ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - O gospodarskoj važnosti 'Oluje' piše Ivo Jakovljević u 'Ekonomskom brevijaru'.
ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - O gospodarskoj važnosti 'Oluje' piše Ivo
Jakovljević u 'Ekonomskom brevijaru'. #L#
Podsjetiši u uvodu kakav je i koliki bio udio većih dalmatinskih
gradova u gopodarskoj slici Hrvatske prije 'balvan-revolucije' i
oružane agresije na Hrvatsku, Jakovljević prvo upozorava na posljedice
odsijecanja tih dijelova od ostalog dijela države i piše: "Lučki je
promet sveden na minimum, industrija ušla u tešku krizu, turizam
presahnuo, hoteli primili rijeke prognanika i izbjeglica, trgovina se
regionalizirala i u nadmetanju sa sivom ponudom svela uglavnom na
zelenu tržnicu, Zadar suočio s oskudicom vode i struje, Šibenik ostao
bez polovice predratnih radnih mjesta, Dubrovnik bez turizma, a otoci
pogotovo. Naposljetku, bruto-proizvod te moćne regije se prepolovio,
pa se s razlogom moglo ocijeniti da je Dalmacija zagazila u najtežu
depresiju u svojoj ekonomskoj povijesti".
Ustvrdivši kako je oslobodilačka 'Oluja' "cijelu tu sliku promijenila
iz temelja", Jakovljević napominje kako tu nije riječ "samo o tome da
će se nakon protjerivanja agresorske vojske velik broj prognanika u
relativno kratkom roku vraćati svojim kućama i imanjima, nego prije
svega o tome da će se izravne gospodarske koristi toga čina već od
iduće jeseni prepoznavati na oživljavanju privrednih aktivnosti u
cijeloj zemlji, ali posebno i najviše baš u Dalmaciji.
Na hrvatskom će jugu, naime, bez većih domaćih ili stranih ulaganja,
čim se otvore cestovne i željezničke prometnice prema Zagrebu, gotovo
preko noći oživjeti sve luke, trgovine, poljoprivreda, sitna i krupna,
mali i veći obrti, obiteljski ali i mnogi veliki biznis", ocjenjuje
Jakovljević i napominje: "S oslobođenjem se iz temelja promijenila i
energetska ponuda u cijeloj Dalmaciji, s tim što su u međuvremenu
veliki potrošači (TEF, TLM...) prestali s radom ili znatno smanjili
potrošnju. Velika je obnova, dakle, na pomolu, ali su za nju ipak
potrebni i svjež novac i zdrave banke. Ovo je stoga pravi čas da se
prema Dalmaciji upute mnoge hrvatske banke iz unutrašnjosti, mnoge
(bar s predstavništvima za početak) iz inozemstva, te još više čas za
samu državu da brzopoteznim sanacijskim programima animira sve veće
poslovne banke, a Splitsku, Dubrovačku i Jadransku posebno.
Tko među prvima pokuca na vrata Dalmacije (sad kad joj je
najpotrebnije) višestruko će dobiti natrag još u ovom desetljeću!"
(Hina) dp mć
160741 MET aug 95