Istodobno je pak proizvodnost rada u industriji od siječnja do studenoga 2004. godine veća za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavio je Državni zavod za statistiku.
Broj zaposlenih u industriji u studenome je isti kao i u listopadu, pri čemu se smanjenje broja zaposlenih bilježi primjerice u proizvodnji metala (za 2,4 posto), tekstila (za 1,1 posto), proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (za 0,7 posto), proizvodnja hrane i pića (za 0,4 posto).
Djelatnosti koje su u studenom pak povećale broj zaposlenih su npr. proizvodnja uredskih strojeva i računala, za 8,2 posto, ili proizvodnja duhanskih proizvoda, za 6,2 posto.
Te dvije djelatnosti ujedno bilježe i najviše stope rasta broja zaposlenih na godišnjoj razini i od studenog 2003. do studenog 2004. godine broj zaposlenih u proizvodnji uredskih strojeva i računala povećan je za 43,6 posto, a u duhanskoj industriji za 34,8 posto.
No, istodobno je proizvodnja uredskih strojeva i računala i djelatnost koja u razdoblju od siječnja do studenog prošle u odnosu na isto razdoblje godine prije bilježi najveći pad proizvodnosti, za čak 41 posto.
Povećanje broja radnika u studenom 2004. u odnosu na studeni 2003. godine i pad proizvodnosti rada u razdoblju od siječnja do studenog u odnosu na isto razdoblje godine prije bilježi se i u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata (povećanje broja zaposlenih za 13,7 posto, a pad proizvodnosti za 33,4 posto).
Broj zaposlenih u studenom 2004. u odnosu na studeni 2003. godine u proizvodnji strojeva i uređaja povećan je za 4,4 posto i u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnji, za 3,6 posto, a u tim je djelatnostima zabilježeno i veće povećanje proizvodnosti rada. Proizvodnost rada u proizvodnji strojeva i uređaja od siječnja do studenog veća je za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a u brodogradnji je porasla za 14,5 posto.
Posve suprotan trend zabilježen je u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna, gdje je broj zaposlenih u studenom 2004. u odnosu na isti mjesec 2003. godine manji za 5,4 posto, a proizvodnost rada u razdoblju od siječnja do studenog manja je za 19,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Indeks proizvodnosti rada izračunava se kao odnos indeksa fizičkog obujma proizvodnje i indeksa zaposlenih u industriji od početka godine do kraja određenog razdoblja.
Prema statističkim podatcima, industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u jedanaest mjeseci 2004. godine porasla za 3,1 posto u odnosu na isto vrijeme lani.