"U pitanju je čak i sam opstanak tih otočnih država", upozorava francuski stručnjak Michel Petit.
Prosječna razina oceana podigla se od 10 do 20 cm u stotinu godina, a do 2100., mogla bi se podići za vrijednosti od 9 do 88 centimetara, zbog porasta temperature i otapanja ledenjaka.
"Kad kažemo prosječno metar, tu brojku valja pomnožiti s dva ili tri kako bi se u ozbir uzeli izvanredni događaji, oluje ili uragani", pojašnjava Jean Jouzel, francuski predstavnik u skupini stručnjaka Ujedinjenih naroda o klimi.
Otoci, ali jednako tako delte i priobalja, mogli bi biti preplavljeni pri svakoj oluji ili velikom plimnom valu, upozoravaju stručnjaci koje dugoročno zabrinjava moguće pucanje Grenlanda.
Ukupno 200 milijuna ljudi možda će morati seliti do kraja stoljeća, a njihovo će područje postati nepodobno za život, pokazuje posljednje izvješće stručnjaka iz 2001. godine. U njemu se tvrdi da bi se ta brojka mogla smanjiti na 100 milijuna ako se budu provele odgovarajuće zaštitne mjere.
Michel Petit podsjeća da "Čak i ako bi se potpuno stabilizirala koncentracija plinova s učinkom staklenika u atmosferi, razina mora ipak bi mogla nastaviti rasti stoljećima".
Stanje je već alarmantno na brojnim otocima: u veljači 2004., 9 otoka atola Tuvalu u Pacifiku preplavljeno je divovskom plimom visine ponegdje i do 3 metra. A najviši vrh tih otoka je 4,5 metara.
"Nisu nam potrebne nove znanstvene studije o tom fenomenu rasta razine vode, mi to već imamo", rekao je premijer Tuvalua Saufatu Sopo'aga.
Takve su plime nekad bile rijetke, a sada pokazuju tendenciju da se dogode dvaput godišnje i stoga će Tuvalu vjerojatno morati preseliti svoje stanovnike (11.500 stanovnika) na Novi Zeland.
Izolirani i ekonomski održivi zahvaljujući samo jednoj aktivnosti (kao što je turizam na Maldivima), mali otoci nemaju mogućnosti kakvima raspolaže Nizozemska da bi se obranili.
Razorni učinak tsunamija koji je 26. prosinca pogodio jugoistok Azije pokazao je koliko su te države bile nespremne suprotstaviti se prirodnim fenomenima. Zemlje uz Indijski ocean nemaju nikakav sustav uzbune a države Pacifika takav sustav posjeduju.
Mali otoci često nemaju mogućnosti prilagoditi se izazovima klimatskih promjena te iako je svijet pozitivno odgovorio na katastrofu prikupljajući pomoć za postradale ne smije se zaboraviti činjenica da je javna pomoć zemljama u razvoju dramatično opala zadnjih deset godina.
Tako u pripremnom dokumentu za konferenciju na Mauricijusu stoji da je "pomoć za male otočne države u razvoju smanjena za polovicu u razdoblju od 1994. do 2001."