SERVIS POSEBNIH NASLOVA SUMMIT-KOPENHAGEN

Nadnaslov:Prvi svjetski summit o socijalnom razvoju počinje u ponedjeljak u Kopenhagenu Naslov: Velika očekivanja od summita o razvoju Podnaslov:Prvi svjetski sastanak na vrhu posvećen problemima društvenog razvoja vjerojatno će biti prihvaćeniji nego li konferencije koje su mu prethodile, smatra većina promatrača, oslanjajući se na mnogo usklađeniji pristup koji je na pripremnim sastancima zamijenio tradicionalna neslaganja između bogatih i siromašnih - svojevrsnoj potvrdi svijesti o socijalnoj dezintegraciji kao kolektivnoj prijetnji. Piše: Benedicte MANIER, AFP PARIZ - Progovarajući o problemima, sada zajedničkim svim zemljama, poput siromaštva i nezaposlenosti, Svjetski summit o socijalnom razvoju, koji u ponedjeljak počinje u Kopenhagenu, mogao bi biti općenito prihvaćeniji nego li prethodne konferencije o razvoju, ocjenjuje većina promatrača. Pripremni sastanci za Summit pokazali su da su tradicionalna neslaganja između bogatih i siromašnih, ili između ideologija, ustupila mjesto jednoglasnijem pristupu: danas je socijalna dezintegracija, koja je zahvatila sve zemlje - bogate, siromašne ili one u prijelazu - kolektivna prijetnja, naglašava se u UN posljednjih nekoliko mjeseci. Predstavnici 184 zemalja prisutnih u Kopenhagenu trebali bi se dakle bez teškoća složiti glede glavnih ciljeva (borba protiv siromaštva, osnivanje radnih mjesta, integracija isključenih). Kopenhagen bi također trebao označiti kraj sukoba između Istoka i Zapada. Danas promatrači ocjenjuju da pad komunizma i nesposobnost liberalnih gospodarstava u osiguravanju razvoja sviju, poništava suparničke idelogije, kako jednu tako i drugu. Po tom pitanju, nacrt sporazuma za Kopenhagen smatra se "realističnim". Daleko od "ultraliberalnog trijumfizma", on potvrđuje da "razvoj ne rješava sve", podsjetilo je nekoliko stručnjaka na posljednjem pripremnom sastanku u New Yorku. Kopenhagen ne bi dakle trebao sličiti Konferencijama o stanovništvu i razvoju u Bukureštu (1974.) i Ciudad de Mexicu (1984.), područjima borbe između koncepcija razvoja Istoka i Zapada. Ovaj put, naglašava se u UN, kraj hladnog rata omogućit će jedinstveniji pristup. Međunaslov: Kopenhagen - konsenzus između Sjevera i Juga? Kopenhagen će također, u određenoj mjeri, značiti brisanje razmirica između Sjevera i Juga: naravno, razlika u bogatstvu i dalje je stvarna između dvije hemisfere, ali dio Azije ili Latinske Amerike angažira se na putu razvoja, dok nekoliko industrijski razvijenih zemalja mora odgovoriti na pojavu sve šireg sloja socijalno isključenih. Taj relativni konsenzus neće spriječiti pojavu nekih kontroverzi u Danskoj. Mogla bi se stvoriti tenzija između UN, koji namjerava ponovno investirati u područje svojih socijalnih aktivnosti, i institucija Bretton Woodsa. Nekoliko organizacija UN (PNUD, UNICEF...) strogo kritiziraju djelovanje Svjetske Banke i MMF-a, osuđujući posljedice strukturalnog prilagođavanja na najsiromašnije i pozivajući na reguliranje gospodarskih mehanizama. Nekoliko "klasičnih" razmirica između Sjevera i Juga moglo bi potrajati, poput ukidanja duga siromašnih zemalja, ili visina pomoći razvoju. Primjećuje se također najnovije suparništvo između zemalja u razvoju i zemalja u prijelazu, budući da se Afrika sad boji da Istok ne prigrabi pomoć bogatih zemalja, kaže se iz jednog francuskog izvora. Ostat će i razmimoilaženja glede ljudskih prava. I tu bi žestoki sukobi s konferencije u Kairu (1994.), posebno o pravima žena, trebali biti ublaženi, ocjenjuju promatrači. Naprotiv, svi očekuju da će se sukobi nastaviti na 4. Svjetskoj konferenciji o ženama (Beijing, 4.-15. rujna) između svjetovnih i vjerskih država, između progresivnih i konzervativnih zemalja. (Hina) tm bnš br 050652 MET mar 95