BBC - 18. KOLOVOZA, MIHOVILOVIĆ

*** Hrvatska javnost s dosta pozornosti prati najnovije događaje u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini. Službenih reakcija još nema, ali iz novinskih izviješća vidljivo je da su simpatije na strani Biljane Plavšić. Iz Zagreba javlja Maroje Mihovilović. "Hrvatski mediji posljednjih godina relativno malo pozornosti posvećuju unutrašnjim sukobima u srpskim i jugoslavenskim redovima, bilo da su u pitanju međustranački sukobi u Srbiji, obračun unutar Demokratske partije socijalista Crne Gore, a nema niti mnogo zanimanja više za sudbinu Albanaca na Kosovu ili Muslimana na Sandžaku. Zato je posebno vidljivo da s mnogo više pozornosti hrvatski mediji prate najnovije događaje u Republici Srpskoj, pa se o tome objavljuju novinski komentari. Nekoliko hrvatskih novina intervjuiralo je proteklih tjedana Biljanu Plavšić. Ističe se svaki njen politički uspjeh pa tako je jučer Hrvatska televizija ekstenzivno javila o akciji njezinih policajaca protiv policajaca vjernih Palama kao i činjenici da su neki članovi vlade prešli na njenu stranu. Jutrošnje novine pišu i o tome da je fizički napadnut jedan njoj vjeran član Ustavnog suda Republike Srpske, a u današnjem komentaru vodećeg hrvatskog dnevnog lista Vjesnika kaže se da je međunarodna zajednica stala iza Biljane Plavšić, dala joj punu potporu, pa se zato ona osjeća tako bodro, a da međunarodna zajednica vjeruje u nju pokazuje i činjenica da je spremna financirati prijevremene izbore nužne ako konačno bude sprovedena odluka Biljane Plavšić da se raspusti skupština Republike Srpske. U zagrebačkim političkim krugovima tvrdi se da za takvo raspoloženje Hrvatske prema njenim akcijama ima dva razloga. S jedne strane dobro je za Hrvatsku sve ono što slabi srpsku stranu u Bosni, a ovo je dosad najteži udarac koji je Republika Srpska doživjela nakon Daytonskih sporazuma. U zagrebačkim političkim krugovima se procijenjuje da je riječ o energičnom postupku međunarodne zajednice da preko Biljane Plavšić raspoluči Republiku Srpsku, možda ako bude prilike, čak i u formalnom smislu, s tim da bi banjalučko područje postala nova cjelina koja možda ne bi imala formalni politički identitet, ali bi stvarno politički samostalno djelovala. To bi, tvrdi se u Zagrebu, Hrvatskoj jako odgovaralo. Ta takav rasplet događaja bio je u nekim hrvatskim vojnopolitičkim kombinacijama ranijih godinama, ali nije se realizirao do sada. U hrvatskoj se štampi svojedobno vodila rasprava ne bi li za Hrvatsku bilo bolje da je 1995. godine Hrvatska vojska ušla u Banja Luku kada je to mogla nakon pobjede u operaciji Oluja i u južnoj Bosni, umjesto da se zaustavila ispred grada. Ima nekih hrvatskih analitičara koji smatraju da bi stanje na prostorima bivše Jugoslavije, a i Bosne danas bila mnogo stabilnija da je Hrvatska vojska ušla u Banja Luku te tako utjecaj srpskog vodstva s Pala svela na područje samo istočno od posavskog koridora. Sada se neka varijanta takvog raspleta, tvrdi se u ovim zagrebačkim političkim krugovima, možda nadzire drugim sredstvima. Ako se Biljana Plavšić na čelu banjalučkog područja odcijepi od Pala ona će se logično morati okrenuti prema Zagrebu pa tako i prema Hrvatskoj. A da se na to možda računa pokazuje neizravno i jedan drugi članak objavljen u Vjesniku danas koji govori da bi se uskoro mogli povezati Slavonija i Dalamacija cestovno preko Banja Luke." Ž5=(BBC) 190150 MET aug 97