POČELI ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - U Zagrebu su danas počeli 20. zagrebački književni razgovori na kojima su predstavnici pojedinih zemalja predstavili djelovanje svojih književničkih udruga. Jubilarni Zagrebački književni razgovori posvećeni su ulozi književničkih udruga danas. #L# Predsjednik Društva hrvatskih književnika Ante Stamać predstavio je hrvatsku književnu udrugu od osnutka 1900. do danas. Napomenuo je da je Društvo u svojoj povijesti preživjelo šest državnih ustrojstava i desetak političkih režima i unatoč tomu ostalo slobodnom i nezavisnom udrugom hrvatskih intelektualaca koja je čuvala vrijednosti hrvatskog jezika i kulture. Sally Robert Jones iz Velike Britanije, predsjednica Velške akademije pisaca, govorila je o književnoj tradiciji Wallesa, jednoj od najstarijih u Europi. Velška akademija pisaca osnovana je 1959. Prema njezinim riječima, 1968. akademija je otvorila vrata i anglovelškim piscima, a time i problemima dvaju književnih jezika u Wallesu. Zadaća joj je promicati velšku književnost na oba jezika i na svim razinama, izjavila je, dodajući kako Velška udruga pisaca potiče i organizira suradnju s književnicima iz drugih zemalja i kultura. Skupu se obratio i član Društva autora i tajnik Udruge prevodilaca Gordon Fielden iz Velike Britanije. Govorio je o britanskom Društvu pisaca utemeljenom 1884. koje danas broji šest tisuća članova. To društvo, uz redovitu članarinu, financira se i prihodom od zastupanja autorskih prava glasovitih engleskih pisaca poput Bernarda Shawa, Thomasa S. Eliota, Virginije Woolf i drugih. Društvo autora član je Europskog kongresa književnika, a i Udruga prevoditelja učlanjena je u odgovarajuće europske asocijacije. Sudionicima razgovorima predstavljena je još jedna udruga s britanskog otočja - Društvo poezije, utemeljeno 1909. Na njegovu je čelu pjesnik i dramatičar Chris Meade, koji zastupa društvo na Zagrebačkim književnim razgovorima. Udruženje čeških književnika predstavio je Antonin Jelinek iz Praga, predavač na Karlowu sveučilištu. Istaknuo je da je Udruga književnika na čijem je čelu dobrovoljna organizacija čeških i moravskih književnika, znanstvenika, kritičara i prevoditelja čija djela nastaju bez naputaka ideološke ili kreativne naravi. Uz to, udruga osigurava uvjete za neovisno djelovanje književnika i čuva slobodu izražavanja. Dansko Društvo književnika predstavila je Toni Liversage iz Kopenhagena, inače predsjednica odbora za međunarodne odnose Društva danskih književnika. Ona je na danski prevela Andrićev roman Na Drini ćuprija te novele Vladana Desnice, Ranka Marinkovića i Slobodana Novaka. Osim što je govorila o načinu financiranja i ustrojstvu tog društva, spomenula je da je posljednjih godina jedan od najvećih problema te udruge zaštita elektronskih autorskih prava. Isto tako, njezino se društvo zauzima za slobodu govora i podupire borbu za politička, vjerska i ostala prava autora širom svijeta. Najvažnije odrednice Društva mađarskih književnika iznio je esejist i povjesničar književnosti Csaba G. Kiss. Istaknuo je da mađarski pisci, kao i pisci u ostalim postkomunističkim zemljama, sažeto izražavaju situaciju i mogućnosti srednjoeuropskih pisaca u doba diktature koja je trajala više desetljeća. Poručio je skupu neka ne zaboravi da za male jezike i male narode, koji su kroz povijest doživljavali samo udarce, književnost znači dugu tradiciju. Prema njegovoj ocjeni, pisci su bili u prvim redovima borbe za demokratske promjene od Poljske do Slovenije, od Republike Češke do Rumunjske. Društvo mađarskih književnika ujedno traži mogućnost međunarodnog dijaloga prvenstveno sa susjednim zemljama kako bi se u zajednici naporom uklonile baštinjene predrasude, rekao je Kiss. O Društvu katalonskih književnika govorila je njegova predstavnica Carmen Arenas iz Barcelone. Društvo je osnovano u Palma de Mallorci 1977., na početku novoga demokratskog puta Španjolske, kako bi zaštitilo profesionalne, kulturne i intelektualne interese književnika i predstavilo katalonsku književnost u zemlji i izvan nje. Društvo bugarskih književnika predstavila je predsjednica Christine Dimitrova. Prva udruga, Savez bugarskih književnika, osnovan je 1913. Nakon Drugoga svjetskog rata pretvoren je u instituciju za kontrolu mišljenja koja je postala aktivnim dijelom propagandne mašinerije totalitarizma. Usprkos demokratskim promjenama što su se zbile 1989. godine, kako ističe Dimitrova, Savez je ostao gotovo imun na nove političke mogućnosti. Štoviše, 1993. otvoreno se izjasnio za stari režim i od tada provodi politički šovinizam nespojiv s duhom humanizma i demokracije, istaknula je bugarska predstavnica. Zbog toga je, dodala je, nekolicina istaknutih članova bugarskih pisaca 1994. odlučila stvoriti Društvo bugarskih književnika kao alternativnu organizaciju davezu. Uprava tog društva, kako je istaknula, pokušava omogućiti članovima objavljivanje djela, slobodniju razmjenu djela i pomoći mladim perspektivnim autorima. Društvo je organizator mnogih susreta i razgovora o književnosti, napose o književnoj kritici, a glavni je sponzor toga društva Sorosova zaklada, dok neke aktivnosti financira i Zaklada Tempus, objasnila je Christine Dimitrova. Na trećoj sjednici današnjih razgovora bilo je riječi i o književnim udrugama u Poljskoj, Litvi, Ukrajini, Njemačkoj i Santiagu, Švedskoj te o Društvu čileanskih književnika, a osobito zanimljiv bio je osvrt na doprinos književnika hrvatskog podrijetla književnosti te južnoameričke države. (Hina) ta mc 171725 MET may 97