PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIJEDLOŽIO IZMJENE I DOPUNE USTAVA RH

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je predsjedniku hrvatskog Sabora Prijedlog nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske, kojim predlaže djelomičnu promjenu Ustava RH. "U Ustav iz 1990. morale su biti unesene neke odredbe, koje su danas, izgubile svaki smisao i stvarno prestale važiti ostvarenjem državne suverenosti Republike Hrvatske i njenim međunarodnim priznanjem, ili su pak u pravno-formalnom, vrijednosnom pa i jezičnom smislu ostaci iz bivšeg sustava", ističe se u polazišnim osnovama za promjenu Ustava. Predloženom izmjenom Ustava utvrdila bi se ustavna zabrana pokretanja postupka udruživanja RH u saveze s drugim državama koje bi dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva ili neke balkanske državne sveze. #L# U polazištime za djelomičnu promjenu Ustava Republike Hrvatske, dr. Tuđman podsjeća da je u trenutku proglašenja Ustava (22. prosinca 1990.) Republika Hrvatska još formalno-pravno bila u sastavu bivše SFRJ. Predlažući brisanje članka 140. po kojem "Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor RH ne odluči drugačije...", dr. Tuđman u obrazloženju ističe da je to ujedno i najizrazitiji primjer odredbi koje su bile neizbježne u okolnostima izlaska iz SFRJ, a koje su izgubile svaki smisao i prestale važiti. Podsjeća pritom da je temeljem toga članka, a sukladno rezultatima referenduma o samoodređenju hrvatskog naroda, hrvatski Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, a zatim 8. listopada 1991. i Ustavnu odluku o raskidu svih državnopravanih sveza s dotadašnjom SFRJ. Od tog trenutka, ističe dr. Tuđman, članak 140. Ustava, kao u potpunosti konzumiran, prestao je važiti. Članak 135. Ustava predlaže dopuniti novim stavkom 2. koji glasi : "Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku". Tu ustavnu promjenu predlažem zato, ističe predsjednik Tuđman u polazišnim osnovama, "jer sam uvjeren da je potrebno ne samo politički izraziti, već i ustavno-pravno odrediti, ono što je čvrsti i jednodušni zaključak borbe hrvatskog naroda za nacionalnu slobodu i državnu nezavisnost: a to je - hrvatski narod nikad više ni u kakvoj južnoslavenskoj državnoj zajednici". Uz tu temeljnu promjenu predlaže se preciziranje cijelog tog članka, pa bi se utvrdilo da pravo na pokretanje postupka za udruživanje RH u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Zastupničkom domu Sabora (do sada Sabor RH), predsjednik Republike i Vlada RH. Preciziralo bi se da o udruživanju RH prethodno odlučuje Zastupnički dom (do sada Sabor RH) dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju RH donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi, a referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Zastupničkog doma (do sada Sabora RH). Te bi se odredbe o udruživanju odnosile i na uvjete i postupak razdruživanja RH, odnosno iz dosadašnjeg stavka 5. brisala bi se odredba prema kojoj odluku o razdruživanju, zbog izvanrednih prilika, na prijedlog jedne trećine zastupnika, ili predsjednika RH ili Vlade RH Sabor može donijeti radi zaštite suvereniteta RH dvotrećinskom većinom glasova prisutnih zastupnika. Prijedloga nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske predviđa i neke promjene u Izvorišnim osnovama Ustava. Tako bi se u predloženom izmejnama u stavku 3. uz ostalo preciziralo da se "... Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika nacionalnih manjina i inih koji su njezini državljani". Naime, sadašnja formulacija, koja se predlaže brisati, "...i država pripadnika inih naroda i manjina koji su njezini državljani", bila je prihvaćena obzirom da je u trenutku proglašenja Ustava, RH formalno-pravno bila u sastavu bivše SFRJ, a odnosila se na narode te tadašnje tvorevine, obrazlaže dr. Tuđman. Također se napušta nabrajanje manjina, jer je, kako se navodi, pojam i naziv nacionalna manjina opće prihvaćen u Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe koju je Hrvatska potvrdila. Ta Konvencija jamči pripadnicima svih nacionalnih manjina jednaku pravnu zaštitu, pa je i zbog toga potrebno ispustiti nabrajanje, a time na određen način i posebno isticanje nekih nacionalnih manjina. Osim toga, korisnim i nužnim dr. Tuđman smatra da se u čitavom ustavnom tekstu što točnije odrede svi pravni pojmovi za koje se u dosadašnjoj ustavnoj primjeni pokazalo da pružaju mogućnost različitog tumačenja. Pritom je, ističe, potrebno dosljedno primjeniti izvorno hrvatsko državno-pravno nazivlje. Tako bi se naziv "Sabor Republike Hrvatske" promjenio u "Hrvatski državni sabor", jer taj naziv, obrazlaže predsjednik Tuđman, najpotpunije izražava njegov današnji ustavni položaj i značenje. Među više predloženih izmjena je i naziv Narodne banke Hrvatske u Hrvatska narodna banka, a potvrdio bi se i naziv Državno sudbeno vijeće (do sada je u Ustavu bilo određeno kao Republičko sudbeno vijeće). Izmjenom članka 133. Ustava preciziralo bi se da međunarodne ugovore potvrđuje Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora, namjesto Sabor RH. U obrazloženju se ističe da dosadašnja odredba nije dovoljno određena pa je morala biti u primjeni tumačena. Izmjenu članka 14. Ustava predsjednik Tuđman predlaže na način da se u stavku 1. riječ "građani" zamijeni riječima "svaki čovjek" kako bi bilo posve nedvojbeno da su u hrvatskom Ustavu sva prava i slobode zajamčene neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, ... ne samo hrvatskim državljanima već i svim drugima koji prebivaju u Republici Hrvatskoj. Dr. Tuđman u polazištima podsjeća da je ustavne promjene, koje predlaže u skladu s člankom 136. Ustava, najavio u Izvješću o stanju hrvatske države i nacije kojeg je Saboru podnio 22. siječnja ove godine. Opetujući da je riječ o djelomičnim, sadržajno ograničenim promjenama koje je potrebno učiniti, a koje su od velikog ustavno- pravnog i ustavno-političkog značenja izražava uvjerenje da će one biti općeprihvaćene u široj hrvatskoj javnosti te da će se o njima postići suglasje, odnosno da će biti jednodušno prihvaćene u hrvatskom Saboru bez obzira na stranačke i ine razlike. Predsjednik Tuđman je predložio da postupak odlučivanja o prijedlogu promjena Ustava po mogućnosti bude dovršen do 22. prosinca 1997., odnosno do sedme obljetnice proglašenja Ustava suverene, nezavisne i demokratske države Hrvatske. (Hina) bm/sšh/bn ds 031838 MET nov 97