WASHINGTON, 2. listopada (Hina) - Ministri obrane zemalja članica NATO-a postigli su u Maastrichtu dogovor o zadržavanju snaga u BiH nakon isteka sadašnjeg mandata mirovne misije u lipnju iduće godine, piše u četvrtak Washington
Post.
WASHINGTON, 2. listopada (Hina) - Ministri obrane zemalja članica
NATO-a postigli su u Maastrichtu dogovor o zadržavanju snaga u BiH
nakon isteka sadašnjeg mandata mirovne misije u lipnju iduće godine,
piše u četvrtak Washington Post. #L#
Agencijske vijesti u srijedu su prenosile da se Maastricht bavio
sudbinom NATO-a u BiH bez navođenja konkretnog ishoda sastanka.
Američki ministar obrane William Cohen upozorio je kolege da će biti
teško uvjeriti Kongres da odobri sudjelovanje američkih vojnika u
novoj misiji, no, po izvorima lista, nije se usprotivio zadržavanju
snaga u BiH.
Upravo se Cohen, od dolaska u Clintonov kabinet, zauzimao za
povlačenje iz BiH, nasuprot državnoj tajnici Madeleine Albright koja
podupire agresivniju ulogu u toj državi.
Američka administracija počela je pripremati javnost na mogućnost
zadržavanja snaga u BiH. Savjetnik američkog predsjednika za
nacionalnu sigurnost Samuel Berger u govoru na sveučilištu Georgetown
u Washingtonu, koncem prošlog mjeseca, otvorio je mogućnost ostanka
američkih snaga u BiH, a dva dana kasnije državna tajnica Albright u
New Yorku je kazala kako Amerika ima "dugoročni interes u BiH". Oni su
ipak rekli kako odluka o ostanku snaga još nije donesena.
Kongres je u sklopu zakona o financiranju obrane odobrio novac za
američko sudjelovanje do kraja sadašnjeg mandata uz mogućnost da
američki predsjednik zadrži snage uz prethodno obrazloženje Capitol
Hillu.
Po pisanju Washington Posta u Maastrichtu je dogovoreno da prvo
povlačenje, najvjerojatnije tri bataljuna s oko pet tisuća ljudi,
slijedi početkom godine kako bi se uvjerilo američki Kongres da
sadašnja misija završava u lipnju.
Na susretu je dogovoreno i da se u iduća tri mjeseca ostvari što je
moguće više političkih i vojnih ciljeva kako bi se, bez ugrožavanja
sigurnosti na terenu, moglo krenuti u smanjenje broja NATO snaga.
To, prije svega uključuje razoružavanje i smanjenje broja policije u
BiH sa 22 tisuće na osam tisuća, rezanje lanaca krijumčarenja i korupcije
kojima se financiraju kordoni lojalista i policije Radovana Karadžića,
te nakon slabljenja tih lanaca, uhićenje zločinaca.
Planovi su odobreni i vojne akcije uvježbane, prenosi list riječi
dužnosnika NATO-a koji procjenjuje da bi do uhićenja Karadžića moglo
doći "prije kraja godine".
List prenosi i da glavni tajnik Saveza Javier Solana očekuje da će se
odluka o veličini i sadržaju nove post-SFOR misije donijeti u prosincu
na idućem susretu ministara obrane NATO-a.
(Hina) ps fp
021544 MET oct 97