ZAGREB, 11. rujna (Hina) - "Premda bi njezinim građanima bilo najdraže da žive u jednoj posve običnoj državi, Republika Hrvatska je po mnogo čemu specifična, i to i dan-danas, a ne samo u trenucima kada se još nije znalo hoće li se
ili neće moći izvući iz zagrljaja Beograda. Specifična je, između ostaloga, i po tome što je neke političke snage, u koje spada i jedan broj hrvatskih državljana koji se najčešće proglašavaju zaštitnicima ljudskih prava i nezavisnim intelektualcima, ne žele prihvatiti kao jednu običnu državicu, nego je neprekidno promatraju kao neku nedefiniranu tvorevinu za koju vrijede neka druga pravila i drugi kriteriji", piše Ivan Šabić u uvodu komentara kojem je neposredan povod interview što ga je 'Delavskim enotnostima' dao Stipe Šuvar, a prenijele ga beogradske 'Večernje novosti'.
ZAGREB, 11. rujna (Hina) - "Premda bi njezinim građanima bilo najdraže
da žive u jednoj posve običnoj državi, Republika Hrvatska je po mnogo
čemu specifična, i to i dan-danas, a ne samo u trenucima kada se još
nije znalo hoće li se ili neće moći izvući iz zagrljaja Beograda.
Specifična je, između ostaloga, i po tome što je neke političke snage,
u koje spada i jedan broj hrvatskih državljana koji se najčešće
proglašavaju zaštitnicima ljudskih prava i nezavisnim intelektualcima,
ne žele prihvatiti kao jednu običnu državicu, nego je neprekidno
promatraju kao neku nedefiniranu tvorevinu za koju vrijede neka druga
pravila i drugi kriteriji", piše Ivan Šabić u uvodu komentara kojem je
neposredan povod interview što ga je 'Delavskim enotnostima' dao Stipe
Šuvar, a prenijele ga beogradske 'Večernje novosti'. #L#
U njemu Šuvar "optužuje Hrvatsku za etničko čišćenje i tvrdi da je ono
već pri kraju jer je, po njegovim riječima, u Hrvatskoj od nekadašnjih
700.000 Srba ostalo samo 13.000". Šuvar još tvrdi da 'niti jedan
nacionalizam u Europi nije bio toliko uspješan u etničkom čišćenju kao
hrvatski', pri čemu, smatra Šabić, "nije riječ samo o iznošenju teških
optužbi na račun Hrvatske, nego i oslobađanju od krivice onih koji su
prije četiri godine pokrenuli ratni stroj protiv Hrvatske, a onda i
protiv Bosne i Hercegovine, koje su bile krive samo zato što su
željele ostvariti svoje pravo na samoopredjeljenje, koje je, uostalom,
bilo zapisano i u Ustavu SFRJ, za čije bi se (ne)provođenje dijelom
mogao okriviti i sam Šuvar, jer je participirao u tadašnjoj vlasti".
Komentirajući dalje Šuvarove tvrdnje, Šabić piše: "On, dakle, svojim
optužbama protiv Hrvatske skida odgovornost s onih koji su naredili
etničko čišćenje na donedavno okupiranim hrvatskim područjima i u
Bosni i Hercegovini. Više od 200.000 ljudi ubile su srpske snage u
agresiji započetoj 1991., a broj Muslimana i Hrvata koji su morali
otići sa svojih ognjišta mjeri se milijunima i sve je to, po mišljenju
Stipe Šuvara, sitnica u odnosu na posljedice hrvatskog nacionalizma.
Među svojim kolegama i studentima na Filozofskom fakultetu Šuvar ima
dovoljno Srba da može saznati sve o stanju srpskog naroda u Hrvatskoj,
o tome tko i kakav pritisak vrši na pripadnike toga naroda. I može
vidjeti provodi li se u Hrvatskoj etničko čišćenje ili ne. A iz svega
što se odigralo posljednjih nekoliko godina mogao je vidjeti da vođe
kninske pobune nisu pristajale ni na koje rješenje krize, koje bi
njihovu tvorevinu ostavilo u bilo kakvoj vezi s Hrvatskom. Oni
jednostavno nisu htjeli nikakvu Hrvatsku, bar to nikad nitko nije
sporio. A nakon svega što su počinili nisu ni mogli u Hrvatsku, osim u
prugasta odjela.
To što ih je u bijegu, iz ovoga ili onoga razloga, slijedilo i srpsko
pučanstvo s okupiranih područja, ništa ne mijenja u cijeloj toj
stvari", zaključuje Šabić.
(Hina) dp mć
110746 MET sep 95