SLOBODNA DALMACIJA: MANJINSKA PRAVA OSTAJU - ISTA

ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - O političkim posljedicama 'Oluje', posebice na području manjinskih prava, piše Olga Ramljak. Objasnivši kako je Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u RH predvidio posebna prava za etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje u stanovništvu RH sudjeluju s više od 8 posto (kotarevi s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem, razmjerna zastupljenost u Saboru, Vladi i tijelima vrhovne sudbene vlasti), novinarka nabraja općine u kojima su Srbi bili većinsko stanovništvo i tako činile kotareve Knin i Glinu, i dalje piše: "Današnja situacija stubokom je drukčija jer se rat protiv Hrvatske, više od ijednoga, vodio na premisi zaluđenosti naroda, pa su Srbi sa spomenutog područja izabrali ili bili prisiljeni izabrati odlazak iz vlastite domovine. Na području dvaju kotareva, ali i na oslobođenom dijelu Hrvatske, pripadnici srpske etničke zajednice više ne čine osam posto ukupnoga stanovništva, niti u bilo kojoj općini imaju većinski udio stanovništva. Time otpada i potreba za posebnim kotarevima i posebnim pravima za etničku zajednicu s više od osam posto stanovništva. No da bi se to utvrdilo, bit će potrebno najprije provesti novi popis stanovništva, a potom sukladno činjenicama primijeniti i pozitivne zakonske propise u zaštiti manjinskih prava". #L# Novinarka pritom napominje kako Hrvatska, prema europskoj Konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, ima pravo novonastalu sutuaciju pravno regulirati, i to tako da se područje dvaju kotara dijeli između postojećih županija. Prema toj Konvenciji nema više ni opravdanja za razmjernu zastupljenost u strukturama vlasti, navodi dalje novinarka uz napomenu da se prava srpske etničke zajednice u Hrvatskoj takvim tumačenjem neće promijeniti. Objašnjava potom kako će ona imati pravo na kulturnu autonomiju, upotrebu vlastitoga jezika i pisma, posebni dio obrazovnog programa, sudjelovanje u strukturama vlasti, pristup medijima, udruživanje i okupljanje. Izdvaja zatim i odredbu članka 21. Europske konvencije koja se odnosi na etničke zajednice, a potvrđuje da se 'ništa u Konvenciji ne smije tumačiti kao da implicira bilo kakvo pravo na poduzimanje bilo kakve djelatnosti ili čina suprotnih temeljnim načelima međunarodnog prava te posebice suverene jednakosti, teritorijalne cjelovitosti i političke nezavisnosti države'. Napominje kako pak državu Hrvatsku obvezuje članak 16. u kojem se kaže da se stranke 'uzdržavaju od mjera koje mijenjaju omjere među pučanstvom na područjima nastanjenim osobama koje pripadaju nacionalnim manjinama, a ciljaju na ograničavanje prava i sloboda koje proizlaze iz načela Konvencije'. Na kraju Olga Ramljak piše: "Manjinska prava ostaju dakle ista, samo su pripadnici srpske zajednice svojom voljom i postupcima doveli do situacije koja ih skida s položaja brojem i pravima povlaštene manjine. O svemu će tome svoj sud morati dati i Sabor, pa će tako, konačno biti stavljen na dnevni red i Ustavni zakon o pravima manjina, kako to već duže vrijeme traži Srpska narodna stranka. Neće, međutim, biti govora o proširenju područja kotara s autonomnim položajem na više od 30 općina kao što je SNS tražio, nego na brisanje odredbi o kotarima. Cijeloj problematici valja pristupiti i pravično i delikatno, poštujući praksu međusobne tolerancije i uvažavanja, zakonitosti i činjenica, neprestano imajući na umu da je Hrvatska otišla u tome pogledu dalje od formulacije Europske konvencije koja govori o 'po potrebi odgovarajućim mjerama', 'uznastojanju koliko je to moguće', 'gdje je to relevantno'. Pritom će najvažnija biti što brža i bolja uspostava civilne vlasti i gospodarski razvoj oslobođenog područja te poštovanje ljudskih i manjinskih prava u svakom kutku Hrvatske za sve njezine državljane". (Hina) dp mć 170738 MET aug 95