ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - U Zagrebu je večeras održana tribina u organizaciji Hrvatskog pravnog centra "Promjene Ustava Republike Hrvatske" na kojoj su pravni stručnjaci pokušali odgovoriti na pitanje radili se samo o jezičnim
promjenama ili one imaju dublje značenje.
ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - U Zagrebu je večeras održana tribina
u organizaciji Hrvatskog pravnog centra "Promjene Ustava Republike
Hrvatske" na kojoj su pravni stručnjaci pokušali odgovoriti na
pitanje radili se samo o jezičnim promjenama ili one imaju dublje
značenje. #L#
Prof. dr. Branko Smerdel izrazio je uvjerenje da su sve predložene
promjene na crti naglašavanja simboličkog značenja Ustava za
državu i njezine građane te kako je bitno da se njima ne dira u
temeljni demokratski potencijal Ustava.
Predlagatelj (promjena Ustava) i njegovi predstavnici trude se da
pokažu kako je riječ samo o kozmetičkim promjenama i jezičnim
preinakama, kazao je Vladimir Primorac ustvrdivši kako se,
međutim, radi "o veoma značajnim i delikatnim promjenama koje
zadiru u povijest, ali i sadašnjost".
Posebno je govorio o promjeni termina republika u termin država, te
ocijenio da je to korak unatrag, "bez obzira na to koliko mi bili
ponosni što imamo svoju državu".
On je također kazao kako je nakana promjene naziva Sabor Republike
Hrvatske u Hrvatski državni sabor više učinjena iz političkih nego
iz pravnih razloga, jer se Hrvatski državni sabor službeno koristio
samo u NDH. "Po mom dubokom uvjerenju to nije bio ni sabor, niti je
bio državni i hrvatski", naglasio je te dodao kako se "očito radi o
potrebi da se uspostavi neopravdani kontinuitet s državom koja nam
cijelo vrijeme visi o vratu poput utega".
Mato Arlović upitnim smatra sam postupak na koji promjene teku te je
ustvrdio da su one predložene na neustavan način. Istaknuo je da se
u samom startu htjelo spriječiti oporbu u inicijativi da se ide u
šire promjene.
On drži da se oko promjena pokušavaju na ideološkoj razini
konfrontirati ljudi kako bi se skrenula pozornost sa stvarnih
problema. "Tim više što se u međuvremenu pripremaju zakonski akti
za pretvorbu javnih poduzeća", kazao je.
Arlović je predložio da se najviše zakonodavno tijelo nazove
Hrvatski sabor, kako je to po njegovim riječima bilo predviđeno i
Ustavom iz 1990., ali je redaktorska grupa neustavno promijenila
taj naziv u Sabor Republike Hrvatske.
Prof. dr. Ivan Pađen govorio je o funkciji predložene promjene
članka 135., stavka 2. Ustava kojim se zabranjuje udruživanje
Republike Hrvatske u saveze s drugim balkanskim državama.
Predsjednik Republike Hrvatske predložio je da postupak
odlučivanja o njegovu Prijedlogu promjene Ustava, "po mogućnosti
bude dovršen do 22. prosinca 1997., dotično do 7. obljetnice
proglašenja Ustava suverene, nezavisne i demokratske države
Hrvatske".
Za promjenu Ustava Republike Hrvatske potrebna je dvotrećinska
većina u Zastupničkom domu Sabora, odnosno za njega treba glasovati
85 zastupnika.
(Hina) vl mc
262309 MET nov 97