ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - U Zagrebu su danas završeni 20. zagrebački književni razgovori, koji su okupili 30-ak sudionika iz zemlje i svijeta, većinom čelnika književnih udruga pojedinih zemalja.
ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - U Zagrebu su danas završeni 20.
zagrebački književni razgovori, koji su okupili 30-ak sudionika iz
zemlje i svijeta, većinom čelnika književnih udruga pojedinih zemalja.
#L#
U zaključcima se kaže da je taj susret bio važan i poticajan te da je
vrlo dobra podloga za buduću suradnju, bilateralnu i višestranu, kao i
za pronalaženje najboljih oblika i metoda rada i djelovanja udruga u
njihovim sredinama.
Unatoč znatnim razlikama, postoje važni zajednički interesi čiju su
aktualnost potvrdili 20. zagrebački književni razgovori, a to su
prevođenje s jezika manje rasprostranjenosti i obratno, zatim
inzistiranje na pravim vrednotama i na što je moguće vrsnijim
prijevodima.
Jedan od interesa jest da je u kulturama jezika manje
rasprostranjenosti nužna što osmišljenija državna potpora knjizi u
uvjetima potpune slobode stvaralaštva.
Sudionici su se složili da treba pronaći najbolje oblike suradnje s
jakim, posebice elektronskim medijima, kako bi se promicala vrijednost
književne riječi i pojedinih književnih ostvarenja.
Također je zaključeno da treba raditi na stalnom kontaktu književnih
udruga u obliku obavijesti o radu i tekućim pitanjima.
Odlučeno je da će Društvo hrvatskih književnika odmah nakon razgovora
pokrenuti referentni časopis "Verbum Croaticum", a stalna rubrika u
tom časopisu bit će posvećena trajnom međusobnom komuniciranju i
obavješćivanju književničkih udruga.
U zaključcima se na kraju ističe da u svakoj pojedinoj udruzi treba
pronaći najprikladnije metode rada u zaštiti prava kojima raspolažu
autori, u smislu temeljnih sindikalnih prava i obveza prema članovima
ovih profesionalnih udruga.
Na završnoj sjednici velik broj sudionika zahvalio je organizatoru
Društvu hrvatskih književnika na vrlo uspješnom razgovoru. Sudionici
su se zauzeli i za promicanje hrvatske književne riječi u velike
zemlje, dakle, prevođenje hrvatskih djela na velike svjetske jezike.
U prošla dva dana izneseno je mnoštvo zanimljivosti o radu pojedinih
književničkih udruga u zemljama zapadne Europe i u postkomunističkim
zemljama.
Svoj prilog 20. književnim razgovorima dao je i čileanski pisac
hrvatskog podrijetla Dijaz Ramos Eterović, koji je govorio o doprinosu
suvremenih čileanskih prozaika hrvatskog podrijetla, ali je isto tako
naveo i podatak da 36 posto Čileanaca uopće ne čita knjige.
Bila su zapažena i izlaganja prevoditelja i zagovornika hrvatske
književne riječi u svijetu, poznatih slavista i prevoditelja kao što
su Ion Miloš iz Švedske i ugledni slavist iz Berlina Manfred
Jahnichen.
Na završetku ovih razgovora dogovoreno je da će sudionici skupa
pomoći i piscima u Bosni i Hercegovini.
(Hina) ta mc
181221 MET may 97