RUSIJA,ROSSIJSKAJA GAZETA,21.8.1997.KARADŽIĆ

RUSIJA ROSSIJSKAJA GAZETA 21. VIII. 1997. Karadžića hvataju, a on čita Dostojevskog "Zapovjedništvo mirovnih snaga objašnjava svoje djelovanje potrebom da se provjere srpske postrojbe za posebne namjene koje će krajem kolovoza najvjerojatnije biti raspuštene ili stavljene pod nadzor redarstvenih snaga UN-a. Ipak, mnogi promatrači užurbanost mirotvoraca povezuju s pothvatom za uhidbu Radovana Karadžića. Podsjetimo da je protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) koja ulazi u sastav BiH, podignuta optužnica za počinjene ratne zločine u vrijeme etničkoga rata u toj bivšoj jugoslavenskoj republici. Prema pisanju inozemnoga tiska, Pentagon i CIA razradili su nacrt uhidbenoga pothvata i izručenje R. Karadžića Međunarodnom sudu za Bosnu u Den Haagu. Nedavno je u Bosni boravilo visoko američko izaslanstvo na čelu s Richardom Holbrookeom koji je izjavio: Ako se Karadžić dragovoljno ne pojavi na Sudu, bit će prisiljen to učiniti. Prijetnja bi se, najvjerojatnije, vrlo brzo mogla ostvariti. Prema priopćenju britanskog lista 'The Sunday Times', američki, britanski i francuski komandosi u svakom su trenutku pripravni zajednički uhittiti Karadžića. Nije čudno da su ovih dana u blizini Karadžićeve vile održane zajedničke vježbe komandosa triju zemalja. Nu čime se objašnjava tako velika pozornost Zapada u posljednje vrijeme prema bivšem predsjedniku bosanskih Srba? Izjave o njegovoj odgovornosti za ratne zločine samo su jedna strana medalje. R. Karadžića ponajprije žele ukloniti iz političkog života u RS gdje se nastavlja sukob između predsjednice Biljane Plavšić i parlamenta. Tvrdi se da bivši predsjednik i dalje utječe na najviše zakonodavno tijelo. Osim toga, smatraju u zapadnim političkim krugovima, Karadžićev boravak na slobodi ugrožava provedbu Daytonskih sporazuma i mirovni proces u Bosni. Nu ima li uistinu bivši predsjednik bosanskih Srba važnu ulogu u političkom životu? To je pitanje izvjestitelj lista postavio glavnom ravnatelju Centra Republike Srpske u Moskvi Todoru Dutinu. = Trenutno - kaže on - Karadžić nije djelatna politička osoba. Napustio je čelništvo Srpske demokratske stranke na vlasti i ne sudjeluje u radu državnih tijela. Nedavno sam brzoglasno razgovarao s Karadžićem i doznao da trenutno ponovno čita Dostojevskog. Neću skrivati da bivši predsjednik i dalje uživa golem ugled među bosanskim Srbima za koje je on još uvijek simbol borbe za neovisnost i stjecanje državnosti. Karadžićeva će uhidba, zacijelo, poljuljati stanje kako u RS, tako i u BiH. U prilog tomu govore i događaji koji su uslijedili nakon što su mirotvorci nedavno uhitili dvojicu bosanskih Srba, pri čemu je jedan od njih bio ubijen. Tada je bilo oružanih izgreda koji su trebali izazvati postrojbe međunarodnih snaga. Mislim da međunarodne snage u Bosni ne bi smjele preuzimati redarstvene dužnosti koje im ne dolikuju. Bolje bi bilo da obavljaju mirovne zadaće sukladno svome mandatu. I SAD-u koji je najprije planirao povući vojsku, a sada je želi povećati za 50 posto, ne bi smetalo da svoju djelatnost prispodobi bosanskoj stvarnosti. Čini se da uloga 'svjetskog žandara' u neovisnoj državi ne odgovara sasvim proglašenim načelima o širenju demokracije u svijetu, kao ni odlukama o bržoj provedbi Daytonskih sporazuma i uspostavi trajnog mira u tom osjetljivom dijelu Europe. - A što sami bosanski Srbi misle o Karadžićevoj mogućoj uhidbi? = Njegova će uhidba sigurno dovesti u pitanje provedbu Daytonskih sporazuma. Tko zna, možda će za tim uslijediti i oružani sukobi u Bosni, rekao je T. Dutina", piše Mihail Ovčarenko. 220313 MET aug 97