THE WASH. POST, 2. X., NATO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 2. X. 1997. Ministri NATO-a slažu se da vojne snage moraju ostati u Bosni "Ministri obrane NATO saveza danas su na sastanku zaključili da savez mora zadržati svoju vojnu nazočnost u Bosni još dugo poslije planiranog zaključenja misije slijedećeg lipnja", piše William Drozdiak. "Ministar obrane William S. Cohen upozorio je na sastanku u Maastrichtu svoje kolege iz NATO-a da će taj uradak biti težak. Neće biti lako pridobiti odobrenje Kongresa za još jednu misiju koja uključuje američke vojnike. On je također istaknuo potrebu da se NATO drži rokova kako bi se spriječilo stvaranje 'kulture ovisnika', odnosno da se civilne agencije i sami Bosanci ne bi previše vezali za nazočnost vojnih snaga NATO saveza. Nu Cohen se nije protivio drugim ministrima koji su naglasili da savez mora nastaviti sa svojim uključenjem u Bosni budući da bi naglo povlačenje ostavilo sigurnosnu prazninu, koja bi mogla voditi novim nasiljima i neredu, rekli su neki visoki dužnosnici NATO-a koji su željeli da njihova imena ne budu otkrivena. 'Svi za stolom inzistirali su da ne možemo tek tako okrenuti leđa svemu i otići', dodao je dužnosnik opisujući zatvoreni sastanak ministara. Clintonova vlada suočava se s jakim otporom Kongresa produžetku vojne nazočnosti u Bosni. Nu saveznice tvrde da neće ostati u području bez američkog vodstva koje uključuje sudjelovanje njezinih kopnenih snaga. 'Ušli smo u Bosnu zajedno, zajedno ćemo i izaći', izjavio je njemački ministar obrane Volker Ruehe. 'Rat u Bosni dokazuje da jedino kroz dijeljenje rizika možemo održati jedinstvo u NATO-u'. Kao reakciju na ovo stajalište i logiku koja iza nje stoji, Clintonova vlada priprema američku javnost za mogućnost produžetka američke vojne nazočnosti, pritom pozorno izbjegavajući svako obvezivanje. (...) Ministri su se složili da bi prvo povlačenje američkih i drugih snaga u sklopu SFOR-a trebalo krenuti rano sljedeće godine, kako bi se Kongresu dokazalo da će sadašnja misija završiti prema utvrđenom programu - slijećeg lipnja. Nu oni su također istaknuli da NATO mora dugoročno sudjelovati u mirovnoj misiji u Bosni zbog vlastite vjerodostojnosti, koja je sad tijesno vezana uz spriječavanje budućih balkanskih ratova. Taj konsenzus rezultat je napora da se riješe konfliktni pritisci za rani izlaz iz Bosne, a da se istodobno izbjegne poticanje novog rata između Muslimana, Srba i Hrvata. Iz svega je toga proizašao labav plan za postizanje što je moguće više političkih i vojnih ciljeva u sljedeća tri mjeseca, kako bi NATO mogao postupno smanjivati svoje obveze i nametnuti ravnotežu, ne ugrozivši pritom ozbiljno izglede za mir i mogućnosti proširenja snaga. Dužnosnici NATO-a kažu da će tri bojne (američki, francuski i španjolski) od kojih 5.000 vojnika gotovo sigurno izaći iz Bosne rano sljedeće godine, kako bi se pokazala spremnost za pridržavanje SFOR-ovog plana povlačenja. Druga je mogućnost da se snage smanje na polovicu, nu vojni zapovjednici su upozorili da bi takvo smanjenje, obzirom na sadašnje stanje, moglo predstavljati ozbiljnu prepreku cilju mirovne misije. (...) Novi vojni zapovjednik NATO-a, general Wesley Clark, izjavio je da će se mirovne snage pod njegovim nadzorom u slijedeća tri mjeseca usredotočiti na nekoliko ključnih zadataka, ne bi li do te mjere poboljšali stanje u području da se svaka buduća misija može ograničiti na spriječavanje budućih ratova. Clark je izjavio da će vojska NATO-a pokušati razoružati teško naoružane redarstvene postrojbe koje djeluju kao otpadnička gerila, koja ometa pokušaje provođenja Daytona. Kao cilj je istaknuo smanjenje njihovog broja s 22.000 na 8.000 u sljedeća tri mjeseca. Clark je također rekao da će ubrzati napore da se stane na kraj korupciji i krijumčarenju, kako bi presušili izvori koji plaćaju tjelesne čuvare i redarstvo za posebne namjene Radovana Karadžića, optuženika za ratne zločine i bivšeg predsjednika bosanskih Srba. Jednom kad se oko Karadžića i drugih osumjičenih stegne obruč, snage NATO-a izvršit će veći pritisak na njihovu uhidbu i izručenje haškom sudu. Iako je izdano više od 70 uhidbenih naloga, samo je devet optuženika zaista uhićeno. 'Planovi su odobreni, a prošli smo i planove vojnih pothvata, znači sad je sve pitanje dobrog biranja trenutka', rekao je visoki vojni izvor iz NATO-a. 'Mislim da možemo računati da ćemo uhititi Karadžića i nekolicinu drugih prije kraja godine.'" 030400 MET oct 97