ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Prošlogodišnje, prvo službeno, izdanje Memoranduma SANU ne reafirmira samo prvotnu, nikad prije službeno potvrđenu verziju teksta iz 1986., nego čini i korak dalje - potvrđuje politiku koja se na njemu
temeljila, ocijenio je danas na javnom predavanju "Memorandum SANU 1995." u Zagrebu akademik Jakov Sirotković.
ZNAČAJ MEMORANDUMA
ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Prošlogodišnje, prvo službeno, izdanje
Memoranduma SANU ne reafirmira samo prvotnu, nikad prije službeno
potvrđenu verziju teksta iz 1986., nego čini i korak dalje - potvrđuje
politiku koja se na njemu temeljila, ocijenio je danas na javnom
predavanju "Memorandum SANU 1995." u Zagrebu akademik Jakov
Sirotković. #L#
"Teško je pomisliti čak i to da se oni tom knjigom brane od
odgovornosti. Sasma suprotno - smatraju da je Memorandum iz 1986. bio
neshvaćena vizija koju će povijest potvrditi. Štoviše, autori
prevodeći tekst na više stranih jezika priželjkuju 'treći život'
Memoranduma. Prvi dio njegova života, kako ga vide autori, trajao je
do prvog eksplicitna Miloševićeva potvrđivanja 'ispravnosti' SANU-a
1989.", rekao je akademik Sirotković.
Uz cjelovit tekst Memoranduma u prošlogodišnjem izdanju SANU-a dvije
trećine knjige su odgovori na kritike koji prate razvoj odnosa
političke vlasti Srbije i Jugoslavije prema Memorandumu te odgovori na
reakcije iz Slovenije i Hrvatske.
Tumačeći odgovore autora u kojima se odbija programski velikosrpski
značaj Memoranduma, akademik Sirotković ocjenjuje da bi se teško mogao
napisati određeniji politički i nacionalni program. Dapače, u
odgovorima oni objašnjavaju izvornu verziju kad je posrijedi političko
i ekonomsko uređenje Jugoslavije. Ocjenjuju neprihvatljivim potrebu
formalna priznanja konfederacije nakon Ustava 1974. jer bi to
"omogućilo Sloveniji i Hrvatskoj da 'nakon odcjepljenja, bez teškoća,
dobiju međunarodno priznanje' te bi se tako 'granice republika
ozakonile kao državne'". U ekonomskom pogledu, tumači akademik
Sirotković, autori objašnjavaju prvotan tekst: "Memoradnum, koji je
zahtijevao političku i ekonomsku jednakost Srbije i Srba, posredno je
upozorio na neophodnost ukidanja privilegija" Slovenije i Hrvatske,
koje će se "odcijepiti od Jugoslavije onoga trenutka kad izgube
ekonomski privilegiran položaj".
Odgovorajući na tezu o ekonomskom zaostajanju Srbije u Jugoslaviji,
akakdemik Sirotković je, navodeći podatke o udjelu industrije u
gospodarstvu, o stopama društvenog proizvoda i društvenoj potrošnji
po stanovniku, zaključio da je Srbija bila u povlaštenu položaju.
Potpredsjednik HAZU Ivo Padovan objasnio je da Memoradnum do sada
nije bio javan, pa HAZU nije mogla ni odgovoriti na njega, ali da će
hrvatski akademici pomno raščlaniti i odgovoriti na taj tekst.
Akademik Zvonimir Baletić posumnjao je da bi "treći život"
Memoradnuma mogla biti borba Srbije za jugoslavensko naslijeđe, a
akademik Đuro Degan upozorio da HAZU ne smije prihvatiti "cvijeće zla"
srpske akademije. Kako je objasnio, pod tim pojmom razumijeva
iskrivljena shvaćanja univerzalnih vrijednosti SANU-a, koje se u
nacionalnom pogledu prelamaju kao podjele na temeljne i druge narode,
temeljne i druge države i sl., što bi osobito bilo značajno u odnosu
HAZU-a prema pitanjima Bosne i Hercegovine.
(Hina) li vkn
151540 MET feb 96