ZASJEDALI ODBORI ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA

ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Pred sutrašnji početak 23. sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora radna su tijela toga doma na današnjim sjednicama razmatrala predložene točke dnevnog reda, a najviše je pozornosti izazvao Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske s Prijedlogom nacrta ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH, što ga je predložio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava uz ostalo su podržali Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.#L# Uz to Odbor za zakonodavstvo Zastupničkom je domu predložio da se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaduži da utvrdi i Saboru podnese nacrt ustavnog zakona o izmjenama Ustava. Prijedlog odluke Odbor je podržao većinom glasova, pri čemu su izdvojeno mišljenje imali Mato Arlović (SDP) i Vladimir Primorac (HSLS). Arlović smatra da se za izradu nacrta ne može ovlastiti Odbor za Ustav jer bi to bilo suprotno ustavnoj poziciji Predsjednika koji je prijedlog promjena uputio s Prijedlogom nacrta ustavnog zakona. Primorac se predloženim promjenama, kako je kazao, u većini protivi iz sadržajnih razloga. Otvarajući raspravu o predloženim izmjenama Ustava, predsjednik Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević iznio je i niz primjedbi pravno-nomotehničke, jezične i redaktorske naravi. Te primjedbe u predviđenom postupku promjena Ustava zasada nisu pravno relevantne, mišljenja su Smiljko Sokol (HDZ) i Vladimir Šeks (HDZ). Promjena Ustava ima tri faze, sada je riječ o prvoj u kojoj se Zastupničkom domu samo predlaže da pristupi ili ne pristupi promjenama Ustava, dok bi se u drugoj - utvrđivanju nacrta ustavnog zakona, razmatrali prijedlozi i podnosili amandmani na sam sadržaj promjena, objasnio je Sokol. Opširnu je raspravu potaknuo i Mato Arlović koji drži da predložene izmjene treba obrazložiti sam predlagatelj ili njegov predstavnik. Odbor za Ustav, smatra Arlović, ne može biti predlagatelj nacrta ustavnog zakona jer je prijedlog nacrta već dao predlagatelj. "Svatko u raspravi može dati amandman na prijedlog narta ustavnog zakona. Tko će se na njega očitovati, ako nema predlagatelja ili nekoga tko je u njegovo ime za to ovlašten", upitao je Arlović. Odbacujući te primjedbe Smiljko Sokol je ustvrdio da, ne samo što Predsjednik Republike nije dužan obrazlagati predložene promjene, već je to u suprotnosti s Ustavom i za to nema uporišta u Poslovniku. Kad je riječ o odnosu Predjednika Republike i Sabora, Ustav kao neposredne oblike komuniciranja predviđa samo poslanice i izvješća o stanju države i nacije, o čemu se, napomenuo je Sokol, po Poslovniku ne otvara rasprava. Mišljenje da Odbor za Ustav ne može biti predlagatelj nacrta ustavnog zakona Šeks je odbio citiranjem poslovničkih odredbi prema kojima taj odbor priprema uz ostalo prijedloge odgovarajućih akata ustavne naravi. Članovi Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, primjerice Njegovan Starek (zastupnik manjine), te Damir Kajin (IDS) usprotivili su se prijedlogu da se iz Preambule Ustava ispusti nabrajanje nacionalnih manjina. Takav čin, ocijenio je Furio Radin (zastupnik manjine), ne može izražavati dobre namjere i nema nikakvog racionalnog smisla, jer to Hrvatskoj može donijeti samo negativne poene. Nasuprot tomu Jadranka Kosor (HDZ) je ocijenila da se ispuštanjem nabrajanja manjina u Preambuli neće ništa promijeniti, a u tome ne vidi nikakve zle namjere. Predloženu je izmjenu pozitivno ocijenio i predsjednik Odbora Miroslav Kiš. (Hina) bn/bm ds 181600 MET nov 97