ZAGREB - Predsjednički kandidati Stjepan Mesić i Jadranka Kosor ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora, pa će se 16. siječnja natjecati za novog hrvatskog predsjednika s petogodišnjim mandatom. Po prvim neslužbenim i nepotpunim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 3,30 sati obrađeno je 99,58 posto biračkih mjesta. Stjepan Mesić, kojeg podupire osam oporbenih parlamentarnih stranaka, osvojio je 48,92 posto glasova, a predsjednička kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor osvojila je 20,31 posto. Oni su među 13 kandidata osvojili najviše glasova, ali ne i 50 posto plus jedan glas potreban za pobjedu u prvom krugu. U drugom izbornom krugu koji će se održati 16. siječnja pobijedit će kandidat koji osvoji većinu glasova izašlih birača. Iznenađenje predsjedničkih izbora je nezavisni kandidat Boris Mikšić koji je osvojio 17,78 posto glasova. Niti jedan od ostalih 10 kandidata nije dobio ni tri posto glasova. Po podacima DIP-a, jučer je na predsjedničke izbore, četvrte po redu od samostalnosti Hrvatske, izišlo 50,65 posto birača.
ZAGREB - Mi smo pobjednici, izjavio je sinoć predsjednički kandidat Stjepan Mesić nakon objave prvih neslužbenih izbornih rezultata po kojima je dobio 49 posto glasova, nedovoljno za pobjedu u prvom krugu. Mesić je u svom izbornom stožeru u Hrvatskom novinarskom društvu najavio da će za drugi krug na glasovanje pozvati sve građane, posebno one koji su u prvom krugu ostali kod kuće, odnosno nisu izašli na izbore. Poručio da svi građani, žele li otkriti što je istina, što uistinu želi demokratska Hrvatska, moraju dobro razmisliti i izaći na izbore, pa i, kako je rekao, oni koji jučer nisu glasovali za njega. Mesić je istaknuo da u drugom krugu Hrvatska mora odlučiti ide li u 21. stoljeće ili unatrag. "Ja nudim 21. stoljeće i modernu, demokratsku i samostalnu Hrvatsku", dodao je.
ZAGREB- HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Jadranka Kosor istaknula je noćas poslije objave izbornih rezultata da je ostvarila dva cilja - ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora i da u njima kao protukandidat sudjeluje žena. Pozvala je predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića da biračima podnesu izvješća što su učinili u proteklom vremenu u promicanju hrvatskih državnih i nacionalnih interesa- on kao predsjednik države i ona kao saborska zastupnica ministrica i potpredsjednica Vlade. U drugom krugu očekujem oštru borbu i pozivam Mesića na sučeljavanje argumentima i programima, rekla je Kosor. Pozvala je svoje birače da je podupru i u drugom izbornom krugu zahvalivši im kao i predsjedniku stranke Ivi Sanaderu, svom Izbornom stožeru i stranačkim kolegama na povjerenju.
ZAGREB- GONG je sinoć objavio da su predsjednički izbori uglavnom provedeni sukladno izbornim propisima iako su na nekim biračkim mjestima uočene neke nepravilnosti. Među izbornim problemima GONG je istaknuo nepoštivanje izborne procedure biračkih odbora, glasovanje birača koji nisu mogli pristupiti biračkom mjestu te neke probleme s popisima birača, kršenjem izborne šutnje i nezakonito sastavljenim biračkim odborima u kojima su ponegdje bili i članovi političkih stranaka. Komentirajući rad državnih tijela, GONG je ustvrdio da je Državno izborno povjerenstvo vrlo dobro odradilo svoj posao dok su lošim ocijenili rad Središnjeg državnog ureda za upravu. To je tijelo, tvrde, loše obavilo svoj posao u vezi s izdavanjem naputaka nižim uredima oko popisa birača i nadzora nad njihovim radom. Predstavnici GONGA ukazali su i na nekoliko slučajeva kršenja izborne šutnje, u što su ubrojili i televizijske objave procjena rezultata glasovanja. Ističu da se objavom izbornih procjena dobivenih metodom "exit polla" od strane Nove TV prije zatvaranja izbornih mjesta, moglo utjecati na tijek izbora, te ustvrdili da su izbornu šutnju prekršili i HTV te RTL, iako su procjene objavili iza 19 sati.
ZAGREB- Veliki hrvatski slikar i grafičar, istaknuti predstavnik apstraktnoga slikarstva, akademik Edo Murtić umro je sinoć nakon duge i teške bolesti u zagrebačkom KBC-u Rebro. Murtić je rođen 1921. u Velikoj Pisanici pokraj Bjelovara. Od 1935. do 1939. polazi Obrtnu školu u Zagrebu. Zatim se upisuje na zagrebačku Likovnu akademiju. Prvu samostalnu izložbu imao je 1935. u Zagrebu. Od 1940. do 1941. pohađa slikarski tečaj Petra Dobrovića u Beogradu, nakon čega nastavlja studij u Zagrebu u klasi Ljube Babića do 1943., kad odlazi u partizane. Slikarski klasik 20. stoljeća, kako su Murtića nazvali ugledni likovni kritičari, ostvario je 150 samostalnih i tristotinjak skupnih izložaba. Njegova se djela nalaze u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija u svijetu. Murtić je dobitnik mnogih hrvatskih i inozemnih nagrada. Predsjednik Vlade Ivo Sanader i ministar kulture Božo Biškupić uputli su u povodu smrti slikara i grafičara Ede Murtića njegovoj obitelji brzojav sućuti. Ministar kulture Božo Biškupić poslao je u povodu smrti Ede Murtića njegovoj obitelji brzojav sućuti.
ZAGREB - Hrvatska u 2005. ulazi s mini poreznom reformom - novim zakonima o porezu na dohodak i porezu na dobit, s ukinutim oporezivanjem dividende, čime se želi dodatno privući strane investitore te osnovanom Financijskom policijom i mjerama za suzbijanje sive ekonomije. Zakonom o porezu na dohodak neoporezivi se dio dohotka povećava za sto kuna - s 1.500 na 1.600 kuna, što znači da bi građanima trebalo ostati nešto više novaca u džepu. Više se neće oporezivati obiteljske mirovine koje ostvaruju članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, te novčane nagrade za osvojenu olimpijske i medalje na svjetskim i europskim prvenstvima. Porezne olakšice za, primjerice, zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite, kumulirat će se na ukupno 12 tisuća kuna godišnje.
ZAGREB - S početkom 2005. na snagu je stupilo nekoliko novih pravilnika iz područja telekomunikacija, među kojima pravilnici o telekomunikacijskim uslugama te prenosivosti broja i predodabira operatera, a koji bi, kako se očekuje, hrvatskim korisnicima fiksne i mobilne telefonije te Interneta trebali donijeti bolje usluge i povoljnije telefoniranje. Najveća novost u Pravilniku o telekomunikacijskim uslugama je odredba po kojoj je T-HT, kao operater sa znatnijom tržišnom snagom u fiksnoj telefoniji, dužan u roku 60 dana od stupanja na snagu Pravilnika, korisnicima ponuditi nove tarifne pakete s obračunskom jedinicom od 1 sekunde za razgovore. Slijedom toga hrvatski bi korisnici fiksne telefonije najkasnije do kraja veljače 2005. mogli birati nove tarifne pakete s tom obračunskom jedinicom, za razliku od do sada kada je u svim paketima obračunska jedinica bila 1 minuta.
ZAGREB - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci 2004. godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 44 milijardi kuna ili 7,25 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 91,19 milijardi kuna ili više od 15,02 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 48,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 47,2 milijarde kuna, odnosno više od 7,77 milijardi USD. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci lani u odnosu na isto razdoblje godine prije povećan za 15,7 posto, a uvoz za 5,7 posto, dok je izražen u dolarima izvoz bio veći za 28,2 posto, a uvoz za 17 posto. Više od polovice ukupnog izvoza, ili 52,3 posto, predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih poslova iznosio 43,7 posto.