WASHINGTON, 12. rujna (Hina-Sanja PUCAK) - Američki predsjednik Bill Clinton zadnjih je dana suočen sa sve izraženijim nezadovoljstvom Kongresa zbog tihe promjene politike u BiH koja, po ocjeni rastućeg broja kongresmena, vodi
američke snage u sve veću, i po mnogima, neopravdanu pogibelj.
WASHINGTON, 12. rujna (Hina-Sanja PUCAK) - Američki predsjednik Bill
Clinton zadnjih je dana suočen sa sve izraženijim nezadovoljstvom
Kongresa zbog tihe promjene politike u BiH koja, po ocjeni rastućeg
broja kongresmena, vodi američke snage u sve veću, i po mnogima,
neopravdanu pogibelj. #L#
Agresivnija uloga NATO-a u BiH, zauzimanje strane u sukobu bosanskih
Srba i sve veća prijetnja sigurnosti američkih snaga ponovno je
pokrenula intenzivnu raspravu u američkoj javnosti o mogućim izlazima
iz bosanske krize.
Dok dio pozdravlja agresivniji angažman NATO-a, s Capitol Hilla
uglavnom stižu sumnjičave reakcije prema opravdanosti rizika.
"Mislim da smo na rubu tragedije", ocijenio je jedan od vodećih
republikanskih senatora John Warner ističući da ne vjeruje tvrdnjama
Bijele kuće i Pentagona da će do povlačenja doći idućeg lipnja.
Sličnog je mišljenja i republikanski senator John McCain koji kaže:
"Meni, a vjerujem i najvećem dijelu mojih glasača, nejasno je koja je
naša misija tamo i do koje su mjere američke snage tamo poslane u
pogibelj i pod kojim okolnostima".
Sumnju u pozitivan ishod Daytona i potrebu obnove pitanja podjele
BiH reaktivirao je proteklog tjedna komentator "New York Timesa"
Thomas Friedman, koji smatra da uhićenje Karadžića neće dovesti do
automatske provedbe Daytona. Po njegovoj ocjeni, rat u BiH se vodio
zato što su Muslimani htjeli centraliziranu vlast, a Srbi i Hrvati
svoje entitete. Zamijeniti Karadžića Plavšićevom znači samo dobiti
osobu s drugim idejama o ostvarenju starog cilja - odcjepljenja
srpskog enititeta. Stoga je, zaključuje Friedman, Clintonova
administracija suočena s mogućnošću podjele BiH, uz povlačenje svih
ili najvećeg dijela snaga ili agresivne provedbe Daytona, što bi
izazvalo beskonačno zadržavanje u BiH.
Sličnu zabrinutost izrazila je i senatorica Kay Bailey Hutchinson, u
čijoj je nadležnosti u Senatu i praćenje NATO-a. Ona je u četvrtak, u
napisu objavljenom u "New York Timesu", pozvala Clintona da razmisli o
podjeli BiH. "SAD pokušava obnoviti BiH na ideji američke
multietničnosti i multikulturalnosti, amerikanizaciji Balkana. Umjesto
toga, vjerujem da bi trebali ponovno razmotriti (daytonske) sporazume
i možda ponovno razmotriti podjelu zemlje".
Upravo agresivniju ulogu NATO-a i zauzimanje strane u sukobu
bosanskih Srba ona smatra razlogom da Clinton okupi strane iz Daytona
radi njegove revizije. "Vjerujem da najveća nada za mirni suživot leži
u formalnoj podjeli BiH". "Idemo krivim putem u BiH i vrijeme je da
stanemo i pogledamo na kartu prije nego se nađemo na terenu na kojem
smo već bili: Somaliji ili Libanonu", piše Hutchinson.
Tu liniju slijedi i komentator Robert Novak u "Washington Postu",
podsjećajući Clintona na mogući izlaz iz potencijalnog sukoba s
republikancima kada postane očigledno da će snage ostati u BiH i
nakon lipnja iduće godine. "Može odustati od sna o multietničkoj
državi i suglasiti se s formalnom podjelom zemlje podijeljene
gorčinom", piše Novak podsjećajući na veliku cijenu takve odluke -
suočavanje s optužbama da je američki predsjednik potvrdio rezultate
krvave srpske agresije.
Prijedlog senatorice Hutchinson izazvao je Bijelu kuću na snažnu
reakciju. "Predsjednik se iz temelja ne slaže s prijedlogom da
nagradimo agresiju u bivšoj Jugoslaviji, i genocid, i priznamo podjelu
vlasti", kazao je glasnogovornik Bijele kuće Mike McCurry. On je
suprotstavio i ocjenama senatora Warnera i McCaina. "Naša misija ima
plan s jasnim ciljevima", kaže McCurry.
Odlučnost američkog predsjednika u jačem angažmanu NATO-a podržao je
uredničkim komentarom "Washington Post".
"Ta veća aktivnost nije bez rizika, kao što pokazuju dvije žrtve",
piše list, aludirajući na napade Karadžićevih ljudi na američke
vojnike koncem kolovoza. "Zakoni ekonomije i svijest o ratu okreću sve
veći dio stanovnika miru. NATO je u pravu što podupire i ohrabruje taj
trend."
Analitičar David Basco u istom listu ocijenjuje kako bi američki
bijeg iz BiH pred rizicima osvete i napada Karadžićevih sljedbenika
ne samo zaustavio mirovni proces u BiH, nego bi i poslao signale
američkim saveznicima i protivnicima o američkoj slabosti. "Nakon
mjeseci oklijevanja, NATO je konačno počeo poduzimati korake nužne
za osiguranje mira. Rizici su stvarni, ali su opravdani koristima koje
će proizaći iz istinske provedbe Daytonskih sporazuma", smatra on.
Na liniji tog razmišljanja i komentator "Washington Posta" Richard
Cohen koji upozorava da bi povlačenje NATO-a u lipnju iz BiH značilo krah
inicijative proširenja Saveza. "Koji je smisao širenja NATO-a ako
Karadžić ostane slobodan, ako njegove štitonoše vrate političku moć,
ako SAD napusti BiH prema planu i NATO je, manje ili više, slijedi?"
Ocjenjujući da će time jedino biti proširena "bezuba i beskičmena
verzija birokratske aparature", Cohen se pita: "Što je uopće NATO ako
ne može izvesti jednog čovjeka pred lice pravde i okončati rat u maloj
državi?" te zaključuje: "Ne možemo imati sve: i prošireni i još uvijek
značajni NATO i propali pokušaj u BiH".
(Hina) ps br
121252 MET sep 97