SERVIS POSEBNIH NASLOVA SVIBANJ45-PROSLAVE

fašizmom Naslov: Maratonske proslave ali i polemike Podnaslov:Brojne svečanosti, kojima će prisustvovati i najznačajniji svjetski državnici, odvijat će se u znaku "mira i pomirenja", no u organizacijskom dijelu posla sve ne protječe u takvom tonu: od prigovora Clintonu za sudjelovanje samo na moskovskoj svečanosti, nepozivanja predstavnika Poljske na svečanost u Berlinu do pitanja o vojnom karakteru parade u Moskvi i nesudjelovanja triju baltičkih država u znak protesta. PARIZ (AFP) - Britanci, Francuzi, Nijemci i Rusi proslavit će zajedno 50. obljetnicu kapitulacije nacističke Njemačke non-stop proslavama, no to iskazivanje pomirenja između jučerašnjih neprijatelja već je pomućeno polemikama. Više od pedeset šefova država i vlada, predstavljajući sukobljene zemlje, pozvano je na proslavu koja će započeti 6. svibnja u Londonu, nastaviti se u Parizu i Berlinu 8. svibnja, a završiti 9. svibnja u Moskvi. Među najvišim čelnicima koji će sudjelovati u raznim svečanostima biti će Helmut Kohl, John Major, Francois Mitterrand, Viktor Černomirdin, dok će Bill Clinton biti ekskluzivno prisutan u Moskvi gdje će sudjelovati na summitu s Borisom Jeljcinom 11. svibnja. SAD će na drugim manifestacijama zastupati zamjenik predsjednika Al Gore, što je britanski tisak nazvao "nedoličnim". Bijela kuća opravdala je to odsustvo, objasnivši da predsjednik Clinton mora 8. svibnja u Washingtonu odati počast američkim veteranima, dok njegovo prisustvo u Moskvi ima za cilj "po prvi put priznati ruski doprinos" u sukobu. Njemačka kapitulacija, čiji je cilj bio primirje 8. svibnja, potpisana je 7. svibnja u Reimsu, na istoku Francuske, no na zahtjev SSSR-a potpisana je ponovno u Berlinu u noći od 8. na 9. svibnja. Te brojne komemoracije stavljaju naglasak na kraj rata - u kojem je poginulo ukupno 38 milijuna osoba - a odvijat će se u znaku "mira i pomirenja". Nepozivanje Njemačke na proslavu obljetnice iskrcavanja u Normandiji u lipnju prošle godine izazvalo je ljutnju u Bonnu. Međunaslov: Brojne manifestacije u obilježavanju VE-Day-a U London su pozvani čelnici svih zemalja "sudionica u ratu na europskoj pozornici", to jest 54 uglednika, što isključuje Japan. Udruge bivših boraca na dalekom istoku živo su se usprotivile da se pozove ta bivša članica osovine. Kraljica Elizabeta II otvorit će 6. svibnja brojne manifestacije koje će se smjenjivati na 40 ha Hyde Parka a posvećene će biti Danu pobjede u Europi (VE-Day - Victory in Europe Day). Sve bi trebalo kulminirati velikim uličnim slavljem 8. svibnja, iznimno proglašenim "nacionalnim danom proslave", kad se neće raditi. Istog dana Pariz će preuzeti proslavu s mimohodom 2.500 vojnika do Trijumfalnih vrata, na aveniji Elizejske poljane, kojem će se pridružiti njemački i talijanski stjegonoše koji će defilirati na zapovjednom vozilu. Državnici će potom biti pozvani na ručak u Elizejsku palaču. Dan nakon drugog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, ta će proslava biti prilika za predsjednika Francois Mitterranda za veliki dostojanstveni oproštaj, nakon 14 godina na vlasti, a za njegovog nasljednika da učini prve korake na međunarodnoj pozornici. Oko 50 državnika otputovat će poslijepodne u Berlin gdje će biti organizirana komemoracija u velikom kazalištu bivše prijestolnice Reicha. Njemačka se morala potruditi umiriti gnjev Varšave, koja se uvrijedila jer nije pozvana u Berlin, pozivom poljskom ministru vanjskih poslova da govori pred njemačkim parlamentom, na dan sjećanja 28. travnja. Drugi predmet polemike: nekoliko dužnosnika Kohlove konzervativne koalicije potpisalo je apel po kojem bi se 8. svibnja prvenstveno smatrao početkom "komunističke represije i straha od izgona na istoku", misleći na 10 milijuna Nijemaca otjeranih s pripojenih teritorija. Clinton, Mitterrand, Major i Kohl bit će 9. svibnja u Moskvi. Organizirat će se parada na Crvenom trgu, bez "vojnog" karaktera sa samo 4.000 veterana i 2.000 vojnika. Njemački kancelar, koji je prošlog tjedna potvrdio da će otputovati u Moskvu, dao je na znanje da neće prisustvovati nikakvom vojnom defileu, zbog rata u Čečeniji. Ta proslave odvijat će se u odsustvu predsjednika triju baltičkih republika koje time žele podsjetiti da su njihove države, koje je pripojio bivši SSSR, bile jedine zemlje Europe koje nisu povratile svoj suverenitet po završetku rata. (Hina) bnš br 101116 MET apr 95