FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC - 21. KOLOVOZA, TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 21. VIII. 1997. Jučerašnji dramatični događaji u Banja Luci gdje su međunarodne snage u postajama redarstva bosanskih Srba odanoga bivšem čelniku Radovanu Karadžiću zaplijenile goleme količine oružja i strjeljiva, tema je koja je naišla na veliki odjek u svim britanskim listovima pa neki od njih poput 'The Timesa' izviješća svojih dopisnika o tome tiskaju na naslovnoj stranicama. Colin Solovey u 'The Daily Telegraphu' piše kako su nekoliko stotina britanskih i čeških vojnika u sastavu SFOR-a poduprti oklopnim samovozima i uzvitlačima-topovnjačama opkolili četiri redarstvene postaje u Banja Luci i redarstveni stožer, a da su za to vrijeme pripadnici međunarodnih redarstvenih snaga pripadnicima redarstva bosanskih Srba naredili da ih napuste. Samo u stožeru redarstva pronađeno je dovoljno strojnica, raketnih lansera i nagaznih mina da se njima napune tri velika kamiona, pri čemu, piše 'The Daily Telegraph', međunarodno redarstvo ističe kako tog oružja u zgradi nije bilo kad je ono u nedjelju prvi puta ušla u nju. 'The Guardian' tiska skupno izviješće Carin Collman i agencije Reuters u kojemu saznajemo kako je po navodima nekih zapadnih dužnosnika u nekim od redarstvenih postaja došlo do napetoga stanja, budući da su ih srpski redarstvenici odbili napustiti zaprijetivši da će se boriti do smrti. Nu, unatoč tim prijetnjma svi su mu predali svoje oružje i pet minuta prije istjeka postavljenoga ultimatuma s podignutim rukama izašli van, piše 'The Guardian' i kaže kako otkrivanje tih golemih količina oružja navodi na zaključak da su se protivnici predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić možda spremali krenuti u akciju protiv nje. List dalje navodi kako je odluka da se poduzme ta akcija međunarodnih snaga donesena nakon žurnih razgovora koje su u utorak navečer s Biljanom Plavšić vodili posebni američki izaslanik Robert Gelbard i međunarodni poslanik u Bosni i Hercegovini Carlos Westendorp. I Tom Walker u 'The Timesu' piše kako je ta odluka donesena nakon razgovora Biljane Plavšić s međunarodnim posrednicima koji su se suglasili s ocijenom da se sigurnosno stanje u Banja Luci pogoršalo do te mjere da je strana intervencija neophodna. Ta je intervencija pomogla gospođi Plavšić da na čelo banjalučkoga redarstva postavi svoje ljude dok su oni lojalni Radovanu Karadžiću bili odvedeni. Nakon toga je ona, čitamo dalje u 'The Timesu', sama obišla stožer banjalučkoga redarstva za koji se vjeruje da je bio živčanim središtem Karadžićeva tajnoga redarstva i za koji je sama večer prije toga rekla da je 'središte zla koji treba uništiti.' Guy Dinmore u 'The Financial Timesu' dodaje kako je u razgovorima koje su međunarodni posrednici vodili s Biljanom Plavšić sudjelovao i zapovjednik SFOR-a general Richin Shekie te prenose riječi jednog višeg dužnosnika međunarodnih snaga koji je kazao da je pothvat bio poduzet kako bi se uklonilo ljude koji su u zapovjedi još uvijek primali od Dragan Kijca kojeg je Biljana Plavšić u lipnju smijenila s položaja ministra unutarnjih poslova. Jedan drugi dužnosnik otkrio je pak kako je Kijac bio taj koji je bio naredio da se gospođa Plavšić uhiti kada se iz Britanije preko Beograda vraćalo u Bosnu i odvede na psihijatrijsko liječenje, ali su njegovi ljudi za tu akciju odabrali pogrešni granični prijelaz. Vojna intervencija NATO-a, čitamo dalje u 'The Timesu', jasan je znak potpore zapada gospođi Plavšić koja se međutim još uvijek opire zahtjevima da svom redarstvu naredi da uhiti Radovana Karadžića, ali koja je dala do znanja da se ne bi protivila da to izvede posebna postrojba NATO-a. Po mišljenju obrambenog izvijestitelja 'The Independenta' Christophera Bellamya dramatična akcija međunarodnih mirovnih snaga imala je za cilj da se spriječi rušenje Bilajne Plavšić, ali je istodobno navijestila da bi vrlo brzo na red mogla doći akcija hvatanja Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića. Kada je pak riječ o reakcijama na koje je akcije u Banja Luci naišla na Palama, recimo da 'The Times' piše kako tako ističu da je u njoj zaplijenjeno nekoliko pušaka, ali da je ured Radovana Karadžića unatoč tome našao za shodno da izda prioćenje u kojem je Biljana Plavšić proglašena kvislingom te je rečeno kako se ta akcija 'može smatrati državnim udarom budući da je jasno da je riječ o pokušaju strane okupacije zemlje uz pomoć domaćih kolaboracionista'. Pristaše Karadžića su preko paljanske dalekovidnice krenuli u napadaj ustvrdivši da je započela akcija čiji je cilj da se 'zemlja destabilizira i konačno sasvim uništi'. 'The Times' danas tiska i tekst kojeg je potpisao bivši sovjetski disident književnik Aleksandar Solženjicin koji pod znak sumnje dovodi moralnost sudova za ratne zločine. Solženjicin služeći se argumentima koji podsjećaju na one kojima se tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji služila srpska promičba kaže kako bi prema međunarodnim zakonima zločinci trebali biti kažnjavani bez obzira na to iz koje zemlje dolazili i bez obzira na to da li je njihova strana u nekom ratu bila na strani pobjednika ili poraženih. Nu, po njegovom sudu od Hirošime do sukoba u bivšoj Jugoslaviji, od Kurdistana do britanskog bombardiranja Dresdena prevladavaju dvostruki standardi. Koncept svjetske sigurnosti, zaključje Solženjicin, licemjeran je i beskorisan. 'The Guardian' i 'The Daily Telegraph' na naslovnim stranicama pišu kako se čini da je u ponosu američkoga ratnog zrakoplovstva, velom tajne obavijenom bombarderu Stelf otkrivena fatalna greška. Riječ je o tome da boja kojom je zrakoplov obojen kako bi bio nevidljiv za radare propada kada je on izložen kiši, vrućini i vlazi te da ga se stoga mora čuvati u posebno klimatiziranim hangarima. Nije ni čudno, piše 'The Daily Telegraph' da je svaki od dosad proizvedenih bombaša stajao više od 2 milijade dolara, što je pet puta više nego li bi stajale zlatne poluge teške koliko i on. Težak položaj nekoliko tisuća ljudi na vulkanskom karipskom otoku Monserrat tema je kojoj jedan od svojih uvodnika danas posvećuje 'The Times'. Predloženi dobrotvorni koncert čiji bi prihod išao njima lijepa je gesta, ali Monserrat je britanska kolonija i prema tome dio britanskog tla, pa bi i britanska vlada stoga trbala učiniti sve kako je pop zvijezde ne bi posramile svojom akcijom, drži uvodničar "The Timesa.'"(BBC) 220313 MET aug 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙