To je znatno sporiji rast inoduga nego u godini prije, budući da je u prvih deset mjeseci 2003. inozemni dug zabilježio povećanje za 5,6 milijardi dolara ili za 36,3 posto odnosu na kraj 2002.
Relativni pokazatelji stanja inozemne zaduženosti govore da je krajem listopada lani udio ukupnog inozemnog duga u procijenjenom BDP-u za 2004. iznosio 77,8 posto (izračunato kao omjer kunske protuvrijednosti stanja inozemnog duga u američkim dolarima i procijenjenog kunskog BDP-a za 2004.). Isti je pokazatelj za kraj 2003. iznosio 74,8 posto BDP-a.
Porast od tri postotna boda u prvih deset mjeseci 2004. ukazuje na značajno usporavanje rasta inozemne zaduženosti Hrvatske u usporedbi s pokazateljima za isto razdoblje 2003. godine kada je zabilježen rast za 9,3 postotna boda - sa 61,4 posto krajem 2002. na 70,6 posto krajem listopada 2003, napominju analitičari središnje banke.
Po podacima HNB-a, promet duga u razdoblju od siječnja do listopada 2004. pokazuje da su korištenja dosegnula 6,4 milijarde dolara, dok je istodobno otplaćeno 3,2 milijarde USD dospjelih glavnica.
Uz porast duga po neto transakcijama od 3,2 milijarde dolara, međuvalutna kretanja dolara i eura pridonijela su statističkom porastu inozemnog duga za oko 600 milijuna dolara.
Podaci o prometu duga pokazuju da su poduzeća, uključujući inozemna izravna ulaganja, najviše pridonijela rastu ukupnog duga po neto transakcijama. Tako su se poduzeća u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci zadužila za 3,1 milijardu dolara, od čega se oko dvije trećine odnosi na primljene dugoročne kredite, dok su u istom razdoblju otplatila 2 milijarde USD dospjelih glavnica.
Država i banke istodobno su podjednako pridonijeli rastu inozemnog duga.
U prvih deset mjeseci 2004. država se zadužila za novih 1,7 milijardi dolara, a istodobno je otplatila oko 700 milijuna dolara dospjelih glavnica i 325 milijuna USD dospjelih kamata, podaci su iz zadnjeg Biltena HNB-a.
Najveći dio novog zaduženja države odnosi se na obveznice izdane na inozemnom tržištu, pri čemu se gotovo milijarda USD obveza po izdanim obveznicama odnosi na dva izdanja - HBOR-a (300 milijuna eura) i Vlade RH (500 milijuna eura). Ostalo su obveze po dugoročnim kreditima među kojima je kredit od 250 milijuna dolara za Hrvatske autoceste.
Banke su se pak u prvih deset mjeseci 2004. zadužile za 1,6 milijardi USD, a u istom su razdoblju otplatile 600 milijuna dolara glavnica.
Najveći se dio duga i dalje odnosi na državu čiji je ukupni inozemni dug krajem listopada iznosio 9,65 milijardi dolara, ili 35,3 posto od ukupnog hrvatskog vanjskog duga.
Dug poduzeća (7,1 milijarda USD), uključujući inozemna izravna ulaganja (2 milijarde), krajem listopada iznosio je ukupno 9,1 milijardu dolara ili 33,4 posto od ukupnog inozemnog duga.
Dug banaka, nakon blagog pada u kolovozu u usporedbi sa srpnjem, nastavio je rasti te je krajem listopada iznosio 8,56 milijardi dolara, što predstavlja udio od 31,3 posto.
Projekcije budućih otplata po godinama od 2005. do 2011. godine pokazuju pak da će najveći trošak servisiranja inozemnog duga biti u 2005. i 2006. godini.
Tako procijenjena dospijeća glavnica u ovoj godini iznose 3,4 milijarde dolara te još dodatnih 900 milijuna USD kamata, dok će u 2006. za otplatu procijenjenih dospjelih glavnica biti potrebno izdvojiti 3,6 milijardi dolara te 800 milijuna USD za plaćanje kamata.