ZAVRŠENA RASPRAVA O IZMJENAMA USTAVA

ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je kasno popodne gotovo cjelodnevnu raspravu o Prijedlogu promjene Ustava Republike Hrvatske s Prijedlogom nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske koji je Domu podnio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. I u nastavku popodnevne rasprave zastupnici većinske i oporbenih stranaka imali su drukčija mišljenja o predloženim izmjenama - s jedne strane potpuna potpora, a s druge strane, uz neslaganje s pojedinim predloženim izmjenama, zatražena je izmjena po kojoj bi se revidirao položaj hrvatskog Sabora s ciljem jačanja parlamentarne demokracije. Zaključenjem rasprave o još četiri zakonska prijedloga, Zastupnički je dom završio današnji rad. #L# Predlagatelj ustavnih promjena trebao ih je obrazložiti zastupnicima, smatra Marin Jurjević (SDP), koji je upitao tko će se, kad nema njega ili u njegovo ime ovlaštene osobe, očitovati o amandmanima. Rasprava Vladimira Primorca (HSLS), koji je protiv izmjene naziva Sabora RH u Hrvatski državni sabor, što, po njemu, asocira na naziv iz Nezavisne države Hrvatske, izazvala je nekoliko replika, među kojima i onu Ivana Milasa (HDZ), koji je kazao da je Hrvatska pravni sljednik bivše Socijalističke Republike Hrvatske i njenih stečevina, a ne NDH. Ivica Ropuš (HSLS) ističe kako nema dojam da bi se izmjenom naziva Sabora osnažile NDH-azijske natruhe, pri čemu je podsjetio da su se slične rasprave vodile i kod uvođenja kune kao hrvatske valute. Podržao je i izmjenu da se izostavi nabrajanje manjina u preambuli Ustava i složio se s prijedlozima da se razmisliti i o redefiniranju položaja Sabora. Ropuš je nužnom ocijenio dopunu o ustavnoj zabrani udruživanja, koje bi moglo dovesti do obnove jugoslavenske ili nekog oblika balkanske asocijacije. Tu je izmjenu podržao i Miroslav Kiš (zastupnik manjine), koji ističe da ova generacija treba zapisati svoje povijesno iskustvo u Ustav. Kiš se ne protivi ni izbacivanju naziva nacionalnih manjina iz Izvorišnih osnova Ustava, ali su se tomu usprotivili zastupnici manjina Sandor Jakab i Furio Radin. Radin je tu izmjenu ocijenio nepravednom. Podupirući pak izmjenu pojma "građanin" u "svaki čovjek", Radin je kazao kako upravo tom odredbom, po kojoj svaki čovjek u Hrvatskoj uživa jednaka prava, Hrvatska sebi priskrbljuje mjesto među razvijenim europskim demokracijama. Milorad Pupovac (ASH) je istaknuo da su posljednjih godina Srbi u Hrvatskoj postali manjina, te da sada kroz Ustav i zakone mogu ostvarivati svoja manjinska prava. Tu činjenicu da se Srbi konsolidiraju kao nacionalna manjina prihvaćam i treba je prihvatiti kao obvezu, kazao je Pupovac, dodajući kako ubuduće treba činiti sve da se postigne jednakopravnost pripadnika srpske manjine pred sudovima, u zapošljavanju, školskim programima itd. Istaknuo je kako će, kada bude vrijeme, predložiti formulaciju da u preambuli Ustava budu poimenično navedene nacionalne manjine. Drago Krpina (HDZ) je podsjetio kako se s formalnopravnog stajališta ne može reći tko ima status nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, te - dok se to ne utvrdi, ne mogu se ni u Ustavu nabrajati nacionalne manjine, jer bi, smatra Krpina, nabrajanjem jednih bilo uskraćeno pravo drugih. S tim se stajalištem složio i Vladimir Šeks (HDZ), koji je istaknuo kako bi želio da pripadnici manjina taj dio izmjena ne interpretiraju kao umanjivanje njihovih manjinskih prava. Krpina je čudnim ocijenio "količinu otpora" prema uvođenju pojma Hrvatski državni sabor, to više što je, po njemu, njegova opravdanost u tome što ga je Hrvatima dugo godina bilo zabranjeno spominjati. U komunizmu smo stekli zabranjena imena i pojmove, a toga u demokraciji ne smije biti, zaključio je Krpina. Zastupnički je dom večeras u drugom čitanju raspravio i konačne prijedloge zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja, o javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, te u prvom čitanju Prijedlog zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama. (Hina) sšh/bm gk 201959 MET nov 97