ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora u današnjem nastavku 31. sjednice Doma raspravlja o Prijedlogu zakona o odšteti za oduzetu imovinu, te o još četiri zakonska prijedloga o denacionalizaciji ili sličnoj
problematici. U opširnoj raspravi predstavnika radnih tijela i klubova zastupnika kao i u pojedinačnim istupima, Vladinom je prijedlogu zakona, uz ostalo, zamjereno što pravo vlasništva sužava na prvi nasljedni red, te što ništa ne govori o imovini zemljišnih zajednica i zemljoradničkih zadruga. Istaknuto je također da je zakonski tekst o denacionalizaciji trebalo predložiti ranije, odnosno prije donošenja zakona o pretvorbi i privatizaciji, te upozoreno da kod obeštećenja za oduzetu imovinu treba paziti na njenu tržišnu vrijednost.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora u
današnjem nastavku 31. sjednice Doma raspravlja o Prijedlogu zakona o
odšteti za oduzetu imovinu, te o još četiri zakonska prijedloga o
denacionalizaciji ili sličnoj problematici. U opširnoj raspravi
predstavnika radnih tijela i klubova zastupnika kao i u pojedinačnim
istupima, Vladinom je prijedlogu zakona, uz ostalo, zamjereno što
pravo vlasništva sužava na prvi nasljedni red, te što ništa ne govori
o imovini zemljišnih zajednica i zemljoradničkih zadruga. Istaknuto je
također da je zakonski tekst o denacionalizaciji trebalo predložiti
ranije, odnosno prije donošenja zakona o pretvorbi i privatizaciji, te
upozoreno da kod obeštećenja za oduzetu imovinu treba paziti na njenu
tržišnu vrijednost. #L#
Prijedlog zakona o odšteti za oduzetu imovinu, čiji je predlagatelj
hrvatska Vlada, podržali su Odbor za unutarnju politiku i Odbor za
nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, dok je Odbor za Ustav i
poslovnik, po riječima predsjednice Odbora Tereze Ganza-Aras,
taj zakonski prijedlog ocijenio protustavnim. Odbor uz ostalo zamjera
što se zzakonom ograničava iznos materijalna nadoknade, jer je Ustavom
utvrđeno da se u slučaju ograničavanja pravo vlasništva mora utvrditi
tržišna odšteta.
U ime Kluba zastupnika HSLS-a Marko Lapaine ocijenjuje da predloženi
zakon uvodi pravni presedan nepoštujeći utvrđeno nasljedno pravo.
Uvažavanjem samo prvog nasljednog reda dolazi se do vrlo malog broja
ovlaštenika za nasljeđivanje, ističe, uz ostalo, Lapaine.
Stjepan Rodeš u ime Kluba HSS-a naglašava da ta stranka smatra da je
predloženi zakon protivan Ustavu, ali i Općoj deklaraciji o pravima
čovjeka, kao i temeljnim etičkim načelima. Navodi pritom da se
predloženim zakonskim rješenjima "prihvaćaju izvršene otimačine", da
se njime krši temeljno pravo jednakosti građana, odredbe o
nepovredivosti privatnog vlasništva, te odredbe o nasljeđivanju.
Dajući u ime Kluba HDZ-a podršku predloženom zakonu, Ivan Aralica
napominje da je on u prvom čitanju pa zastupnici imaju punu slobodu da
sudjeluju u njegovu poboljšanju.
U opširnoj raspravi, Julije Derossi (HDZ) predlaže da se prava iz
zakona priznaju nasljednicima prvog i drugog nasljednog reda, dok
Milan Markanjević (HSLS) drži da bi se u idelnim dijelovima prijašnjim
vlasnicima mogli vratiti i poslovni prostori u oduzetim im poduzećima.
Josip Dent (HSS) zamjera što je zakonski prijedlog zaobišao zemljišne
zajednice i zemljoradničke zadruge. Branko Ružić (IDS) predlože da
se stanovi vrate bivšim vlasnicima, a da država predloži rješenja
za sadašnje stanare u nacionaliziranim stanovima. Ružić smatra da
država takvim stanarima treba dati građevinsko zemljište i povoljne
kredite kako bi se za pet do deset godina ti stanovi ispraznili.
Predloženi zakon kasni, mišljenja je Josip Manolić (HND) koji
upozorava da kod obeštećenja za oduzetu imovinu treba poštivati
njenu tržišnu vrijednost.
(Hina) bm/msj bn
131426 MET feb 96