ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora velikom je većinom glasova utvrdio prethodno mišljenje kojim je podržao prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske koju je predložio predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Prijedlog promjene Ustava s Prijedlogom nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH u višesatnoj su raspravi podržali zastupnici HDZ-a, te većina oporbenih zastupnika, dok je taj prijedlog odbio Klub HSLS-a.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora
velikom je većinom glasova utvrdio prethodno mišljenje kojim je
podržao prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike
Hrvatske koju je predložio predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman. Prijedlog promjene Ustava s Prijedlogom nacrta
ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH u višesatnoj su
raspravi podržali zastupnici HDZ-a, te većina oporbenih
zastupnika, dok je taj prijedlog odbio Klub HSLS-a. #L#
Odbor za zakonodavstvo, istaknuo je Ivan Brleković, osobito je
podržao dopunu članka 135. kojom se zabranjuje pokretanje postupka
udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem
bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja
jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske
državne sveze u bilo kojem obliku. Ta odredba za sva vremena
sprječava svaki pokušaj povezivanja prema istoku, te pokazuje da
svi putevi Hrvatske kao moderne, demokratske zemlje vode prema
zapadu, kazao je Brleković.
Većina zastupnika podržala je predloženu izmjenu odredbe članka
135., dok je Žarko Katić (HSLS) mišljenja da ta izmjena nema
stvarnog praktičnog značaja, a smatra da nije nužno unijeti je u
Ustav, jer će većina građana danas, i nada se ubuduće, takvu
mogućnost povezivanja smatrati nepotrebnom i beskompromisno je
odbaciti. Nasuprot tome, Paško Bubalo (HDZ) ističe kako se
predloženom izmjenom članka 135. provodi volja naroda da do takvih
veza više nikad ne dođe. "Ako smo mi predstavnici naroda i
izražavamo volju naroda zapišimo to u Ustav", poručio je Bubalo.
Dajući punu potporu predloženim promjenama, Ivan Aralica u ime
Kluba HDZ-a je naglasio kako smatra da ne treba ići u šire promjene
od predloženih.
Potrebom temeljitijih ustavnih promjena, dr. Teraza Ganza-Aras
obrazložila je zašto Klub HSLS-a ne podržava predložene izmjene.
Predložena inicijativa s jedne strane duboko zadire u Ustav, ali
ipak površno i na neadekvatan način, ocijenila je Ganza-Aras
naglašavajući da je za izmjene Ustava potrebno osigurati daleko
više vremena za raspravu, da je potrebno raspraviti neka jezična
pitanja, a zamjerila je i na, kako je kazala, proširenju
ingerencije predsjednika Republike, te sužavaju ingerencije
Županijskog doma.
I Žarko Katić ističe da u Ustavu treba jasnije definirati odnos
saborskih domova, te promijeniti ulogu i značaj Županijskog doma,
"jer mu treba dati primjerenu ulogu i ojačati je, ili ga
eutanizirati i brisati iz Ustava".
Ističući da ne bi pristala na omalovažavanje Županijskog doma, na
takve je primjedbe reagirala i predsjednica Županijskog doma dr.
Katica Ivanišević. Prigovore o sužavanju nadležnosti toga doma
odbacio je i Zvonimir Puljić (HDZ) kazavši da se ta ovlaštenja
prebacuju s poslovničke problematike u Ustav i postaju jasnija.
Na potrebu sadržajno širih izmjena Ustava, ukazao je Zvonimir
Sabati (Klub HSS-a) koji drži da o njima treba postići konsenzus. U
pogledu jezičnih promjena, drži da je zamjena pojma "građanin"
pojmom "svaki čovjek" diskutabilna i sociološki retrogradna, a
protivi se i promjeni naziva Sabora RH. Nasuprot njemu, Dražen
Bobinac (HDZ) podržao je promjenu naziva u Hrvatski državni sabor.
Miroslav Rožić, u ime HSP-a, smatra da je predloženo određenje
Hrvatske kao "nacionalne države hrvatskog naroda i države
pripadnika nacionalnih manjina i inih koji su njeni državljani",
potrebno zamijeniti određenjem Hrvatske kao "nacionalne države
hrvatskog naroda i inih koji su njeni državljani".
Smatrajući da bi umjesto pojma 'nacionalna manjina' možda
adekvatniji termin bio 'etnička i nacionalna zajednica', Jovan
Bamburač (IZ), uz ostalo je kazao kako bi u Ustavu trebalo ostaviti
imena nacionalnih manjina, upitavši ne bi li njihovo brisanje imalo
možda reperkusija na neke druge zakone, primjerice Ustavni zakon o
pravima manjina ili izborne zakone.
U nastavku današnje sjednice Županijskog doma očekuje se rasprava o
još pet zakonskih prijedloga.
(Hina) bm/bn ds
121448 MET nov 97