Ministar Vukelić je rekao da bi se sa realizacijom tog programa, koji još nije dobio "zeleno svjetlo", krenulo kad ga svi pozitivno ocijene, a slijedeći je korak izrada studije o isplativosti. Iza tog programa stat će i hrvatska Vlada sa novim jamstvima i odgodom svih privatizacijskih procesa hrvatskih željezara. To bi trajalo dvije ili tri godine, napomenuo je.
Ocijenio je da situacija u domaćoj crnoj metalurgiji nije dobra, jer je sisačka željezara u pronalaženju modela oživljavanja proizvodnje, dok u splitskoj nisu dobri uposlenost kapaciteta i financijski rezultati.
Cilj modela preseljenja pogona čeličane iz splitske u sisačku željezaru je očuvanje postojećih radnih mjesta u splitskoj i povećanje zaposlenosti u sisačkoj željezari, kazao je. Dodao je da programom Vlada želi definirati strategiju hrvatske crne metalurgije i njenu održivost pri uključivanju u EU, te sačuvati radna mjesta u obje željezare, ali i smanjiti obveze države u njima. Nema govora u programu o smanjenju broja zaposlenih u splitskoj željezari, poručio je Vukelić.
U Ministarstvu kažu da bi u splitskoj željezari ostao pogon valjaonice u kojem bi se proizvodilo betonsko željezo, te pogon hladne prerade u kojem bi se proizvodile mreže i čelične gredice, dok bi se u Sisak preselila čeličana.
Vukelić je kazao da u splitskoj željezari treba pronaći hitne mjere da se u što kraćem vremenu proizvodnja digne na 100 posto uposlenosti kapaciteta, dok je sada na razini od 30 posto, čime se ne mogu ispunjavati obveze željezare.
Predsjednik uprave Valjaonice cijevi Sisak Damir Begović ponovio je da hrvatske željezare, niti nakon restrukturiranja, u poslovanju ne zadovoljavaju kriterije koje moraju ispuniti, a to je održivost na svjetskom tržištu bez ikakve državne potpore.
Planirano je da splitska željezara proizvodi 150 tisuća tona betonskog čelika i najmanje 30 tisuća tona mreže, rekao je. Također bi proizvodila između 107 i 110 tisuća tona čeličnih gredica.
Begović, koji je na čelu radne skupine za taj program, rekao je da cijeli pothvat zahtijeva državnu potporu u vidu bankarskih jamstava između 37 i 38 milijuna eura, u što je uključena otplata svih kredita. Troškovi premještanja bili bi 3,5 milijuna eura.
Sindikalisti traže da se u tom programu preseljenja osigura dugoročna zaposlenost svih 470 radnika splitske, te minimalno od 1.200 do 1.250 radnika sisačke željezare. Dodali su da ako Vlada stane iza tog koncepta da će zahtijevati unošenje socijalne klauzule zadržavanja pune zaposlenosti od tri godine.
Predsjednik tvorničkog sindikata splitske željezare Mladen Bekavac izrazio je nevjericu prema tom programu kazavši da podržavaju modernizaciju sisačke željezare, ali ne i preseljenje dijela pogona splitske željezare u Sisak, jer ne vjeruju da će se time zadržati svi radnici splitske željezare.