POSLOVNI PREGLED, BROJ 84

POSLOVNI PREGLED broj 84 19. - 24. prosinca 1998. ČESTIT BOžIĆ I USPJEŠNU 1999. GODINU ŽELE POSLOVNI SERVISI SADRŽAJ: ? OD TURIZMA OVE GODINE OTPRILIKE 2,7 MILIJARDI USD 2 ? RJEŠENJE PROBLEMA VIROVITIČKE ŠEĆERANE NA SKUPŠTINI DIONIČARA? 2 ? KRAŠ POVEĆAO PRODAJU ZA 206 TONA 2 ? VINDIJA PREDSTAVILA PROJEKT POVEĆANJA BROJA KOOPERANATA 3 ? LURA GRUPA USKORO OTVARA DISTRIBUTIVNI CENTAR U OSIJEKU 3 ? GODIŠNJE INVESTICIJE U JAPETIĆU NA RAZINI DVA MILIJUNA KUNA 3 ? PRIHODI TŽV GREDELJ 243,7 MILIJUNA KUNA 3 ? UGOVOR ZETA I KONČARA O OBNOVI TRAMVAJA 3 ? PRIMJENA MJERA ZA UPRAVLJANJE OKOLIŠEM U KONČARU 3 ? ŽELJEZARA SPLIT OSTVARILA 86,8 MILIJUNA KUNA PRIHODA 4 ? STROJOGRADNJI URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE 4 ? JADROPLOVU IDUĆE GODINE DVA NOVA BRODA 4 ? KOLEKTIVNI UGOVOR U DUNAVSKOM LLOYDU 4 ? BRODOSPLIT RIJEŠIO NESPORAZUME S BRODOVLASNIKOM IZ ČILEA 4 ? UTEMELJITELJSKA SKUPŠTINA "LUKE RIJEKA D.D." 4 ? U RIJEČKOJ LUCI PRETOVARENO 25 POSTO VIŠE TERETA NEGO LANI 4 ? SISAČKA RAFINERIJA PREMAŠILA PLAN PROIZVODNJE 4 ? BAGAT PLANIRA PROIZVESTI 20 MILIJUNA DEM VRIJEDNIH STROJEVA 5 ? ITC LANI IZVEZAO ROBE U VRIJEDNOSTI OD 4,2 MILIJUNA GBP 5 ? GENERALTURIST OSTVARIO DESET POSTO VEĆI TURISTIČKI PROMET 5 ? AC ASTRA GENERALNI DISTRIBUTER FIATA ZA HRVATSKU I FEDERACIJU BIH 5 ? SASTANAK MINISTARA FINANCIJA HRVATSKE I MAURICIJUSA 5 ? PREMA HUP-U IDUĆA GODINA TEŠKA 5 ? HOK KREĆE S OSNIVANJEM VLASTITE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 6 ? INOZEMNI DUG RH U RUJNU 7,84 MILIJARDI USD 6 ? NOVČANA MASA M1 U LISTOPADU OVE GODINE 12,93 MILIJARDI KUNA 6 ? RAST GOSPODARSTVA MANJI OD OČEKIVANOG 6 ? SAVJET HNB DONIO ODLUKE O MJERAMA ZA USLAĐIVANJE S 2000. 6 ? CIBALAE BANKA U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARILA 66 POSTO MANJU DOBIT 7 ? PRIHODI POŽEŠKE BANKE DO KRAJA RUJNA PORASLI VIŠE OD 45 POSTO 7 ? RASHODI ALPE JADRAN BANKE 24,51 POSTO VEĆI 7 ? KARTICE SLAVONSKE BANKE NA EURONET BANKOMATIMA 7 ? U CROATIA OSIGURANJU REZULTATI BOLJI OD OČEKIVANIH 7 ? DOBIT KVARNER OSIGURANJA PREMAŠILA 500.000 KUNA 7 ? PBZ USPJEŠNO OBAVILA PRODAJU 25 MILIJUNA KUNA PLIVINIH KOMERCIJALNIH ZAPISA 7 ? USKORO UVRŠTAVANJE DIONICA PIF-OVA NA HRVATSKE BURZE 8 ? VIJESTI IZ SVIJETA 8 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA OD TURIZMA OVE GODINE OTPRILIKE 2,7 MILIJARDI USD Ministarstvo turizma procjenjuje da će na kraju 1998. prihod od ukupne hrvatske turističke potrošnje biti otprilike 2,7 milijarda USD ili otprilike sedam posto više nego 1997. Procjenjujemo da će ove godine biti ostvareno oko 31,5 milijuna noćenja ili približno četiri posto više nego 1997., izjavio je ministar turizma Sergej Morsan na ovogodišnjim zadnjim "Susretima u Vladi". O bitnim pitanjim u školstvu i graditeljstvu govorili su i ministar prosvjete i športa i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. Ovogodišnju turističku sezonu Morsan je ocijenio pozitivnom, iako nisu ostvarena predviđena očekivanja. Moguće uzroke slabijih ovogodišnjih turističkih rezultata od planiranih ministar vidi u slabijoj konkurentnosti drugim sredozemnim zemljama, visokim cijenama usluga, siromašnoj izvanpansionskoj ponudi, lošim prometnim vezama, ljetnim šumskim požarima i nemogućnosti rada pojedinih hotela u kojima se još nalaze prognanici i izbjeglice. Morsan je najavio da će se iduće godine nastojati povećati turistički promet za deset i prihod za otprilike 12 do 15 posto te poboljšati turističku ponudu i ugled hrvatskoga turizma na međunarodnom tržištu. Prioriteti su i obrazovanje, razvoj maloga poduzetništva i turizma na selu i otocima. Izrazio je zadovoljstvo predviđenim proračunskim stavkama za turizam od 286 milijuna kuna, što je 4,9 više nego ove godine. Po njegovim riječima taj porast dokazuje da Vlada turizam smatra važnom gospodarskom granom. 2. HRVATSKE TVRTKE RJEŠENJE PROBLEMA VIROVITIČKE ŠEĆERANE NA SKUPŠTINI DIONIČARA? Dioničari Tvornice šećera Virovitica trebali bi na redovitoj godišnjoj skupštini, najavljenoj za 7. siječnja iduće godine, na prijedlog Uprave odlučiti o pokriću gubitka iz 1997. i gubitaka iz ranijih godina, smanjivanjem temeljnog kapitala i odlučiti o dokapitalizaciji kroz novu emisiju dionica. Prema prijedlogu Uprave, cijena jedna dionice trebala bi se smanjiti na 900 kuna, pa bi temeljni kapital iznosio 137,61 milijun kuna. Razlika iznosa za koji se predlaže smanjenje temeljnog kapitala i preostalog gubitka, koja iznosi 10,02 milijuna kuna, prenijela bi se u pričuve društva. Dioničari virovitičke šećerane odlučivat će i o prijedlogu Uprave o dokapitalizaciji u iznosu od 127,23 milijuna kuna. Temeljni bi se kapital, nakon pokrića gubitaka iz ranijih godina, povećao izdavanjem dionica serije B privatnim izdanjem, pri čemu se predlaže isključenje prava prvenstva pri upisu tih dionica. Prihvaćanjem toga prijedloga temeljni bi kapital trebao iznositi 264,84 milijuna kuna, a sve bi dionice upisala i preuzela nizozemska kompanija Cosun na temelju uloga u novcu. Dionice koje se izdaju temeljem te odluke, upisat će se u roku od sedam dana, a ulog bi u cijelosti trebao bi biti uplaćen za 15 dana od dana kada Komisija za vrijednosne papire odobri skraćeni prospekt o izdavanju vrijednosnih papira privatnim izdanjem. Nizozemska kompanija Cosun vlasnik je 52 posto dionica Tvornice, 44 posto imaju privatizacijsko investicijski fondovi (PIF) Dom i Velebit, dok ostatak pripada malim dioničarima. Predstavnici Cosuna i PIF- ova već nekoliko mjeseci pregovaraju o rješenju situacije u toj tvrtki, kojoj je nužan svjež kapital za nastavak poslovanja. KRAŠ POVEĆAO PRODAJU ZA 206 TONA Zagrebačka prehrambena industrija Kraš proizvela je od siječnja do kraja studenog ove godine 20.818 tona konditorskih proizvoda. Prodano je 20.100 tona, tj. 206 tona proizvoda više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Rast proizvodnje u tom razdoblju zabilježen je u tvornici kakao proizvoda Maksimir - 2,5 posto, Tvornici bombonskih proizvoda - 20,9 posto i Tvornici keksa i vafla 1,7 posto, dok je u Tvornici kakao proizvoda u Branimirovoj proizvodnja bila za 7,9 posto manja. Od ukupne prodaje Kraševih proizvoda u jedanaest mjeseci ove godine 73 posto je prodano na domaćem, a ostatak na inozemnim tržištima. Krašev izvoz iznosio je 5445 tona, pri čemu su keksi i vafli sudjelovali s 58 posto od ukupne prodaje, bombosnki proizvodi sa 16,5 posto, i kakao proizvodi s 25,5 posto. Ukupan je izvoz povećan 1,6 posto, pri čemu najviše u Sloveniju, BiH i Makedoniju. Tijekom ove godine, drže u Krašu, glavne karakteristike gospodarskog okružja koje su izravno djelovale i na poslovanje tvrtke su pogoršanje likvidnosti u domaćem gospodarstvu i bankama, otežana naplata potraživanja od kupaca, uvođenje PDV-a, zbog čega su maloprodajne cijene konditorskih proizvoda porasle za 6,5 posto, pad potrošnje zbog rasta troškova života, te povećanje uvoza konditorskih proizvoda na domaće tržište. VINDIJA PREDSTAVILA PROJEKT POVEĆANJA BROJA KOOPERANATA Varaždinska prehrambena industrija Vindija nedavno je predstavila svoj novi projekt nazvan "Vindija s tisuću odabranih kooperanta". Riječ je o projektu koji tvrtka planira realizirati na području Međimurske i Varaždinske županije, a temelji se na povećanju broja kooperanata, proizvođača mlijeka. Projekt uključuje i povećanje broja grla kvalitetnih krava simentalske i holštajn pasmine i povećanu brigu za postojeće i buduće kooperante. U sklopu projekta Vindija još ove godine namjerava uvesti 200 junica, a iduće još otprilike 5000 komada. Junice bi trebale biti podijeljene kooperantima pod povoljnim uvjetima, a sve radi povećanja proizvodnje mlijeka. Za kooperante su previđene i posebne premije. Organizirat će se i razni programi koji bi ih trebali podučiti kako poboljšati ishranu krava i time povećati proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Povećanom proizvodnjom mlijeka trebale bi se zadovoljiti Vindijine godišnje potrebe koje premašuju 50 milijuna litara. Uz taj projekt, u nadolazećem razdoblju veća će se pozornost posvetiti i proizvođačima kozjeg i ovčjeg mlijeka, kažu u Vindiji. U razvoj ovčarstva i kozarstva tvrtka namjerava uložiti znatna sredstva, no da bi uspjela u svojim namjerama trebat će pomoć stranih investitora i potporu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. LURA GRUPA USKORO OTVARA DISTRIBUTIVNI CENTAR U OSIJEKU Najveća domaća mljekarska industrija Lura grupa otvorit će tijekom prvog tromjesečja iduće godine distributivni centar u Osijeku. U taj će centar biti uloženo približno 18 milijuna kuna, a njegovim otvaranjem želi se postići bolja opskrbljenost tržišta Slavonije i Baranje proizvodima članica Grupe.To je 11. tvrtkin distributivni centar. Zapošljavat će 40 djelatnika, a služit će i kao otkupna stanica za mlijeko s tog područja. Iz Lure najavljuju i jači marketinški nastup na tom dijelu domaćeg tržišta. Distributivni centar planiraju otvoriti i u Slavonskom Brodu pa je centar u Đakovu zatvoren. GODIŠNJE INVESTICIJE U JAPETIĆU NA RAZINI DVA MILIJUNA KUNA Tijekom proteklih nekoliko godina prosječne godišnje investicije u trgovačkoj kući Japetić iz Jastrebarskog bile su na razini od dva milijuna kuna. Ukupan prihod Japetića iznosio je u prošloj godini gotovo 90,85 milijuna kuna, što je 3,9 posto više u odnosu na godinu ranije. Neto dobit je dosegnula 1,04 milijuna kuna, od čega je 514,92 tisuće bilo namijenjeno za dividendu, 475,36 tisuća kuna bila je zadržana dobit, a ostatak je izdvojen za zakonske pričuve. Trgovačka kuća Japetić namjerava preurediti i opremiti svoje postojeće veće prodajne centre, te izgraditi nova prodajna mjesta vlastitim ili zajedničkim ulaganjima sa svojim strateškim partnerima. Širenje maloprodajne mreže odnosilo bi se na susjedne općine i gradove - Samobor i Zagreb te na područje Karlovačke županije. Japetić je s tvrtkama Trgocentar iz Zaboka i Lonia iz Kutine osnovao zajedničku tvrtku Spuga-K, putem koje zajednički nastupaju na tržištu. Poslovodstvo te jaskanske tvrtke razmišlja o sličnom povezivanju na polju trgovine s domaćim strateškim partnerima i inozemnim trgovačkim lancima. PRIHODI TŽV GREDELJ 243,7 MILIJUNA KUNA Tvornica željezničkih vagona (TŽV) Gredelj, tvrtka u potpunom vlasništvu Hrvatskih željeznica (HŽ), u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila 243,7 milijuna kuna prihoda, kao i lani u istom razdoblju. Rashodi su bili četiri posto viši i iznosili su 257,1 milijun kuna. Do kraja godine u TŽV-u Gredelj procjenjuju da će prihod biti u visini 359,2 milijuna kuna, što bi bilo šest posto manje nego 1997. Rashod će biti šest posto manji i iznosit će 358,8 milijuna kuna te dobit 348 tisuća kuna ili 79 posto niža. Kako su istaknuli u toj tvrtki koja se bavi popravkom i proizvodnjom tračničkih vozila, u ovogodišnjem poslovanju valja izdvojiti početak restrukturiranja društva i strukturalne prilagodbe tržištu. Sljedeće godine, uz nastavak restrukturiranja, u tvrtki očekuju tešku financijsku situaciju. UGOVOR ZETA I KONČARA O OBNOVI TRAMVAJA Zagrebački električni tramvaj (ZET) i Končar-Inženjering za energetiku i transport (KET) u Poglavarstvu grada Zagreba potpisali ugovor za izgradnju-rekonstruiranje pet trodjelnih tramvajskih vozila serije TMK 2100. Vrijednost ugovora premašuje 36 milijuna kuna, a tramvajska će vozila biti isporučena krajem iduće godine i početkom 2000. To je treći ugovor o obnovi tramvajskog voznog parka u gradu Zagrebu. U realizaciju ugovora, uz ZET i KET, koji je nositelj posla, bit će uključene i druge domaće i inozemne tvrtke, koje su 1995. godine proizvele prototip tog vozila i koje su do danas gradu Zagrebu već isporučile 11 izgrađenih- rekonstruiranih tramvajskih vozila serije TMK 2100. PRIMJENA MJERA ZA UPRAVLJANJE OKOLIŠEM U KONČARU Končar-Elektroindustrija d.d. u sljedećoj godini planira provesti konkretni program mjera uvođenja upravljanja okolišem u društva u svojem sastavu, prema normama iz niza ISO 14000. Končarov cilj je da se u idućih tri do pet godina takav sustav učinkovito primjenjuje. Končarova proizvodnja nikada nije štetno djelovala na okoliš, kažu u tvrtki, ali norme ISO 14000, osim brige o tome osiguravaju "eko efikasnost" primjenom načela pod zajedničkim nazivnikom "proizvedi više - trošeći manje". To se ponajviše odnosi na smanjivanje potrošnje materijala, na smanjivanje intenziteta i količine potrošnje energije, te izbjegavanje disperzije toksičnih materijala. Osim toga, inzistirat će se na mogućnosti ponovne upotrebe materijala i proizvoda u proizvodnom ciklusu. ŽELJEZARA SPLIT OSTVARILA 86,8 MILIJUNA KUNA PRIHODA Željezara Split je u devet ovogodišnjih mjeseci zabilježila 86,8 milijuna kuna prihoda, 38 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi dosegnuli 93,7 milijuna kuna. Kako je objavilo poslovodstvo te tvrtke, ove je godine ostvarena najveća proizvodnja u posljednjih šest godina. Prema procjenama poslovodstva, do kraja godine prihodi bi trebali dosegnuti 114,5 milijuna kuna, što je rast od 7,9 posto u odnosu na prošlu godinu. Rashodi bi trebali porasti 11,6 posto na 119 milijuna kuna. U idućoj godini u tvrtki planiraju rast proizvodnje, uvođenje novih proizvoda te nova ulaganja. STROJOGRADNJI URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE U ponedjeljak je londonski Bureau Veritas Quality Internationala (BVQI) predstanicima brodogradilišta Uljaniku u Puli uručio certifikat ISO 9002:1994 za proizvodnju dvotaktnih dizelskih motora, komponenti motora i pružanje usluga strojne obrade i zavarivanja. Uljanikova je Strojogradnja tako jedina tvornica motora u sklopu hrvatskih brodogradilišta koja posjeduje takav certifikat kvalitete. JADROPLOVU IDUĆE GODINE DVA NOVA BRODA Splitski brodar Jadroplov izgradit će u 1999. dva nova broda, nosivosti od 18.000 i 28.000 tona. Jedan od njih gradit će se u hrvatskom brodogradilištu, a drugi u Japanu. akva odluka poslovodstva Jadroplova motivirana je iznimno povoljnim cijenama novogradnje na svjetskom brodograđevnom tržištu. Naime, one su snižene nakon drastična pada cijena vozarina i na temelju toga smanjenih narudžbi izgradnje brodova u svjetskim brodogradilištima. U ovoj godini su, zbog znatnog pada vozarina, prvi put u minulih osam godina, Jadroplovu veći troškovi poslovanja nego prihod. Usprkos tome, plaće se uredno isplaćuju zaposlenicima te se uredno podmiruju sve obveze. U proteklih nekoliko godina Jadroplov je kupio četiri moderna plovila - Zrina, Jadroplov Pride, koje je izgradio u riječkom brodogradilištu, te don Franu Bulića iz Splita, izgrađene u splitskom brodogradilištu. Osim toga, u tom Brodogradilištu se upravo gradi još jedan brod tipa don Frane Bulića iz Splita. Jadroplov ima 16 brodova s prosječnom starošću od 12 godina. KOLEKTIVNI UGOVOR U DUNAVSKOM LLOYDU U Upravi riječnog brodarstva Dunavski Lloyd u Sisku ovoga je tjedna potpisan Kolektivni ugovor za zaposlenike u unutarnjoj plovidbi u toj tvrtki, jedinom riječnom brodaru u Hrvatskoj. Kolektivni ugovor, nakon jednogodišnjih pregovora, potpisali su direktor Dunavskog Lloyda Milan Miljenović i dopredsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske Anton Malger. BRODOSPLIT RIJEŠIO NESPORAZUME S BRODOVLASNIKOM IZ ČILEA Predstavnici splitskog brodogradilišta Brodosplit potpisali su nedsavno u Santiagu de Chileu dodatni sporazum s čileanskom brodarskom tvrtkom Ultragasom, kojim su riješeni svi nesporazumi nastali između čileanskog naručitelja izgradnje dvaju tankera i Brodosplita. Ujedno u Upravi "Brodosplita" doznaje se da je čileanski brodovlasnik prihvatio odgodu isporuke prvog tankera za sredinu siječnja 1999. Tada će se obaviti i svečano krštenje broda uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju iz Chilea. UTEMELJITELJSKA SKUPŠTINA "LUKE RIJEKA D.D." "Luka Rijeka", najveća luka u Hrvatskoj, koja je do sada bila ustrojena kao društveno poduzeće, u srijedu je pretvorena u dioničko društvo. Na utemeljiteljskoj je skupštini objavljeno da je glavnica riječke luke 293,823.000 kuna. Od toga je 70,43 posto u vlasništvu Hrvatskoga fonda za privatizaciju i drugih državnih fondova, a 21,73 posto je u vlasništvu malih dioničara. Ostatak dionica pripada Croatia osiguranju, "Jadroliniji", HPT-u, Hrvatskim šumama, "Dezinsekciji" i "Plovputu", koji su to vlasništvo stekli pretvaranjem tražbina. Za predsjednika Skupštine Luke izabran je na prijedlog malih dioničara Stanko Iskra. Izabran je i Nadzorni odbor i prihvaćen Statut Društva. Vršitelj dužnosti direktora riječke luke Ivan Polić je izjavio kako je prvi važan posao Uprave dobiti dvanaestgodišnju koncesiju. Najavio je da će lučki promet 1999. biti približno deset do 15 posto biti veći od ovogodišnjega, tj. otprilike 3,2 milijuna tona. U RIJEČKOJ LUCI PRETOVARENO 25 POSTO VIŠE TERETA NEGO LANI S 3,13 milijuna tona pretovarena tereta ili 25 posto više nego 1997. ove je godine nakon dugo vremena ostvaren prvi pozitivan poslovni iskorak riječke Luke. Kako ističe poslovodstvo, u ovoj je godini lučka Uprava prihvatila desetgodišnji plan razvoja Luke te osposobila devet važnih objekata lučke infrastrukture i suprastrukture. Iduće godine napokon će biti napokon formalnopravno uspostavljena vlasnička struktura Luke, a otvaranjem "feeder servisa" ta najveća hrvatska luka povezat će se morskim putem s drugim velikim sredozemnim lukama. Predviđena je i suradnja s nekoliko novih važnih poslovnih partnera koje zanimaju ulaganja na lučkome području. SISAČKA RAFINERIJA PREMAŠILA PLAN PROIZVODNJE Sisačka INA-Rafinerija nafte, s 1800 zaposlenih, ove će godine preraditi otprilike dva mililjuna tona sirove nafte i znatno nadmašiti plan proizvodnje. Znatno su smanjeni i gubitci. U Rafineriji je racionalizirano poslovanje te je smanjenim troškovima i uštedama u materijalu i energiji ove godine priskrbljeno otprilike 5,3 milijuna USD. U rafineriji ocjenjuju kako su unatoč teškoćama poboljšali sustav zaštite čovjekova okoliša, najavivši da će održavanje postrojenja od početka iduće godine preuzeti tvrtke izvan Rafinerije. Sudbina tvornice nije upitna te dodaju da će iduće godine Rafinerija biti privatizirana. U njoj se tijekom 1999. planira preraditi 2,2 milijuna tona sirove nafte. BAGAT PLANIRA PROIZVESTI 20 MILIJUNA DEM VRIJEDNIH STROJEVA Proizvođač šivaćih strojeva Bagat iz Zadra planira tijekom iduće godine realizirati ukupnu proizvodnju u približnoj vrijednosti od 20 milijuna DEM. Pripreme za pokretanje proizvodnje šivaćih strojeva u toj su tvrtki završene, a nedavna garancija Vlade RH omogućit će realizaciju kredita Splitske banke u visini od 3,5 milijuna DEM. Približno 95 posto Bagatove proizvodnje namijenjeno je izvozu, od čega najviše ide na tradicionalna tvrtkina tržišta - Makedoniju, Srbiju, Sloveniju, BiH te zemlje zapadne Europe i Južne Amerike. Tvrtka namjerava izvoziti i na tržišta istočne Europe, posebice u Rusiju, Rumunjsku, Mađarsku i Bugarsku. Prema riječima rukovodstva, u osnovnoj će proizvodnji u Bagatu biti uposleno 350 djelatnika. Sljedeće bi godine proizvodnja šivaćih strojeva trebala dosegnuti otprilike 50.000 komada, odnosno 15 milijuna DEM vrijednosti, dok se ostatak proizvodnje odnosi na namjenske poslove za Hrvatsku vojsku i remont plinskih boca za domaću naftnu kompaniju - Inu. ITC LANI IZVEZAO ROBE U VRIJEDNOSTI OD 4,2 MILIJUNA GBP Industrijski tokarski centar (ITC) iz Varaždina u prošloj je godini na tržište Velike Britanije izvezao robu vrijednu 4,2 milijuna GBP, dok će ove godine taj iznos biti nešto manji. U sljedećoj godini u ITC-u planiraju izvesti robe za 4,5 milijuna GBP, budući da je započela realizacija programa proizvodnje i prodaje krevetića, u kojem su najvažniji kupci upravo iz Velike Britanije i SAD-a. Izvoz krevetića na njemačko, britansko i američko tržište ugovoren je izravno u izvoznom odjelu tvrtke, a cjelokupna proizvodnja od 50.000 krevetića za 1999. već je prodana. U ITC-u je u tijeku instaliranje novih strojeva, čime se rješavaju uska grla u proizvodnji, a započela je i montaža preše za izradu drvnog briketa. GENERALTURIST OSTVARIO DESET POSTO VEĆI TURISTIČKI PROMET Zagrebačka putnička agencija Generalturist d.d. ove je godine zabilježila deset posto veći turistički promet nego lani. Ipak, u ljetnim je mjesecima u hrvatskim ljetovalištima boravilo 20 posto manje domaćih turista nego 1997. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i kratkoj turističkoj sezoni, čija je špica ove godine trajala samo dvadesetak dana, Generalturistova turistička sezona trajala je 12 mjeseci, ističu u tvrtki, koja će ovu godinu završiti s dobiti. Ove je godine Generalturist otvorio tvrtke-kćeri Adria Holidays u Velikoj Britaniji i Generalturist International u SAD, koje su specijalizirane za prodaju hrvatskih turističkih aranžmana na tim tržištima. Adria holidays britanskim će turistima nuditi zimske i ljetne odmore na Jadranu i u Sloveniji, uz bogat izbor izleta. Iako u 1999. očekuju tešku gospodarsku situaciju, u Generalturistu planiraju investirati. Jedna od investicija bit će i nabava desetak novih Mercedesovih autobusa, koji u Hrvatsku stižu u travnju. AC ASTRA GENERALNI DISTRIBUTER FIATA ZA HRVATSKU I FEDERACIJU BIH Novi generalni distributer talijanskog proizvođača vozila Fiat Auto za područje Hrvatske i Federacije BiH je tvrtka AC Astra sa sjedištem u Zagrebu. Njezini su vlasnici ljubljanski Autocommerce d.d. sa 60 posto udjela i zagrebačka tvrtka Astra International - Zastupanje inozemnih tvrtki d.o.o. s ostatkom. Nova tvrtka u osnivanju, AC Astra, bavit će se distribucijom i prodajom vozila, rezervnih dijelova i uslugama servisa za vozila iz programa Fiat, Lancia i Alfa Romeo, uz sudjelovanje starih i novih dilera koji će biti spremni prihvatiti i zadovoljiti standarde Fiatovog poslovanja. Poslovodstvo Fiata iduće godine očekuje prodaju Fiatovih vozila u Hrvatskoj na razini ove godine, a želja im je po broju prodanih vozila vratiti se na prvo mjesto, koje su imali lani, s otprilike 12 posto udjela na domaćem automobilskom tržištu. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SASTANAK MINISTARA FINANCIJA HRVATSKE I MAURICIJUSA Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro primio je u ponedjeljak ministra financija Republike Mauricijus Vasanta K. Bunwareea, a tom su prigodom dvojica ministara razgovarala o načinima poboljšanja suradnje dviju zemalja, posebice među ministarstvima financija. Izražena je obostrana želja da se počnu pregovori radi sklapanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, priopćeno je iz ministarstva financija. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA PREMA HUP-U IDUĆA GODINA TEŠKA Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) procjenjuje kako će 1999. biti teška gospodarska godina jer je vidljivo da će mnogi problemi i nerazriješeni odnosi iz ove biti preneseni u iduću godinu. Stabilnost sustava u kojem djeluju gospodarstvenici treba jačati razvojem konkretnih trojnih odnosa, kako bi se sačuvao socijalni mir, a odnose s Vladom i sindikatima držati na visokoj razini, razini međusobnog uvažavanja i prihvaćanja. Ocjene su to predsjednika Predsjedništva HUP-a Mladena Jakopca izrečene na božićno-novogodišnjem susretu s novinarima. HUP će, rekao je Jakopec, biti domaćinom godišnje skupštine europskih članova Međunarodne udruge poslodavaca, u rujnu iduće godine, najvjerojatnije u Dubrovniku. HOK KREĆE S OSNIVANJEM VLASTITE FINANCIJSKE INSTITUCIJE Hrvatski obrtnici planiraju u 1999. osnovati vlastitu financijsku instituciju za potporu obrtništvu. Izbor modela po kojem će djelovati takva institucija bit će poznat u prvom tromjesečju iduće godine, nakon čega će s prijedlogom upoznati i hrvatsku Vladu. Članovi Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK) na nedavnoj su sjednici ocijenili kako je financiranje obrtništva nužno za opstanak i rad obrtništva. Predloženo je tako uvođenje redovite televizijske emisije za obrtništvo, u kojem 86.000 obrtnika upošljava više od 100.000 radnika. Obrtnici namjeravaju još više proširiti svoju informativnu djelatnost časopisom INFOHOK i po županijama, kao i omogućiti dostupnost časopisa svim obrtnicima. Svoje probleme iznijeli su i obrtnici-pomorci, jer, kako je rečeno, prema obvezama Međunarodne konvencije STCW o pomorskim zvanjima, neka bi se pomorska zvanja, primjerice zvanje kormilara i brodskog motoriste do 2002. godine trebala potpuno "ugušiti". Problem je što Ministarstvo pomorstva još nema rješenja kako provesti tu prekvalifikaciju, a još je veći problem što su hrvatski pomorci u tim zvanjima većinom ljudi bez odgovarajuće škole i starije dobi, kojima problem predstavlja daljnje školovanje i prekvalifikacije. Članovi Skupštine HOK-a prihvatili su Statut i prijedlog Financijskog proračuna za iduću godinu. Ukupan prihod HOK-a za 1999. planira se s 15,3 milijuna kuna, od čega HOK iz državnog proračuna dobiva dva milijuna kuna. 5. STATISTIKA INOZEMNI DUG RH U RUJNU 7,84 MILIJARDI USD Hrvatski inozemni dug iznosio je u rujnu ove godine 7,84 milijarde USD, što je 352,2 milijuna USD više u usporedbi s prijašnjim mjesecom. Od tog iznosa na neevidentirane otplate glavnice odnosilo se 590 milijuna USD ili 9,9 milijuna USD manje. Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 336,4 milijuna USD na 7,195 milijardi USD. Obveze po kratkoročnim kreditima iznosile su 643,2 milijuna USD, što je 15,8 milijuna USD više nego u kolovozu. (Izvor: Hrvatske narodne banke - HNB) NOVČANA MASA M1 U LISTOPADU OVE GODINE 12,93 MILIJARDI KUNA Novčana masa M1 je u Hrvatskoj u listopadu ove godine bila 7,17 posto manja nego pred mjesec dana i iznosila je 12,93 milijardi kuna. Ukupna likvidna sredstva M4 smanjena su 1,33 posto na 55,47 milijardi kuna. Novčana masa M1 obuhvaća gotovinu izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac poslovnih banaka. Ukupna likvidna sredstva M4 obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, depozite u stranim valutama, kao i obveznice i instrumente tržišta novca. Krajem siječnja ove godine novčana masa M1 bila je na razini od 12,77 milijardi kuna, a likvidna sredstva M4 50,59 milijardi kuna. (Izvor: Hrvatska narodna banka - HNB). 6. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE RAST GOSPODARSTVA MANJI OD OČEKIVANOG Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) trebao bi sredinom siječnja, temeljem novog Zakona o bankama, donijeti odluke o uvođenju privremenog upravitelja u tri nesolventne banke - Glumina banku, Županjsku banku i Komercijalnu banku. Za Ilirija banku, HNB je već pokrenula postupak stečaja. Najavili su to čelnici HNB-a na ovotjednoj tiskovnoj konferenciji. Glavnim ciljevima središnje banke u idućoj godini označili su održanje stabilnosti cijena i makroekonomskog sustava jer bez toga nema održivog rasta te potrebu da se sve hrvatske institucije više pozabave rješenjem problema financijske nediscipline. Guverner HNB-a Marko Škreb u idućoj godini ključnim drži rješenje problema financijske (ne)discipline i dužničkog mentaliteta. Transparentnost tržišnog gospodarstva zahtjeva jasna pravila, jasan i institucionaliziran okvir za izmirenje obveza, te jasne sankcije za one koji ne plaćaju svoje obveze. U idućoj godini sve politike, pogotovo fiskalna moraju biti usklađene, a uravnotežen državni proračun omogućuje i HNB-u da vodi uravnoteženu, neutralnu monetarnu politiku, istaknuo je zamjenik guvernera Zdravko Rogić. SAVJET HNB DONIO ODLUKE O MJERAMA ZA USLAĐIVANJE S 2000. Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na ovotjednoj je sjednici donio Odluku o mjerama za usklađivanje banaka i štedionica s godinom 2000., sukladno dokumentu Britanskog instituta za standarde. Taj je dokument i u Hrvatskoj prihvaćen kao polazište za rješavanje poteškoća koje se mogu javiti u korištenju računalne i komunikacijske opreme, programa, podataka i dokumenata na prijelazu iz slijedeće u 2000. godinu. Tom odlukom, bankama i štedionicama ukazuje se na moguće kritične točke i rizike unutar njih samih ili kod onih s kojima su poslovno povezane, te ih se obvezuje na pravodobne provjere kritičnih sustava i na pripreme za što učinkovitije i usklađenije prevladavanje potencijalnih poremećaja. Savjet je dao i suglasnost na prijedlog da se u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb još jedan mandat povjeri Upravi kojoj je predsjednik Franjo Luković, a članovi Nikola Kalinić, Milivoj Goldštajn, Sanja Rendulić i Zvonimir Jurjević. Suglasnost su dobili i Niko Šeremet i Doroteja Juras kao članovi Uprave Prve obrtničke štedionice. CIBALAE BANKA U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARILA 66 POSTO MANJU DOBIT Vinkovačka Cibalae banka d.d. ostvarila je do kraja rujna ove godine 6,2 milijuna kuna dobiti, što je 66 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Prihodi su porasli za 23 posto na 80,66 milijuna kuna, i rashodi 57 posto na 74,47 milijuna kuna. Do kraja ove godine ta bi vinkovačka banka trebala ostvariti dobit u iznosu od 14,2 milijuna kuna, što bi bilo 27 posto više nego na kraju prošle godine, očekivanja su Uprave Banke. Procijenjeni prihodi za ovu bi godinu trebali iznositi 91 milijun kuna i biti četiri posto manji nego lani, dok se za rashode očekuje da će biti osam posto manji i iznositi 76,8 milijuna kuna. PRIHODI POŽEŠKE BANKE DO KRAJA RUJNA PORASLI VIŠE OD 45 POSTO Prihodi Požeške banke d.d. u prvih su devet mjeseci ove godine porasli 45,38 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosili su 49,62 milijuna kuna. Istodobno su, prema podacima poslovodstva, rashodi povećani 49,53 posto na 42,52 milijuna kuna te je ostvarena 24,66 posto veća dobit od 7,11 milijuna kuna. Do kraja ove godine poslovodstvo banke očekuje dobit od 12,65 milijuna kuna, 49,67 posto veću no što je bila na kraju prošle godine, uz 29,23 posto više prihode u iznosu od 59,64 milijuna kuna, te 24,64 posto više rashode, koji bi trebali iznositi 46,99 milijuna kuna. RASHODI ALPE JADRAN BANKE 24,51 POSTO VEĆI Dobit splitske Alpe Jadran banke d.d. trebala bi biti na kraju ove godine 24,83 posto manja nego prošle i iznositi 3,9 milijuna kuna. Rashodi će porasti za 24,51 posto na 40,7 milijuna kuna, te prihodi za 17,75 posto na 44,6 milijuna kuna. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit te banke bila je 499,19 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju i iznosila je 2,21 milijun kuna. Bančini prihodi povećani su 44,99 posto na 32,74 milijuna kuna, a neto prihodi od kamata 126,28 posto na 13,1 milijun kuna. KARTICE SLAVONSKE BANKE NA EURONET BANKOMATIMA Tvrtka Euronet - EFT usluge, koja posluje u sastavu međunarodne tvrtke Euronet Services Inc., nedavno je sa Slavonskom bankom potpisala ugovor kojim će se korisnicima kartica te banke omogućiti korištenje Euronet bankomata početkom sljedeće godine. Početkom 1999. Euronet će mrežu otvoriti i korisnicima kartica iz međunarodnog sustava Visa International. Na međunarodnoj razini Euronet je ove godine proširio svoju bankomatnu mrežu i na Francusku i Veliku Britaniju, a broj bankomata u mreži, uključujući i one u Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, premašio je 1200 uređaja. Tvrtka je u svibnju emitirala i svoju prvu seriju obveznica na međunarodnom tržištu, čime je prikupljen dodatni kapital od 150 milijuna DEM, namijenjen daljnjem razvoju poslovanja u Hrvatskoj i drugim zemljama. Dijelom tih prihoda Euronet je financirao preuzimanje američke tvrtke ArkSys, jednog od vodećih svjetskih proizvođača softwarea za podršku kartičnog poslovanja, čime je dodatno proširio i unaprijedio paletu proizvoda i usluga koje može ponuditi bankama. U CROATIA OSIGURANJU REZULTATI BOLJI OD OČEKIVANIH Croatia osiguranje je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila 5,3 posto veću fakturiranu premiju nego u istom razdoblju lani. Dobit je istodobno dosegnula 50,49 milijuna kuna, 43 posto više, a poslovodstvo tvrtke planira do kraja godine još bolje poslovne rezultate. Croatia osiguranje je zabilježila dobre poslovne rezultate u svim vrstama osiguranja, osim u osiguranju od autoodgovornosti, nezgode, osiguranja života i usjeva. Poslovodstvo najavljuje za iduću godinu i nova zdravstvena i mirovinska osiguranja na obveznoj ili dobrovoljnoj osnovi. Također, očekuje se odluka o privatizaciji tvrtke, jer je 77,5 posto njezina ukupnog temeljnog kapitala još u vlasništvu državnih institucija. Kao pripremu za buduću privatizaciju poslovodstvo će uz pomoć inozemnih konzultanata napraviti procjenu osiguravajućeg društva, čiji ukupni jamstveni kapital još iznosi otprilike 60 posto svih hrvatskih osiguravatelja. DOBIT KVARNER OSIGURANJA PREMAŠILA 500.000 KUNA Riječko Kvarner osiguranje, koje je u prosincu prošle godine kapitalom od 3,5 milijuna DEM utemeljio 21 dioničar, ostvarilo je u deset mjeseci poslovanja dobit od 525.736 kuna. Od početka rada te tvrtke zaključeno je više od 5000 polica osiguranja i ugovoreno ukupno 12 milijuna kuna premija - od kojih 35 posto iz imovinskih osiguranja, 55 posto iz osiguranja motornih vozila i 10 posto iz ostalih osiguranja. Isplaćeno je u promptnim rokovima preko 500 šteta, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Kvarner osiguranje u 1999. planira dinamičan rast premija - za otprilike 80 posto, otvaranje novih zastupstava, promjenu strukture vlasništva - proširenjem broja osnivača i znatno povećanje prodajne mreže, najavljuju u tvrtki. PBZ USPJEŠNO OBAVILA PRODAJU 25 MILIJUNA KUNA PLIVINIH KOMERCIJALNIH ZAPISA Transakcija u kojoj je najveća hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva prodala prvih 25 milijuna kuna svojih komercijalnih zapisa domaćim institucionalnim investitorima, dovršena je u ponedjeljak. Transakciju je provela Privredna banka Zagreb d.d., (PBZ) u sklopu programa izdavanja komercijalnih zapisa Plive. Zapisi su prodani na rok od 91 dan i dospijevaju na naplatu 22. ožujka sljedeće godine. Komercijalni zapisi, ističu u PBZ-u, prodani su u izrazito nepovoljnom trenutku na tržištu novca, kada kraj godine i nadolazeći blagdani dodatno pogoršavaju već vrlo lošu likvidnost sudionika na tržištu. Značajan odaziv investitora i iskazano zanimanje za ulaganje u komercijalne zapise PLIVE time su još vredniji, te dokazuju da za kvalitetne izdavatelje tržište postoji i u teškim trenucima, smatra PBZ. Spomenuta će banka u najskorije vrijeme omogućiti kupnju komercijalnih zapisa i privatnim investitorima, prodavajući ih svakodnevno u svojim odabranim poslovnicama. USKORO UVRŠTAVANJE DIONICA PIF-OVA NA HRVATSKE BURZE Komisija za vrijednosne papire RH drži da je u procjenama o poslovanju koje su dostavili privatizacijsko-investicijski fondovi (PIF) došlo do određenih odstupanja, ali ona nisu takve prirode da se ne bi mogla otkloniti. Fondovi će dobiti odobrenje za uvrštavanje dionica na tržišta vrijednosnica odmah nakon što ispune sve propisane uvjete. PIF-ovi su, sukladno zakonu, trebali do kraja studenoga dostaviti Komisiji procjenu svog portfelja u svakoj tvrtki, koje nisu mogli napraviti bez financijskih pokazatelja poslovanja. Komisija je kod šest fondova utvrdila nedostatke i kod procjene likvidacijske vrijednosti primjerice, kod kalkulacije otpremnina radnika. Ostali nedostatci nisu suštinski, već su tehničke prirode i neće ih biti teško otkloniti. 7. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENSKI VANJSKI DUG VEĆI OD DEVIZNIH PRIČUVA Dug Slovenije prema inozemstvu ove će godine biti veći od ukupnih deviznih pričuva, prema podacima središnje banke. Prema zadnjim podacima iz biltena slovenske središnje banke vanjski dug iznosio je potkraj listopada nešto više od 4,9 milijardi USD, a ukupne devizne pričuve 4,84 milijardi, od toga 3,81 milijardi u vlasništvu središnje banke. Vanjski se dug povećao ove godine za 740 milijuna USD, a vlada je zbog zaoštrenih uvjeta na međunarodnom tržištu kapitala ove godine odustala od restrukturanja duga izdavanjem novih obveznica. TRGOVINSKI SUKOB SAD-A I EU-A SAD su ovoga tjedna objavile planove prema kojima kane nametnuti trgovinske globe na "stotine milijuna USD" vrijednu uvoznu robu iz Europske unije, u sukobu izazvanom otežanim pristupom američkih i latinoameričkih banana na europsko tržište. Mjere, koje će stupiti na snagu 1. veljače, pogodit će razne vrste robe iz EU-a, uključujući: sir, razne vrste slastica, svijeće, svjećnjake, razglednice i čestitke, kavu i čaj, zatim proizvode od polimera, propilena i kašmira, papir i toaletni papir, kutije proizvedene od valovitog papira, litografije na papiru i olovne baterije. Iz SAD-a je priopćeno da se takve mjere poduzimaju jer je EU odbila riješiti probleme pregovorima.