjevovod ocijenjeno je da su svi rizici u granicama prihvatljivosti. Sjednica komisije nastavlja se sutra u Rijeci gdje će biti predstavljen dio studije o morskim koridorima, balastnim vodama i ribarstvu.