ZAVRŠENA RASPRAVA O ŽALBI RH NA ODLUKU O SUBPOENI

DEN HAAG, 22. rujna (Hina) - Pred Prizivnim vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u ponedjeljak je završena rasprava o žalbi Republike Hrvatske na odluku o subpoeni, a predsjednik Suda Antonio Cassese je najavio da bi Prizivno vijeće moglo donijeti odluku o toj žalbi za oko tri tjedna. #L# Republiku Hrvatsku su na raspravi zastupali stalni predstavnik pri UN-u, veleposlanik Ivan Šimonović, profesor zagrebačkog pravnog fakulteta dr. Ivo Josipović te američki odvjetnici David Rivkin i Lee Casey, a tužiljestvo je zastupala glavna tužiteljica ICTY-a Louise Arbour i tužitelj Mark Harmon. Dr. Šimonović je iznio stajalište Republike Hrvatske da je izdavanje subpoene (nalog pod prijetnjom kazne) suverenim državama ili njihovim dužnosnicima pravno neutemeljeno, logički nekonzistentno i politički neprihvatljivo. Odvjetnik Lee Casey je rekao da je Prvostupanjsko sudbeno vijeće izdavanjem subpoene Republici Hrvatskoj i njezinom ministru obrane prekoračilo svoje ovlasti, jer ICTY nema nadležnosti prema državama. "Statut ICTY-a nigdje ni eksplicite ni implicite ne daju Sudu nadležnost prema državama", rekao je Casey i dodao da "nema presedana da je neki međunarodni sud izdao nalog pod prijetnjom kazne suverenoj državi" Govoreći o članku 29. sudskog Statuta, koji govori o obvezi država da surađuje u istrazi i vođenju kaznenog postupka protiv osoba optuženih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i na koji se poziva tužiteljica Arbour braneći odluku o subpoeni, odvjetnik Casey je rekao da se ni na tom članku ne može temeljiti nadležnost suda prema državama i da sud ne može krivično kazniti državu. Profesor Josipović je rekao da termin subpoena uključuje kaznu, a kako ICTY nema ovlasti kažnjavati države, nego jedino može u slučaju nepoštivanja izvijestiti Vijeće sigurnosti, onda ispada da je riječ o subpoeni bez kazne, a to je, kako je rekao, "pita od jabuka bez jabuka". Republika Hrvatska se ne protivi obvezi da preda dokumente, osim kada su u pitanju interesi nacionalne sigurnosti, ali se protivi formi subpoene, rekao je dr. Josipović. Na raspravi je bilo riječi i tome tko određuje je li riječ o dokumentu od interesa za nacionalnu sigurnost - sama država ili sudbeno vijeće. Republika Hrvatska smatra da o tome odlučuje država, dok tužiteljica Arbour tvrdi da sudbeno vijeće treba razmotriti je li određeni dokument od interesa za nacionalnu sigurnost, jer bi u suprotnom sama tvrdnja da je riječ o nacionalnoj sigurnosti mogla poslužiti kao izlika da se ne surađuje sa Sudom, a država može zatražiti neke zaštitne mjere, poput rasprave iza zatvorenih vrata. Glavna tužiteljica Arbour je u svom istupu rekla da je Republika Hrvatska danas prvi put iznijela stajalište da se državama može uputiti obvezujući nalog, iako se protivi formi subpoene. Ona je rekla da je tužiteljstvo od Hrvatske prije četiri dana dobilo pismo da je prikupljen jedan dio dokumenata i da su danas ujutro dobili manji dio dokumenata, ali da to nisu dokumenti koji su traženi subpoenom. Ona je rekla da pojam subpoene ne treba usko tumačiti i da on ne uključuje krivičnu kaznu. "Ako je termin subpoena neprikladan za državu, onda ga treba zamijeniti, ali tako da se pokaže da je to obvezujući nalog da se dostave dokumenti", rekla je Arbour i dodala da "osobno nema ništa protiv termina subpoena". "Nismo rekli da je postoje druge posljedice osim konstatacije da je došlo do neizvršenja naloga i nadležnost ICTY u takvim slučajevima se iscrpljuje prijavom Vijeću sigurnosti", rekla je glavna tužiteljica Arbour. Blaškićev branitelj Russell Hayman je u svom istupu zatražio da se i obrani omogući jednak pristup dokazima kao i tužiteljstvu, jer se subpoenom traže dokumenti koji podupiru optužnicu ali ne i oni koji su u korist okrivljenika. Hayman je rekao da su od Vlade BiH tražili dokumente o nazočnosti pojedinih postrojba Armije BiH u Lašvanskoj dolini, ali ih nisu dobili. "Nemamo isti pristup dokazima kao tužiteljstvo, mnoga su nam vrata zatvorena kod međunarodnih organizacija i vlada pojedinih država", rekao je Hayman. Raspravi su svoj doprinos dali i svjetski stručnjaci za međunarodno pravo i vlade pojedinih zemalja, koji su u svojstvu "amicus curie" (prijatelj suda) prethodno podnijeli pisane podneske. (Hina) sv fp 222009 MET sep 97