WASHINGTON, 9. listopada (Hina) - Početak rasprave o proširenju NATO-a u Senatu ovog je tjedna pokazao da će podrška Capitol Hilla glavnom vanjskopolitičkom cilju američkog predsjednika ovisiti ponajprije o tome koliko je
administracija Billa Clintona sposobna uvjeriti europske partnere da preuzmu veći dio novčanog tereta.
WASHINGTON, 9. listopada (Hina) - Početak rasprave o proširenju NATO-a
u Senatu ovog je tjedna pokazao da će podrška Capitol Hilla glavnom
vanjskopolitičkom cilju američkog predsjednika ovisiti ponajprije o
tome koliko je administracija Billa Clintona sposobna uvjeriti
europske partnere da preuzmu veći dio novčanog tereta. #L#
Iako sada nitko ne sumnja da bi prijedlog proširenja saveza dobio
potrebnu dvotrećinsku podršku u gornjem domu Kongresa, senatori su redom
sa suzdržanošću reagirali na argumente administracije o svrsishodnosti
povećanja NATO-a.
Plan bi mogao propasti budu li američki porezni obveznici trebali
platiti veliki dio tereta, poručili su senatori na prvom saslušanju
vanjskopolitičkog odbora Senata u utorak, na kojem je stajališta
administracije branila državna tajnica Madeleine Albright.
Prva studija Pentagona procijenila je da bi ukupni troškovi iznosili 33
milijarde dolara, a američki udio oko 200 milijuna dolara godišnje
tijekom idućih deset godina - procjena koju danas mnogi ocjenjuju nerealnom.
Preciznije nove brojke Albright je obećala kongresmenima tek u
prosincu.
Dok Amerikanci traže od Europe da preuzme na sebe plaćanje najvećeg
dijela troškova (oko 16 milijardi od prvotno procijenjenih 33
milijarde), Europljani odbijaju prijedlog tvrdnjama da nemaju
dovoljno novaca za takvo neravnomjernu podjelu troškova. Dvojbeno
je mogu li i tri države pozvane na učlanjenje u savez pokriti svoj dio
troškova od oko 15 milijardi dolara.
Europa je na američke zahtjeve odgovorila prigovorom da Washington, kad
se radi o financiranju, traži podjelu tereta, ali ne i kad se radi o
podjeli odgovornosti. Najviše nezadovoljstva do sada je pokazala
Francuska, posebno činjenicom da SAD ne želi prepustiti nadzor južnog
krila NATO-a europskom časniku.
Nezadovoljstvo Europe datira od diktata Washingtona na summitu u
Madridu da se proširenje NATO-a ograniči tek na Poljsku, Mađarsku i
Češku. Uz to dio europskih analitičara u američkom guranju proširenja
NATO-a vidi primarni gospodarski interes SAD-a. Vojno bi osuvremenjivanje
prisililo buduće članove na kupnju modernog američkog naoružanja.
Administracija nastoji progurati glasovanje o proširenju Saveza do
idućeg proljeća kako bi izbjegla preklapanje te rasprave u Kongresu s
onom o budućnosti ne samo američkih snaga, nego i misije NATO-a u BiH.
Kritičari takve politike administracije zadnjih dana pozivaju da se
rasprave o ta dva pitanja preklope, jer će upravo uspješnost, odnosno
neuspješnost misije NATO-a u BiH odrediti koliko proširenje Saveza
doista i ima smisla.
(Hina) ps br
091252 MET oct 97