Na taj će se način, drži Vlada, do nove žetve stabilizirati tržište, država će smanjiti troškove čuvanja pšenice, a njena će se cijena zadržati na tržišno prihvatljivoj razini.
U posljednjih se mjesec dana, naime, povećano traži merkantilna pšenica, a njen nedostatak dovodi do rasta cijena koja se trenutno kreće između 1,20 i 1,25 kuna za kilogram.
Osim toga, dio prerađivača iz uvoza nabavlja relativno nekvalitetnu pšenicu.
Merkantilnu pšenicu država će prodati javnim prikupljanjem ponuda i to isključivo mlinarima, odnosno prerađivačima.
Pšenica će se kupcima raspodijeliti ovisno o tome koliko su pšenice samljeli u proteklih godinu dana.
Hrvatska je u prošloj godini u silose spremila 716 tisuća tona merkantilne pšenice, od čega su državne robne zalihe otkupile 320 tisuća tona, ostale pravne osobe 269 tisuća, a sami su silosi iz vlastite proizvodnje zadržali oko 127 tisuća tona.
Situacija na tržištu danas je stabilna, sivo tržište brašna u najvećoj je mjeri eliminirano, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.
Rezultat je to, kaže, dobre regulative i uvođenja markica na brašno, rada Državnog inspektorata i odgovarajućih kazni kojima se može eliminirati sivo tržište.
Zakon o markicama za brašno primjenjuje se od srpnja prošle godine, a na osnovu njega Državni je inspektor do sada izdao 14 usmenih rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti u roku 30 dana, te 42 mjere zabrane obavljanja djelatnosti na 90 dana, izvijestio je Čobanković.
Hrvatska, poručio je, neće imati problema s opskrbom brašna, imat će stabilnu cijenu i situaciju s brašnom.