Izborna šutnja trajat će i 2. siječnja, dakle i na sam dan izbora, do 24 sata.
U nedjelju, 2. siječnja oko 4,4 milijuna hrvatskih birača u domovini i inozemstvu odlučivat će koji će od 13 predsjedničkih kandidata biti na čelu Hrvatske u idućih pet godina.
Predsjednikom će postati kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas). Ako niti jedan od njih 13 to ne uspije, predsjednik države izabrat će se za 15 dana, u drugom krugu u koji ulaze dva kandidata koja u prvom krugu osvoje najviše glasova.
Nedjeljni izbori, četvrti su izbori od hrvatske neovisnosti na kojima birači izravno biraju predsjednika države - dva puta do sada (1992. i 1997.) izabrali su dr. Franju Tuđmana, a jednom, 2000. Stjepana Mesića.
Hrvatska Vlada odluku o datumu izbora donijela je 30. studenoga. Za datum izbora, 2. siječnja, Vlada se odlučila poštujući ustavne rokove i osjetljivost javnosti da se izbori ne održe u radni dan. Vlada je također odlučila da kandidati koji na izborima osvoje najmanje 10 posto glasova imaju pravo od države dobiti pola milijuna kuna kao naknadu troškova izborne promidžbe.
Slijedom zakonskih rokova (od odluke o raspisivanju izbora) izborna kampanja, za čije je praćenje zaduženo Državno izborno povjerenstvo, počela je 16. prosinca. DIP je tada objavio pravovaljane kandidature 13 predsjedničkih kandidata.
Tako će birači 2. siječnja imati priliku odlučiti se za jednog od njih: Đurđu Adlešić, Miroslava Blaževića, Ljubu Ćesića, Mladena Kešera, Jadranku Kosor, Doris Koštu, Antu Kovačevića, Slavena Leticu, Stjepana Mesića, Borisa Mikšića, Ivića Pašalića, Tomislava Petraka i Miroslava Rajha.