Protekla godina na gospodarskom planu, po svim službenim podacima, za Makedoniju je bila jedna od najgorih u 14 godina samostalnosti.
Planirano povećanje brutto društvenog proizvoda od četiri posto svelo sa na jedan posto, zbog pada industrijske proizvodnje. U prvom mjesecu prošle godine pad je iznosio 43 posto a kasnijih mjeseci je varirao od 30 do 10 posto. Nezaposlenost je porasla na 37 posto. Vlada za ovu godinu najavljuje brzi oporavak u što ne vjeruju ni ekonomski stručnjaci ni građani.
Protekla 2004. godina Makedoniji nije bila baš sklona - uz gospodarske nedaće, tragično je izgubila predsjednika države Borisa Trajkovskog. Za novog predsjednika izabran je Branko Crvenkovski, a promijenila su se čak tri premijera. Prvi put se dogodilo da jedan premijer, Hari Kostov, podnese ostavku i to, po njegovim riječima, zbog korupcije, nepotizma i nezainteresiranosti za reforme u vladi. Cijelu godinu vlada se najviše bavila Zakonom o teritorijalnoj podjeli i lokalnoj samoupravi.
Vlada najavljuje da će zaustaviti negativne trendove u gospodarstvu
a najviše se očekuje od metalurgije, jedine uspješne grane u prošloj godini. Za ovu godinu planiran je porast društvenog bruto proizvoda od 3,8 posto.
Stručnjaci međutim sumnjaju u bitne pomake u gospodarstvu jer tvrde da su oni nemogući bez stranih investicija koje su u prošloj godini iznosile samo sto milijuna dolara. Za željeni gospodarski rast Makedoniji je potrebno 500 milijuna investicijskih eura godišnje. Stručnjaci tvrde, a na to ukazuje i MMF da ova vlada restriktivnom monetarnom politikom ne stvara povoljne uvjete za poduzetništvo. Zbog nepostojanja kvalitetnih programa ostaju neiskorištena neka proračunska sredstva i strani krediti predviđeni za razvoj.
Prema ispitivanju javnog mnijenja agencije Brima-Gallup, malo tko od građana očekuje bolji životni standard, a stručnjaci čak predviđaju njegov daljnji pad, uz ostalo i nova otpuštanja radnika.
Makedonska dijaspora, poznata po svojoj brojnosti, tradicionalno pomaže svoje obitelji a time i državu. Mnogi građani preživljavaju zahvaljujući pomoći iseljenika u visini od 500 milijuna eura. Taj novac istodobno spašava državu jer njime dobrim dijelom pokriva trgovački deficit s inozemstvom, koji ze prošlu godinu iznosi oko 800 milijuna eura.