TURISTIČKI BILTEN, BROJ 263

TURISTIČKI BILTEN 19. - 24. prosinca 1998. ČESTIT BOžIĆ I USPJEŠNU 1999. GODINU ŽELE POSLOVNI SERVISI SADRŽAJ: ? OD TURIZMA OVE GODINE OTPRILIKE 2,7 MILIJARDA DOLARA 2 ? HOTELIJERI ZA TURIZAM TRAŽE STATUS IZVOZNE DJELATNOSTI 2 ? POBOLJŠATI USLUGE NAUTIČKOGA TURIZMA 3 ? GENERALTURIST OSTVARIO DESET POSTO VEĆI TURISTIČKI PROMET 3 ? U DUBROVAČKO ZRAČNOJ LUCI IDUĆE GODINE 370.000 PUTNIKA 3 ? PULSKA ZRAČNA LUKA: VIŠE ZRAKOPLOVA - MANJE PUTNIKA 3 ? PREDSTAVLJENO ŠESTO IZDANJE VODIČA ZAGREB EXCLUSIVE 4 ? KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 4 ? PRVI ŠVICARSKI HOTEL SPECIJALIZIRAN ZA DIJABETIČARE 4 ? STAGNACIJA HAVAJSKOG TURIZMA 5 ? JUŽNA AFRIKA - POKRETAČ AFRIČKOG TURIZMA 5 ? U LIBIJI TURIZAM UNATOČ EMBARGU 6 ? BRITISH AIRWAYS U WORLD TRAVELLER KLASU ULOŽIO VIŠE OD 15 MILIJUNA GBP 6 ? POD POVEĆALOM: RIM 7 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH INSTITUCIJA OD TURIZMA OVE GODINE OTPRILIKE 2,7 MILIJARDA DOLARA Ministarstvo turizma procjenjuje da će na kraju 1998. prihod od ukupne hrvatske turističke potrošnje biti otprilike 2,7 milijarda dolara ili oko sedam posto više nego 1997. Procjenjujemo da će ove godine biti ostvareno oko 31,5 milijuna noćenja ili oko četiri posto više nego 1997., izjavio je ministar turizma Sergej Morsan na ovogodišnjim zadnjim "Susretima u Vladi". O bitnim pitanjim u školstvu i graditeljstvu govorili su i ministar prosvjete i športa i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. Ovogodišnju turističku sezonu Morsan je ocijenio pozitivnom, iako nisu ostvarena predviđena očekivanja. Moguće uzroke slabijih ovogodišnjih turističkih rezultata od planiranih ministar vidi u slabijoj konkurentnosti drugim sredozemnim zemljama, visokim cijenama usluga, siromašnoj izvanpansionskoj ponudi, lošim prometnim vezama, ljetnim šumskim požarima i nemogućnosti rada pojedinih hotela u kojima se još nalaze prognanici i izbjeglice. Pozitivnim ocjenjuje brži rast turističkoga prometa u Dalmaciji, povratak prijeratnih turista i blago smanjenje sezonkoga obilježja turističkoga prometa. Boljim turističkim rezultatima pridonijela je i ovogodišnja državna potpora od 1,4 milijarde kuna, izjavio je Morsan. Ocijenio je kako uvođenje PDV-a nije znatnije utjecalo na turističke rezultate, napomenuvši da će doznake PDV-a ove godine biti manje nego doznake poreza na promet u 1997. Morsan je najavio da će se iduće godine nastojati povećati turistički promet za 10 i prihod za oko 12 do 15 posto te poboljšati turističku ponudu i ugled hrvatskoga turizma na međunarodnom tržištu. Prioriteti su i obrazovanje, razvoj maloga poduzetništva i turizma na selu i otocima. Izrazio je zadovoljstvo predviđenim proračunskim stavkama za turizam od 286 milijuna kuna, što je 4,9 više nego ove godine. Po njegovim riječima taj porast dokazuje da Vlada turizam smatra važnom gospodarskom granom. HOTELIJERI ZA TURIZAM TRAŽE STATUS IZVOZNE DJELATNOSTI Da bi hrvatsko hotelijerstvo moglo konkurirati europskim receptivnim turističkim zemljama, turizmu kao gospodarskoj djelatnosti potrebno je dati status izvoznika i tržišno ga repozicionirati. Također, u 1999. bi trebalo uvesti selektivnu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) za turističku djelatnost od sedam posto, smatraju u Hrvatskoj udruzi hotelijera i restoratera (HUH). Nositelji turističke politike u idućim bi godinama trebali poboljšati promociju hrvatske turističke ponude, pokrenuti infrastrukturne projekte, osuvremeniti turistički proizvod i poraditi na prostornom i urbanističkom uređenju turističke destinacije. U poslovnoj strategiji svake hotelske tvrtke, mišljenja su hotelijeri, kvaliteta turističkog proizvoda mora postati prioritet. HUH će stoga poticati izradu programa stručne izobrazbe, a naglasak će dati na razvoj menadžmenta u hotelijerstvu. HUH je na nedavno održanom Kongresu hotelijera pozvao i resorna ministarstva da prilikom predlaganja novih ili izmjena postojećih zakonskih i podzakonskih akata, koji na izravan ili neizravan način utječu na turizam i hotelijerstvo, obvezno obavijeste Udrugu, kako bi kvalitetnim primjedbama i prijedlozima zajednički pokušali poboljšati stanje u domaćem hotelijerstvu. U idućoj godini hrvatski će se turizam i nadalje sporo oporavljati na velikom dijelu tradicionalnih tržišta - njemačkom, nizozemskom, britanskom, francuskom, belgijskom, švicarskom i skandinavskom. Zadovoljavajući će biti jedino oporavak na austrijskom, talijanskom i slovenskom tržištu. Hrvatski hotelijeri drže da bez subvencije i aktivne gospodarske politike hrvatske Vlade u 60 posto slučajeva hotelijerstvo neće preživjeti. Da bi se izbjegli stečajevi više od trećine hotelskih tvrtaka, državne subvencije i intervencije su neizbježne. Neučinkovitost ukupnog hrvatskog hotelijerstva uvjetovana je, mišljenja su hotelijeri, i neodgovarajućom strukturom hotela. Naime, nedovoljno je malih hotela, koji imaju do 50 soba, a upravo oni u konkurentnim zemljama čine najvitalniji dio turističke ponude. POBOLJŠATI USLUGE NAUTIČKOGA TURIZMA Tržište hrvatskoga nautičkog turizma tvore, kao i hrvatskoga turizma općenito, uglavnom gosti iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije te domaći gosti. Zato bi u budućoj marketinškoj djelatnosti svakako trebalo istraživati i neka druga emitivna tržišta, primjerice skandinavske zemlje i Veliku Britaniju. To je istaknuto na nedavnoj sjednici Udruženja nautičkoga turizma Hrvatske gospodarske komore u Rijeci. Treba težiti, rečeno je, boljim i raznovrsnijim uslugama, privlačnijim događajima i lakšem dolasku nautičara u hrvatsko more. U 1998. gotovo su sve marine imale poslovni obujam na razini prošlogodišnjeg, a financijski rezultati, rečeno je, bit će znatno lošiji zbog utjecaja PDV-a i nerealna tečaja kune. Prosječna plaća zaposlenika u marinama sezala je od 1540 do 3000 kuna. Promet gotovo svih charterskih tvrtaka ljetos je uvelike smanjen. Na sjednici je upozoreno na nerealno visoke cijene komunalne naknade u toj djelatnosti, koju monopolski određuju jedinice lokalne samouprave, te na to da se za isti prostor naplaćuju dvije naknade - komunalna i koncesijska. 2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI GENERALTURIST OSTVARIO DESET POSTO VEĆI TURISTIČKI PROMET Zagrebačka putnička agencija Generalturist d.d. ove je godine zabilježila deset posto veći uristički promet nego lani. Ipak, u ljetnim je mjesecima u hrvatskim ljetovalištima boravilo 20 posto manje domaćih turista nego 1997., rekla je predsjednica Uprave te tvrtke Maja Erceg u razgovoru s novinarima. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i kratkoj turističkoj sezoni, čija je špica ove godine trajala samo dvadesetak dana, Generalturistova turistička sezona trajala je 12 mjeseci, istaknula je Erceg. Ta će tvrtka ovu godinu završiti s dobiti. Ove je godine Generalturist otvorio tvrtke-kćeri Adria Holidays u Velikoj Britaniji i Generalturist International u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su specijalizirane za prodaju hrvatskih turističkih aranžmana na tim tržištima. Adria holidays britanskim će turistima nuditi zimske i ljetne odmore na Jadranu i u Sloveniji, uz bogat izbor izleta. Iako u 1999. očekuju tešku gospodarsku situaciju, u Generalturistu planiraju investirati. Jedna od investicija bit će i nabava desetak novih Mercedesovih autobusa, koji u Hrvatsku stižu u travnju. U DUBROVAČKO ZRAČNOJ LUCI IDUĆE GODINE 370.000 PUTNIKA Dubrovačka zračna luka u Čilipima ostvarila je promet od 290.000 putnika, što je manje od plana. Uzrok podbačaja je kosovska kriza, ali i PDV, izjavio je direktor dubrovačke zračne luke Tonći Peović. U idućoj godini u čilipskoj se zračnoj luci očekuje promet od 370.000 putnika i svršetak gradnje nove zgrade za međunarodni promet, dodao je Peović na konferenciji za novinare članova Uprave o ovogodišnjim poslovnim rezultatima. PULSKA ZRAČNA LUKA: VIŠE ZRAKOPLOVA - MANJE PUTNIKA Do konca studenoga kroz pulsku je zračnu luku prošlo ukupno 59.155 putnika što je, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za oko 1,7 posto manji promet. U istom je razdoblju ta zračna luka prihvatila 3542 zrakoplova što je za 50-ak zrakoplova više nego do konca studenoga 1997., rekao je na konferenciji za novinare u Puli direktor Avdo Šetić. Nešto manji broj putnika u odnosu na prošlu godinu Šetić je pripisao neočekivano slabim rezultatima turističke sezone. Samo tijekom srpnja stiglo je 3.000 putnika manje, nego istog lanjskog mjeseca. Manji broj putnika Šetić pripisuje i slabom ispunjenu očekivanih ugovora s touroperatorima. Direktor pulske zračne luke najavio je za 1999. porast broja putnika za oko deset posto. "Sljedeće godine zračna luka planira sve svoje prihode usmjeriti u opremu i razvoj kako bi se što bolje pripremila za 2000., kada se očekuje porast prometa iz cijele Europe i znatno bolji rezultati poslovanja", zaključio je Šetić. PREDSTAVLJENO ŠESTO IZDANJE VODIČA ZAGREB EXCLUSIVE Turistička agencija Jammark i hrvatsko predstavništvo koncerna Global Refound Tax-free Shopping - Croatia Tax-free Shopping d.o.o. ovih su dana u Zagrebu šesto izdanje vodiča Zagreb Exclusive. Taj vodič džepnog izdanja u sebi sadrži informacije o gradu, mjestima za kupnju, gastronomskoj ponudi, te mogućnostima zabave. Šesto izdanje tiskano je u 10.000 primjeraka i može se besplatno dobiti u zračnoj luci, hotelima i drugim mjestima. Kako je najavljeno na prezentaciji, osmo izdanje vodiča očekuje se u travnju sljedeće godine, obuhvatit će više sadržaja te imati veću nakladu. Direktor hrvatskog predstavništva koncerna Global Refund, najveće svjetske tvrtke za usluge povrata poreza, Davor Gregorc, istaknuo je tijekom prezentacije da je ove godine promet tvrtke porastao sedam puta. Najviše prometa ostvareno je u trgovinama odjećom, zlatom, nakitom, satovima i slično, a gotovo četvrtina kupaca bili su slovenski državljani. Također, većina prometa, 62 posto, realizirana je upravo u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj. Trenutačno je u taj sustav u Hrvatskoj uključeno približno 900 trgovina, a najveći partner te tvrtke za isplatu povrata poreza su Hrvatska pošta i telekomunikacije. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI ZAGREBAČKA BURZA, 15. - 19. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 265 -1,49% 69.960 -51,25% 2. Riviera Holding 35 -7,89% 64.886 370,19% 3. Istraturist 25 8,50% 18.125 -14,34% 4. Jadran-Turist 33 - 6.600 - VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 14. - 19. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Sunčani Hvar 10 -37,50% 25.590 7.896,88% 2. Istraturist 16 -30,43% 22.752 307,01% + 3. Plava laguna 280 0,00% 18.050 302,90% 4. Arenaturist 35 - 7.280 - 5. Jadran-Turist 20 - 6.700 - 4. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI PRVI ŠVICARSKI HOTEL SPECIJALIZIRAN ZA DIJABETIČARE Hotel Valbella Inn traži nove metode popunjavanja hotela izvan sezone. Hotel Valbella Inn i hotelijer Ernst Frauchiger iz Lenzerheida pravi su primjer angažiranja i inovacije među hotelima za odmor. U hotelu živjeti kao kod kuće, više je od 20 godina moto ovog prvoklasnog obiteljskog hotela s 51 sobom (od toga 23 apartmana) i ukupno 120 kreveta. No to nije sve. U središtu pozornosti je gost, njegove želje i sve što je potrebno da bi se on dobro osjećao. Tjedni starijih osoba, aranžmani namijenjeni majkama i djeci, sportski aranžmani i aranžmani ljepote samo su dio ponude koja jamči uspješno poslovanje. Danas je to i prvi u Švicarskoj profilaktički i dijabetički centar. Vlasnik hotela, gospodin Frauchiger i sam je dijabetičar te je već prije 10 godina u hotelu organizirao tečajeve namijenjene dijabetičarima. "Učiti i odmarati se" uspješna je formula skrbi za dijabetičare. U suradnji s farmacijskim koncernom Novo Nordisk u hotelu je otvoren prvi švicarski profilaktički centar za dijabetičare. Mnogo prije nego što je u izgradnju centra uložio četiri milijuna CHF, gospodin Frauchiger je šefa kuhinje poslao na školovanje kako bi usavršio kuhanje jela namijenjenih dijabetičarima. Zanimljiv je podatak da iako u Švicarskoj ima 350.000 dijabetičara (a neke pesimistične prognoze govore čak o 500.000 dijabetičara) ponuda jela prilagođenih dijabetičarima u švicarskim restoranima je iznenađujuće niska. Hotel Valbella Inn svijetli je primjer nove ponude, koja posebno može oživjeti pred i posezonu. STAGNACIJA HAVAJSKOG TURIZMA Havajski turizam trpi. Od azijske krize broj japanskih i korejskih turista (koji čine 30 posto svih turista) je lagano smanjen, broj turista iz pacifičke regije ostao je otprilike jednak, a broj njemačkih turista smanjen je čak 26 posto. Gubitkom azijskih prioritetnih partnera, europski su ostali interesantniji. No, usprkos svemu tome, cijene na Havajima ne padaju. Evo nekoliko činjenica o turizmu na Havajima: ? 1997. na Havaje je putovalo ukupno 17.760 Švicaraca. Najviše ih je došlo u srpnju (2380), a najmanje u veljači (810). ? Od 17.760 turista, 16.390 putovalo ih je preko Sjeverne Amerike, a samo 1370 preko azijsko-pacifičke regije. ? Usprkos azijskoj krizi, Havaji su u 1997. godini ostvarili turistički prihod od 10,7 milijardi USD. ? Do konca listopada 1998. godine ukupni turistički rezultati na Havajima povećani su 1,9 posto; prosječno trajanje boravka na Havajima povećano je 2,3 posto na 8,5 dana. ? Prosječna strost turista koji posjećuju Havaje iznosi 40 godina. ? To će se promijeniti: tržište medenih mjeseca 1997. godine povećano je 19 posto. JUŽNA AFRIKA - POKRETAČ AFRIČKOG TURIZMA Iako je Južna Afrika u odnosu na svjetske turističke destinacije tzv. "long haul" destinacija, po ostvarenom turističkom prometu na prvom je mjestu na afričkom kontinentu i zbog toga ozbiljan pokretač afričkog turizma, istaknuo je Ivan Brezović Mlinarić, konzultant Development Bank of Southern Africa, u članku u međunarodnom interdisciplinarnom časopisu "Turizam". Predviđanja turističkih stručnjaka ukazuju na činjenicu da će turistički prihod u zemljama na jugu afričkog kontinenta (tkz. Južnoj Africi) i dalje rasti, pa postoji mogućnost da se to područje u 21. stoljeću uvrsti među vodeće turističke destinacije u svijetu. Zahvaljujući razvijenom društveno-gospodarskom segmentu, pretežito europske provenijencije, Južna Afrika je i jedina "ozbiljna" afrička emitivna zemlja, stoji u članku. Ona turiste privlači prekrasnim krajolikom, područjima bogatima životinjskim vrstama, aktivnom domorodačkom, europskom i indijskom kulturom te mogućnošću za safari i sport. Svjetski poznate južnoafričke atrakcije su Table Mountain, Cape Town, Wild Coast, nacionalni park Kruger, Sun City, Victorijini slapovi, močvara Okowango i Chobe šuma. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), Južna Afrika je 1995. godine s 4,5 milijuna zabilježenih turističkih dolazaka u ukupnom svjetskom turističkom prometu sudjelovala s 0,8 posto. Te je godine ostvarila 3,8 milijuna američkih dolara prihoda, tj. jedan posto od ukupnog svjetskog turističkog prihoda. Afrički turisti svoj godišnji odmor najčešće koriste u prosincu, kada se ostvaruje i 40 posto ukupnog turističkog prometa. Inozemni turisti u Južnoj Africi zabilježe u prosjeku deset noćenja ili ukupno 22,5 milijuna noćenja godišnje. U Južnoj Africi u turizmu je zaposleno više od 800.000 ljudi, što je otprilike pet posto privredno aktivnog stanovništva. Zbog geografskih i bioloških karakteristika zemalja u Južnoj Africi, predviđa se da će taj afrički dio biti promotor ekoturizma . Domaći posjetitelji koriste hotele u mnogo manjoj mjeri nego stranci, vlada Južnoafričke Republike troši premalo na turističku promociju, i to otprilike 18 južnoafričkih randa po posjetitelju, a prosječni standardi usluga su ispod međunarodnih mjerila - visoka stopa kriminala još više umanjuje privlačnost Afrike. Predviđa se da će turizam u Južnoj Africi do 2005. nastaviti rasti po stopi od 15 do 20 posto godišnje, a nakon toga od deset do 15 posto. Da bi se zadovoljila turistička potražnja u 2000. trebat će umjesto sadašnjih 46.000 napraviti 60.000 hotelskih soba. Time će se u Južnoj Africi stvoriti temelji za prelazak iz kvantitete u turističku kvalitetu. U LIBIJI TURIZAM UNATOČ EMBARGU Do prije nekoliko godina Ali Saidi Saad bio je kontrolor letenja u Sebhi, otprilike 800 km južno od Tripolija. Putovanja su mu hobi, a posjetio je već 37 zemalja. Rekord za Libijca, pomislili bismo. Jer, od revolucije 1989. godine Libijci baš nisu rado viđeni gosti, a i na vize moraju čekati i po nekoliko mjeseci. Jednostavnije rečeno: Libija se nalazi pod sankcijama UN-a. Na to će Saad odgovoriti da Libija nije Gadafi, bez obzira što većina Europljana ima takve predrasude. Libija je mnogo više: životopisne pustinje, jahanje deva, sredozemne obale, avanture. Libijci teško prihvaćaju razloge uvođenja embarga jer im samo otežava život; embargo za njih znači otežan pristup do potrebnih rezervnih dijelova i lijekova. Saad danas vodi Incoming-agenciju, koja u zimskoj sezoni ima i do 25 zaposlenih. Već devet godina polagano razvija Incoming turizam. Ove (1998.) godine Libiju je posjetilo oko 10.000 Europljana. Pošto nema izravne zračne veze s Libijom, a trajekti s Malte i Italije nisu redoviti u Libiju se dolazi kopnom, i to preko Tunisa i Egipta. Od zračne luke Djerba do Tripolia autobus vozi tri sata, čemu treba pribrojiti još 90 minuta za carinske formalnosti. Dimenzije ove pustinjske države su ogromne: 1800 kilometara sredozemne obale i još 1400 km prema jugu. Smatra se politički stabilnom zemljom; razina kriminala je zanemariva, a za posjedovanje i zlouporabu droga kazne su rigorozne. Libija ima 5,5 milijuna stanovnika. Nakon što se u Libiji počeo razvijati turizam, počeo se razvijati i turistički sektor. Danas u Libiji ima 250 turističkih agencija, no gospodin Saads ozbiljnim ih smatra tek jednu desetinu. Najbrojniji turisti u Libiji su njemački, francuski i talijanski, no raste i broj švicarskih turista. Najčešće se traže avanture, kao što je npr. vožnja devama kroz pustinju ili spavanje pod vedrim nebom u vreći za spavanje te kombinacija pustinje, vode, pješčanih dina i stijena. Slijedeće zanimljivosti su ostaci iz rimskog doba na sredozemnoj obali te još neoktrivene plaže. Što je zemlja slabije naseljena, to je čišća okolica. Treba spomenuti da zabava i čistoća još uvijek ne odgovaraju europskim standardima. Suvenira ima malo, kao i cijela dodatna turistička ponuda te turisti nemaju gdje potrošiti novce. Vrlo malo domaćeg stanovništva govori bilo koji zapadni jezik te turistima mogu pomoći samo turistički vodiči. BRITISH AIRWAYS U WORLD TRAVELLER KLASU ULOŽIO VIŠE OD 15 MILIJUNA GBP Rezultati ankete, namijenjene prije svega poslovnim putnicima i obiteljima s djecom koji putuju ekonomskom klasom, utjecali su na 150 milijuna funti vrijedno uređenje ekonomske klase British Airwaysa poznate kao World Traveller (svjetski putnik). Ova će klasa tako postati još udobnija, fleksibilnija i obojana ugodnijim bojama. Novostima pripadaju ergonomski oblikovana sjedala s podesivim naslonjačima za glavu i noge, vlastiti video ekran, moderna, ugodno opremljena kabina s jastucima i dekama u živim bojama, a svaki putnik može si izabrati jastuk i deku u boji koja mu se sviđa. Dobro osmišljena jela serviraju se u novim tanjurima, a svaki putnik može sam odlučiti kad će jesti. Posebnu pozornost u British Airwaysu posvetili su kritičnim putnicima - onima mlađim od 12 godina, kojima let žele učiniti posebnim doživljajem. Pod nazivom Childern First (prvo djeca), obitelji s djecom mogu već kod bukiranja rezervirati sjedala. Djeca prva dobivaju jelo, a njima je i namijenjen poseban video kanal s Disneyevim filmovima kao i "sanduk s blagom" napunjen s igračkama, knjigama i sličnim čime se razbija dosada. Prije ulaska u zrakoplov na Heathrowu djeca mogu vrijeme skratiti u posebnom prostoru uređenom za igranje. Popravit će se i zabava u zrakoplovu namijenjena odraslima. Svaki gost ubuduće će imati vlastiti LCD ekran s 12 video i 12 radijskih programa, informacijama o letovima, vijestima i sportskim vijestima. Najmanje promjena osjetit će poslovni putnici koji putuju ekonomskom klasom. Oni će moći telefonom obaviti check-in i prvi će dobiti svoju prtljagu. Novim sjedalima i novom GMIS-tehnikom opremljeno je 20 zrakoplova tipa Boeing 777 koji lete na dugim linijama. U slijedeće dvije godine na isti bi se način trebalo opremiti još 60 zrakoplova, među kojima i zrakoplovi tipa Boeing 747. Inače, World Traveller klasa postoji u svih 100 zrakoplova British Airwaysa na dugim linijama. U slijedeće dvije i pol godine tu će se preurediti 30.000 sjedala. Ovom klasom godišnje putuje oko 10 miijuna putnika. Jedan milijun su djeca od kojih 10.000 putuje samo ili zahtjevaju posebnu skrb. British Airways u World Traveller klasi godišnje servira po dva milijuna litara crvenog i bijelog vina, 40 tona kobasica, 125 tona janjetine, 41 tonu punjenih prsa, 75 tona lososa, 10.000 bočica umaka od rajčice, 40.000 svježih lubenica, 50 tona jagoda, 80.000 obiteljskih pakovanja kukurznnih pahuljica te 12 milijuna čokoladica. 5. POD POVEĆALOM: RIM Ukratko o Rimu Pariz pripada Parižanima, London Londončanima, a Rim cijelome svijetu. Gotovo gravitacijska snaga toga grad privukla je tijekom njegove duge i burne povijesti neke od tada najkreativnijih umjetnika i mislilaca. Sve ono što okružuje goste Rima - veličanstvena umjetnost i arhitektura, nesnosne prometne gužve te hiperaktivni stanovnici - garantira im nezaboravni provod. Čak i ukoliko Vam je na raspolaganju samo sat vremena, kojeg ćete iskoristiti za obilazak Crkve svetog Petra ili ćete se diviti prekrasnoj panorami i zalasku sunca s vrha Španjolskih stepenica, ubrzo ćete shvatiti zašto Rim zovu "Vječnim gradom". Od 1400. su godine pape pozivale ljude raznih vjeroispovijesti da posjete Rim, grad koji je bio pod utjecajem drevnih Rimljana, Židova i Kršćana. Danas gradski oci svakodnevno donose i provode odluke o obnavljanju građevina, kupovini autobusa za javni prijevoz, proširenju mreže podzemne željeznice, preusmjeravanju prometa i posebnom uređenju parkova, a sve u cilju dočeka 15 milijuna turista, koji će "Vječni grad" posjetiti 2000. godine. Oni će za svoj boravak prozvode i usluge plaćati u talijanskim lirama, a 100 lira trenutačno vrijedi 0,38 kuna. Rim se prostire na površini od 1507 četvornih kilometara, a dom je za gotovo 2,7 milijuna ljudi. Gdje odsjesti? Doći do centra Rima nije nikakav problem, ali suočiti se tada sa prometnim kaosom potpuno je druga stvar. Ulice toga grada poprilično su uske, a njegovi stanovnici ne mogu se baš pohvaliti opreznom vožnjom. Prije no što se odlučite na rent-a-car, uzmite u obzir kako je parkiranje u gradu gotovo nemoguće, a parkirališta je relativno malo. Taksi je prikladno, no pomalo skupo rješenje za prijevoz. Istodobno, autobusi i podzemna željeznica atraktivna su alternativa, a mape s njihovim rutama dostupne su gotovo na svakom uglu. Ipak, za Rim je najbolja šetnja. Povijesna je jezgra relativno mala, ali do posljednjeg kutka ispunjena povijesnim zdanjima, muzejima, vodoskocima i trgovima. U centru ništa nije udaljenije od 30-40 minuta lagane šetnje. Budući je glavni talijanski grad izuzetno popularna turistička i poslovna destinacija, rezervacije hotelskog smještaja potrebno je obaviti i četiri od šest tjedana unaprijed. Iznimka su posjete tijekom Božićnih i Uskršnjih blagdana te između travnja i rujna, odnosno u špici turističke sezone, kada bi se one trebale učiniti barem šest mjeseci ranije. Za jednokrevetnu će sobu u hotelu niže kvalitete biti potrebno izdvojiti od 130.000 do 250.000 lira, u hotelu više kvalitete između 250.000 i 350.000 lira, dok će sobe u luksuznim hotelima naravno biti skuplje od spomenutih. Što i gdje jesti? U Italiji je nemoguće ne jesti dobro, što se poglavito odnosi na Rim. Jedno od pravila je objed započeti nekim predjelom, najčešće rižotom od plodova mora ili bruschettom (topao talijanski kruh od češnjaka i nadjeven sjeckanom rajčicom i svježim peršinom). Za one koji prvi puta dolaze u Italiju, najjednostavnije će biti naručiti neko od mnogobrojnih jela od tijesta s umakom. Najpoznatija vina Lazia, regije u kojoj je smješten Rim, su suha vina, primjerice Frascati, Grottaferrata, Genzano, Marino i Velletri. Uz jela od mesa bolje će pristajati vina iz Toskane i Romagne. Inače, u Rimu se doručak služi između 6,30 i 10 sati, a sastoji se najčešće od slatkog peciva i cappuccina. Restorani se obično ne otvaraju prije 15 sati kada je i vrijeme ručku, dok se večera služi između 19 i 23 sata. Objed za jednu osobu u restoranu niže kvalitete, u što nisu uključene cijene pića, porez i napojnica, stajat će između 30.000 i 50.000 lira, u srednjekvalitetnom restoranu od 50.000 do 80.000 lira, a u visokokvalitetnom do 100.000 lira. U mondenijim će restoranima za objed biti potrebno izdvojiti i više od toga. Što vidjeti? Turisti u Rimu uvijek mogu biti sigurni u jednu činjenicu - svaka pa i najmanja uličica ima neki od prepoznatljivih simbola grada - uređeno šetalište, fresku ili vodoskok. Osim toga, čini se kako se broj monumentalnih građevina, crkvi i vrtova svakodnevno uvećava. Stoga je, poglavito u samostalnim, neorganiziranim obilascima, preporučljivo sa sobom ponijeti mapu grada. Gdje kupovati? Kada u izlozima ugledate zelene, žute i narančaste fluorescentne jakne i naočale pripadajuće boje, nemojte se glasno smijati. Za dvije ćete ih godine vidjeti i u svome gradu i to na svakom koraku. Kada je riječ o modi, Italija diktira, a ostatak svijeta u stopu prati. Isto tako, u Rimu su uobičajene prodavaonice antikvinteta. Upravo zbog njihove brojnosti, potencijalnim se kupcima u cilju sigurane izvornosti i kvalitete, preporučuju dućani u ulicama Babuino, Coronari i Guilia. Kamo navečer? U glasovitom je Fellinijevom filmu "Slatki život", noćni provod u Rimu opisan kao neprekidno lutanje ulicama, kafićima i noćnim klubovima, a kako se čini tako je i danas. Na svakom ćete koraku vidjeti mnogo ljudi koji stalno ulaze ili izlaze iz kafića i klubova. Stoga se nemojte začuditi ukoliko sredinom tjedna u otprilike jedan sat po ponoći zapnete u prometnoj gužvi. Osim takve vrste provoda, svoju će zabavu naći i avanturistički raspoložene "noćne ptice". U Rimu je moguć provod u klubovima s južnoameričkom glazbom ili, pak, jazzom.