TURISTIČKI BILTEN, BROJ 261

TURISTIČKI BILTEN 4. - 10. prosinca 1998. SADRŽAJ: ? NA SEDMOM SABORU HTZ-A DONEŠEN PROGRAM RADA ZA 1999. GODINU 2 ? VLADA RH PRIHVATILA KONCEPCIJU DUGOROČNOG RAZVITKA TURIZMA 2 ? USKORO POTPISIVANJE UGOVORA O JAMSTVU ZA PROJEKT HŽ-A 3 ? ZA OTOČNU INFRASTRUKTURU IDUĆE GODINE 60 MILIJUNA KUNA 3 ? PLAVA LAGUNA ISPLAĆUJE DIVIDENDU 3 ? HOTEL BELLEVUE OSTVARIT ĆE 712.400 KUNA GUBITKA 4 ? POMORSKI LINIJSKI PRIJEVOZ NEATRAKTIVAN PRIVATNIM TVRTKAMA 4 ? JADROLINIJA PREVEZLA 4,8 MILIJUNA PUTNIKA I 1,3 MILIJUNA VOZILA 5 ? MADŽARSKOM "LRI" PRIZNANJE ZA DOPRINOS RAZVOJU TURIZMA 5 ? PRED ZAVRŠETKOM RADOVI NA PARKIRALIŠTIMA U DUBROVAČKOJ LUCI 5 ? REZULTATI POSLOVANJA HRVATSKIH ŽELJEZNICA 5 ? POSEBNE MARKICE NA ALKOHOLNA PIĆA DODATNO OPTEREĆENJE ZA PROIZVOĐAČE 6 ? KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 6 ? LANI U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA 2,7 MILIJARDI KUNA PRIHODA 7 ? KONCEPCIJA DUGOROČNOG RAZVITKA TURIZMA ZAMIJENILA STRATEGIJU 7 ? ZAPOČELI SUSRETI "PROIZVOĐAČI HOTELIJERSTVU '98" 7 ? PREDSTAVLJANJE HRVATSKIH VINA U LONDONU 8 ? WTO O UTJECAJU AZIJSKE KRIZE NA TURIZAM 8 ? TURIZAM I PROBLEM 01.01.2000. 9 ? CRNOGORCI IDUĆEG LJETA OČEKUJU 10.000 SLOVENSKIH TURISTA 9 ? U DOMINIKANSKOJ REPUBLICI PONOVNO OTVORENI HOTELI 9 ? BRITISH AIRWAYS I DALJE NA USPJEŠNOM PUTU 10 ? STRATEŠKA SURADNJA SINGAPORE AIRLINESA I SCANDINAVIAN AIRLINESA 10 ? MALPENSA SVE BOLJE FUNKCIONIRA 10 ? PRVI KOMERCIJALNI LET IZ MEĐUNARODNE ZRAČNE LUKE GAZA 11 ? POD POVEĆALOM: PRAG 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH INSTITUCIJA NA SEDMOM SABORU HTZ-A DONEŠEN PROGRAM RADA ZA 1999. GODINU Poboljšanje ugleda hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu, usklađivanje cijena osnovnih i izvanpansionskih turističkih usluga po načelu "vrijednosti za novac", te završetak procesa kategorizacije ugostiteljskih i turističkih objekata, neke su od temeljnih odrednica Programa rada s programom promocije hrvatske turističke ponude za 1999. godinu. Taj program "težak" približno 100 milijuna kuna u ponedjeljak su prihvatili članovi Turističkog vijeća i Sabora Hrvatske turističke zajednice (HTZ), na njezinom sedmom saboru održanom u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Marijan Bulat istaknuo je, kako je u Programu rada HTZ-a za iduću godinu temeljna pretpostavka poboljšanje ugleda hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu intenziviranjem odnosa s inozemnim novinarima, turoperatorima, te nastupima na turističkim sajmovima. "Briga za uređenje turističkog mjesta, poboljšanje imiđa Hrvatske kao turističke destinacije, te unapređenje kvalitete i raznovrsnosti turističke ponude, trebale bi biti glavne strategijske smjernice u programu promocije za 1999.", naglasio je Bulat. U toj će se godini, dodao je, poseban naglaska dati razvitku i afirmaciji kontinentalne turističke ponude i otočnog turizma. Predsjednik HTZ-a i ministar turizma Sergej Morsan je rekao, kako je u ovoj godini znatno usporen rast obujma fizičkog prometa, ali je unatoč tome nastavljen pozitivan trend obnove i razvitka hrvatskog turizma. Tako je u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj zabilježeno šest posto više turista i četiri posto više noćenja nego u istom lanjskom razdoblju. Pri tom je primjetan porast dolazaka inozemnih turista, i to od deset posto, koji su ostvarili šest posto više noćenja. No, u istom je razdoblju zabilježen i pad od pet do sedam posto domaćeg turističkog prometa u odnosu na lani. U raspravi tijekom Sabora HTZ-a, pročelnik Ureda za turizam u Istarskoj županiji Branko Curić istaknuo je kako se ne slaže s ocjenama ovogodišnje turističke sezone. Prema njegovim riječima, u toj će se županiji ostvariti niti jedan posto turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu. Dodao je da će ovogodišnji turistički prohod iznositi 1,5 milijardi kuna, ali će ta županija zabilježiti i 30 milijuna kuna gubitka. "Ovogodišnja turistička sezona bila je razočaravajuća i na razini Istarske županije nema ambicioznih planova za 1999. Naš je plan ambiciozna nula, ali je i ona nategnuta", rekao je Curić. Na Saboru HTZ-a, među ostalim, iznešeni su i prihodi HTZ-a u ovoj godini, koji su na razini planiranih. Ukupni prihod Glavnog ureda HTZ-a u ovoj je godini iznosio 96,4 milijuna kuna. Donesene su i odluke o osnivanju predstavništva HTZ-a u Sloveniji sa sjedištem u Ljubljani, u Izraelu sa sjedištem u Tel Avivu, te ispostava HTZ-a u Italiji sa sjedištem u Rimu. VLADA RH PRIHVATILA KONCEPCIJU DUGOROČNOG RAZVITKA TURIZMA Cilj koncepcije dugoročnog razvitka hrvatskog turizma trebao bi u idućih desetak godina biti realizacija od osam do devet milijardi američkih dolara turističkog prihoda, rekao je premijer Zlatko Mateša na prošlotjednoj sjednici Vlade RH. Hrvatska je Vlada prihvatila prijedlog Ministarstva turizma RH - Strategiju razvoja turizma s naglaskom na što skorije definiranje godišnjih programa i planova s točno utvrđenim mjerama njihove provedbe. Uloga države je u jačanju infrastrukture i mjerama poticaja tom sektoru, rekao je premijer Mateša. Vlada RH je izravnim transferima iz proračuna predvidjela za iduću godinu 200 milijuna kuna nepovratnih sredstava kroz subvencije za turizam. On će se poticati i kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te po prvi put kreditiranjem obiteljskog poduzetništva u turizmu. Ministar turizma Sergej Morsan istaknuo je u raspravi da je Hrvatska izložena globaliziranom turističkom tržištu, pa je potrebno što hitnije ubrzati privatizaciju u turizmu i otvoriti tu djelatnost domaćim i inozemnim ulaganjima, objediniti turističku ponudu i obrazovanje te razvijati turističko-ekološku svijest i marketinški pristup uz orijentaciju na malo i srednje poduzetništvo. Premijer Mateša je predložio da Ministarstvo rada i socijalne skrbi izradi projekt po kojem bi se sezonskim djelatnicima u turizmu i ugostiteljstvu za trajanja turističke sezone povećale plaće za tri do četiri puta, ali bi im se ostatak godine plaćalo samo mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U posljednje tri godine država je u turistički sektor usmjerila otprilike 3,7 milijardi kuna, ne računajući ulaganja u infrastrukturu, zračni i pomorski prijevoz, ekologiju i razvitak hrvatske turističke ponude. Osnovne značajke Strategije razvitka hrvatskog turizma su razvoj hotelskih struktura, posebice malih obiteljskih hotela i drugih smještajnih objekata s lokalnim obilježjima. Također, razvoj tematskih sadržaja, klubova unutar hotelskih objekata i turističkih naselja, novi koncepti povezivanja poslovanje nekretninama, primjerice, time-share (prodaj, pa iznajmi) ili zakupi. U to je uključen i razvoj lokalnih menadžment kompanija u hotelijerstvu te tematskih parkova i novih proizvoda - turizam na seoskim domaćinstvima, vinske ceste, rekreativni parkovi te dvorci kao turističke atrakcije. Osim toga, Ministarstvo turizma očekuje da će u sklopu uključivanja Hrvatske u PHARE program dobiti pomoć za razvitak obrazovanja turističkih kadrova. USKORO POTPISIVANJE UGOVORA O JAMSTVU ZA PROJEKT HŽ-A Hrvatska je Vlada na prošlotjednoj sjednici ovlastila potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegru da u njezino ime potpiše Ugovor o jamstvu za projekt Hrvatskih željeznica (HŽ) u obnovi lokomotiva između RH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 35 milijuna američkih dolara. EBRD je odobrio taj zajam i on se može odmah nakon potpisivanja realizirati. Zajam je odobren na 15 godina, uz poček od tri godine, i uz promjenjivu kamatnu stopu temeljenu na šestomjesečnom LIBOR-u, koji trenutačno iznosi 5,15625 posto. Otplaćivat će se u 24 polugodišnje rate od po 1,46 milijuna dolara, a rok korištenja zajma je 31. ožujak 2002. Sredstva iz toga zajma upotrijebit će se za popravak 19 električnih i 24 dizel-električne lokomotive, što uključuje nabavu nužnih dijelova za njihov popravak, modernizaciju regionalnih radionica za popravak vučnih vozila te konzultantske usluge pri postupku odabira izvođača radova i realizacije zajma. Popravak će izvoditi Končar-Elektroindustrija i Đuro Đaković, koje su se za taj posao izborile na međunarodnom natječaju. Taj se zajam nadovezuje na dosadašnje kreditne linije Svjetske banke u iznosu od 40 milijuna dolara namijenjenih HŽ-u za obnovu magistralnih pravaca. Planira se i nova kreditna linija Svjetske banke u visini od 100 milijuna dolara, koja će biti namijenjena popravku ratnih šteta na magistralnim pravcima. ZA OTOČNU INFRASTRUKTURU IDUĆE GODINE 60 MILIJUNA KUNA Centar za razvitak otoka Ministarstva razvitka i obnove namjerava sljedeće godine uložiti u otočnu infrastrukturu 60 milijuna kuna. Najviše novca namijenjeno je obnovi i gradnji lučica, više od 24 milijuna, zatim za kanalizaciju i otpad, otprilike 11 milijuna kuna, po devet milijuna kuna za ceste i putove i vodoopskrbu te pet milijuna kuna za ostalo - brodske linije, tehničku dokumentaciju. Ravnatelj Centra za razvitak otoka Goran Pavlov izjavio je kako to nisu jedina sredstva koja će iz proračuna biti uložena u otoke. Po njegovim riječima, približno 60 milijuna kuna uložit će se u poticanje razvoja maloga gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. U otočnu infrastrukturu od 1995. do 1998. taje je centar za razvitak otoka uložio otprilike 150 milijuna kuna, od čega najviše u luke i lučice, otprilike 59 milijuna, te u ceste i putove - 53 milijuna kuna. 2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI PLAVA LAGUNA ISPLAĆUJE DIVIDENDU Porečka Plava laguna ovih dana vlasnicima dionica isplaćuje dividendu od 35 kuna po dionici, u skladu sa srpanjskom odlukom Skupštine dioničara. Taj je iznos približno petina njihove nominalne vrijednosti, a ukupno će se isplatiti 18,89 milijuna kuna. U prošloj i 1996. godini Plava laguna je ostvarila prihod veći od 427 milijuna kuna, a neto dobit od 31 milijun kuna. U tom je razdoblju u tvrtki zabilježeno gotovo tri milijuna noćenja. Više od polovine turističkog prometa realizirali su gosti iz Njemačke, Italije i Slovenije, a posebno je znatan rast bio kod gostiju s njemačkog i nizozemskog tržišta. I ove godine poslovodstvo očekuje dobit od otprilike pedeset milijuna kuna. Ta tvrtka ostvaruje približno 15 posto turističkog prometa u Istri i 5,7 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. U posljednje četiri godine u poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta uloženo je više od 350 milijuna kuna, čime je temeljito obnovljeno više od 3000 smještajnih jedinica. Vrijednost tih ulaganja u dugotrajnu imovinu društva predstavlja više od trećine knjigovodstvene vrijednosti upisanog kapitala. Samo u ovoj godini u uređenje objekata uloženo je 125 milijuna kuna, a najveći dio sredstava bio je namijenjen temeljitoj rekonstrukciji hotela Laguna Istra i hotela Laguna Gran Vista, s ukupno osamsto postelja. Time su ta dva hotela zadovoljila uvjete za dobivanje triju zvjezdica. HOTEL BELLEVUE OSTVARIT ĆE 712.400 KUNA GUBITKA Dubrovačka hotelska tvrtka HTP Hotel Bellevue d.d. u ovoj će godini poslovati s gubitkom od 712.400 kuna, uz prihode od 1,6 milijuna kuna. Ukupna aktiva i pasiva te tvrtke na kraju prošle godine iznosila je 15,6 milijuna kuna. Usporedbe radi, lani je ta hotelska tvrtka zabilježila gubitak u visini od 1,2 milijuna kuna. Temeljni kapital društva iznosi 16,4 milijuna kuna i podijeljen je na 40.918 dionica nominalne vrijednosti 400 kuna. U strukturi dionica Dubrovačka banka d.d. posjeduje 65,61 posto dionica, mali dioničari 5,11 posto, dok je 29,28 posto dionica rezervirano za bivše vlasnike. Nedavno je Dubrovačka banka ponudila na prodaju dionice i poslovne udjele iz svog portfelja i portfelja Hotela Dubrovnik. Ponuda obuhvaća 20 hotelskih i turističkih tvrtaka, među kojima je i Hotel Bellevue. Po riječima direktora te tvrtke Andre Burđeleza, tijekom ove godine nije se ulagalo u obnovu hotela, ali će se za što bolji prihvat gostiju u 1999. godini temeljito rekonstruirati i obnoviti 26 smještajnih jedinica u tom hotelu. U tom je hotelu u ovoj godini zabilježeno 7557 noćenja, tj. 104 posto više nego lani. Od toga su stranci ostvarili 5218 noćenja ili 105 posto više. Za iduću godinu, procjenjuje Burđelez, ostvarit će se 10.085 noćenja. Pritom planira da inozemni turisti zabilježe dvostruko više noćenja nego domaći. POMORSKI LINIJSKI PRIJEVOZ NEATRAKTIVAN PRIVATNIM TVRTKAMA U sadašnjim uvjetima na jadranskom pomorskom tržištu, kada brodovi i trajekti moraju udovoljavati sve zahtjevnijim propisima o sigurnosti plovidbe, linijski prijevoz putnika i vozila još nije dovoljno atraktivan za privatne prijevoznike. Privatni pomorski prijevoznici nisu zainteresirani za linijski putnički prijevoz zbog toga što nemaju potporu države i moraju ulagati sami u razvitak svoje flote. Isto tako, ne mogu cijenama svojih usluga konkurirati najvećem hrvatskom pomorskom prijevozniku putnika i vozila, riječkoj Jadroliniji, koja se dijelom financira iz državnog proračuna. Obveze za održavanje linijskog prijevoza tijekom čitave godine diktiraju visoki angažman kapitala, uz vrlo nisku popunjenost prijevoznih kapaciteta. Stvarajući nepokrivene troškove, pogotovo izvan turističke sezone kada je iskorištenost kapaciteta niska, uzrokuje se nerentabilnost poslovanja. U splitskoj privatnoj tvrtki - pomorskoj agenciji Sem marina d.o.o., koja se bavi prijevozom putnika i vozila na relaciji Split - Ancona - Split, drže da sa cijenama svojih usluga ne mogu konkurirati Jadroliniji, zbog toga što su prisiljeni ulagati vlastita ili kreditna sredstva u razvitak flote. Direktorica te tvrtke Nataša Vuković drži da "iako se stalno govori o nekim pomacima u odnosu na privatne prijevoznike, situacija nije blistava". Ove je godine Sem marina kupila katamaran 'For' radi povezivanja Splita i srednjodalmatinskih otoka i nije uspjela izdržati konkurenciju Jadrolinije. Riječki je brodar na tu liniju uveo veći katamaran, koji je imao i puno veće troškove, ali i pet puta nižu cijenu putne karte. U takvim uvjetima, smatra Vuković, privatni brodski prijevoznik ne može opstati, jer nema ekonomske računice u cijeni prijevoza, a niti državnu potporu. Postupnim jačanjem gospodarske snage države, posebice razvitkom gospodarstva na otocima, može se očekivati daljnje jačanje turističkog prometa, vezanog i za produljenje turističke sezone. Obilježje cjelogodišnje nerentabilnosti bit će sve slabije izraženo, smatraju u Jadroliniji. Na taj će se način, drže, smanjivati i njihova ovisnost o sredstvima iz državnog proračuna, kojima pokrivaju tekuće gubitke na nerentabilnim linijama. Hrvatska gospodarska politika prema javnim tvrtkama potiče proces privatizacije i otvaranje tržišta, pritom vodeći računa da se ne ugrozi minimum standarda kojeg treba osigurati u cjelogodišnjem svakodnevnom linijskom povezivanju s naseljenim otocima. Vlada RH je 1992. godine raspisala javni natječaj za koncesioniranje pomorskog putničkog linijskog prijevoza, a odaziv zainteresiranih novih brodara, osim Jadrolinije i desetak ostalih brodara koji održavaju sustav prometa bio je zanemariv, kazali su u Jadroliniji. Tvrtka Sem marina je pomorska agencija, agent liberijske brodarske kompanije "Sem Maritime Company, Inc.". Ta kompanija u vlasništvu ima dva putnička broda; "Kraljicu mira" i "Split 1700", koji već pet godina plove na liniji Split-Ancona-Split. Na toj istoj liniji plove Jadrolinijini te brodovi talijanske tvrtke Adriatica. Obje tvrtke imaju državnu potporu. U Jadrolinijinoj floti trenutačno prometuje 48 brodova, a brodovlje sačinjava pet velikih trajekata za dužobalne i međunarodne linije, 34 srednja i manja trajekta, tri katamarana, jedan hidrobus i pet klasičnih putničkih brodova. Jadrolinijini najvažniji planovi razvoja vezani su uz realizaciju Programa obnove i razvoja putničke flote u razdoblju od 1996. do 2000. godine. Od ukupno 22 planirane nabave, program je do danas realiziran s 11 nabava, a realizacija toga plana u idućoj godini ovisit će o visini kapitalnih transfera iz proračuna. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj je prevezeno u pomorskom i obalnom prijevozu gotovo šest milijuna putnika, 2,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u tom je razdoblju ostvareno 245 milijuna putničkih kilometara, 10,6 posto manje. Gotovo polovinu cjelogodišnjeg prijevoza obavi riječka Jadrolinija. JADROLINIJA PREVEZLA 4,8 MILIJUNA PUTNIKA I 1,3 MILIJUNA VOZILA Jadrolinijinim je brodovima u prvih deset ovogodišnjih mjeseci prevezeno ukupno 4,8 milijuna putnika i 1,3 milijuna vozila. Pritom je na dužobalnim i međunarodnim linijama prevezeno 226,4 tisuće putnika i 50,6 tisuća vozila. U međunarodnom prometu taj je brodar plovio na linijama prema Anconi, Bariju te Igoumenitsi u Grčkoj te u lokalnom prometu na 29 linija unutar riječkog, zadarsko-šibenskog i splitsko- dubrovačkog plovidbenog područja. Poslovodstvo Jadrolinije dogodine očekuje rast prometa. Planira se prevesti 5,7 milijuna putnika ili 5,3 posto više od prometa do kraja ove godine i 1,6 milijuna vozila ili 6,2 posto više. Brojem prevezenih putnika neće biti dostignuta 1990. kada je prevezeno 5,96 milijuna putnika, ali će zato promet vozilima nadmašiti tu godinu za 316 tisuća vozila ili za gotovo 25,1 posto. MADŽARSKOM "LRI" PRIZNANJE ZA DOPRINOS RAZVOJU TURIZMA Centar kontrole leta Dubrovnik i dubrovačka Turistička zajednica dodijelili su stručnjacima budimpeštanske tvrtke "LRI" priznanje za doprinos razvoju turizma. Od 1995. Uprava kontrole leta Hrvatske ugovorila je s madžarskim zrakoplovnim stručnjacima inspekcijske letove, pa oni redovito obavljaju ispitivanja ispravnosti i nadzora navigacijskih uređaja za kontrolu leta. Madžarski stručnjaci u više su navrata specijalnim zrakoplovom kalibrirali uređaje u dubrovačkoj kontroli leta da bi navođenje zrakoplova koji dolaze u Dubrovnik bilo usklađeno s najvećim svjetskim standardima, podsjetio je Željko Pean, voditelj dubrovačkog Centra kontrole leta. Dosadašnju suradnju i obavljene poslove, ocjenio je izuzetno korektnim i kvalitetnim. PRED ZAVRŠETKOM RADOVI NA PARKIRALIŠTIMA U DUBROVAČKOJ LUCI U Luci Dubrovnik pred završetkom su radovi na izgradnji dvaju parkirališta za osobna vozila, kapaciteta 260 automobila i 400 mjesta na ukrcajno-iskrcajnoj površini. Kako je istaknuo ravnatelj Lučke uprave Vlaho Đurković, projekt je vrijedan nešto više od 3,5 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz državnog proračuna. Uz parkiralište, uređuju se i ukrcajno-iskrcajne trake za vozila koja idu na trajekte, kapaciteta približno 300 vozila. Taj je prostor neophodan da bi se izbjeglo prometno zagušenje luke i prometnica prema njoj za odlaska trajekata, poglavito u špici sezone, kazao je Đurković. REZULTATI POSLOVANJA HRVATSKIH ŽELJEZNICA Hrvatske željeznice (HŽ) u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarile su 18 posto veći utovar i istovar robe nego u istom razdoblju lani. Utovar robe dosegnuo je 4,39 milijuna tona, a istovar 4,23 milijuna tona. Povećani rad u tome razdoblju rezultat je otvaranja prometa prema Bosni i Hercegovini, većeg protoka tereta kroz dalmatinske luke te povećanja prometa prema riječkoj luci, istaknuto je na nedavnoj tiskovnoj konferenciji HŽ-a. Po riječima generalnog direktora HŽ-a Marijana Klarića, već više od dvije godine radi se na projektu modernizacije i restrukturiranja toga javnog poduzeća. U razdoblju od 1999. do 2003. godine u HŽ-u planiraju dosegnuti godišnju stopu rasta od 6,8 posto u prijevozu roba. Putnički će promet pasti 1,8 posto, budući će se reducirati pojedine lokalne putničke linije, no zato će produktivnost iznositi 11,2 posto na godinu. Proces restrukturiranja u HŽ-u uključuje i smanjenje broja zaposlenih s 22.973 koliko ih je bilo u 1996. na 16.000 djelatnika. U HŽ su se opredijelili za smanjenje broja zaposlenih prvenstveno kroz poticajne mjere. Tako je samo u ovoj godini to poduzeće napustilo 2228 djelatnika, a za sljedeću godinu planira se otpustiti 1390 ljudi. Poduzeće će, naglasio je Klarić, nastojati održati ravnotežu između broja zaposlenih i investicijske potrošnje s jedne strane i ostvarivanja prihoda i produktivnosti rada s druge strane. Do 2002. godine u HŽ-u smatraju da trebaju ostvariti minimalne ciljeve uz zadržavanje razine subvencija od 0,9 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). HŽ bi tako trebao postati profitabilno poduzeće s razinom produktivnosti sličnoj Slovenskim željeznicama, i opsegom prijevoza od 50 posto prijeratnoga. POSEBNE MARKICE NA ALKOHOLNA PIĆA DODATNO OPTEREĆENJE ZA PROIZVOĐAČE Od početka iduće godine alkoholna pića koja će se prodavati u Hrvatskoj morat će, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na alkohol, biti označena posebnom markicom Ministarstva financija RH, nalijepljenom preko čepa na boci. Troškove tiskanja posebnih markica snosit će proizvođači, nakon što svojim područnim uredima Porezne uprave podnesu zahtjev za njihovo tiskanje. Tako će proizvođači alkoholnih pića porez plaćati i prije no što svoje boce ispune sadržajem, a to bi, prema njihovoj ocjeni, moglo dodatno smanjiti potrošnju alkoholnih pića i povisiti cijene. Od toga su izuzeta vina, koja se stavljaju u promet uz uvjete i na način propisan Zakonom o vinu i Pravilnikom o vinu. "Uvođenjem posebnih markica naši će krajnji proizvodi poskupjeti za tri do šest kuna, ovisno o vrsti proizvoda. To će zasigurno uzrokovati dodatni pad potrošnje alkohola i opteretiti poslovanje domaćih tvrtki koje se bave proizvodnjom alkoholnih pića. Teško se možemo boriti za veću prodaju alkohola kada se ona pokušava dodatnim mjerama ograničiti", rekao je predsjednik Uprave Istravino Exporta Edvard Piacun. Novčana kazna za prodaju alkoholnih pića bez markice zakonom je predviđena u rasponu od 40.000 do dva milijuna kuna, a za prodaju na otvorenim mjestima poput tržnica raspon novčane kazne iznosi od 20.000 do četiri milijuna kuna. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI ZAGREBAČKA BURZA, 01. - 04. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 240 -11,11% 33.925 -84,29% 2. Istraturist 29 - 2.069 - 3. Riviera Holding 39 11,43% 1.560 -35,27% VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 30. studenoga - 04. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 270 3,85% 225.963 1.589,44% 2. Sunčani Hvar 16 - 3.904 - 4. STATISTIKA LANI U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA 2,7 MILIJARDI KUNA PRIHODA U Hrvatskoj je u prošloj godini u hotelima i restoranima ostvareno 2,7 milijardi kuna prihoda, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Osnovica za oporezivanje iznosila je 2,8 milijardi kuna, dok je za porez izdvojeno 249 milijuna kuna. Pritom je najviše prihoda, i to 545 milijuna kuna, zabilježeno u obrtničkim ugostiteljskim objektima u gradu Zagrebu. Slijedi Primorsko-goranska županija sa 348 milijuna kuna prihoda, te Istarska županija sa 332 milijuna kuna. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, SEMINARI I PREDSTAVLJANJA KONCEPCIJA DUGOROČNOG RAZVITKA TURIZMA ZAMIJENILA STRATEGIJU U sadašnjoj tranzicijskoj etapi u kojoj Hrvatska može odgovoriti uvjetima globalizacije, napravljen je jasan i prihvatljiv dokument - Koncepcija dugoročnog razvitka hrvatskog turizma, koja je zamijenila dosadašnju Strategiju razvitka hrvatskog turizma, rekao je dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i voditelj izrade te koncepcije Boris Vukonić na promociji tog razvojnog dokumenta hrvatskog turizma u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. "Hrvatska je dobila razvojni dokument hrvatskog turizma kojim će ući u treći milenij te odgovoriti suvremenim turističkim trendovima koja diktiraju europska turistička tržišta", istakao je Vukonić. Ciljevi koncepcije su: što potpunija valorizacija i zaštita svih resursnih potencijala; izgradnja novog identiteta i tržišnog repozicioniranja Hrvatske; ostvarenje razvitka turizma na postavkama održivog razvoja; povećanje udjela hrvatskog turizma na sredozemnom tržištu, posebice u domeni prihoda; osiguranje egzistencije lokalnom stanovništvu; osiguranje gospodarske osnovice za stabilan dugoročan razvoj ruralnih i otočkih područja i osiguranje dodatnog tržišta za brojne domaće proizvode. Ministar turizma Sergej Morsan istaknuo je kako je cilj hrvatskog turizma u idućim godinama visokoprofitabilni turizam temeljen na kvaliteti turističke ponude. Hrvatsko turističko gospodarstvo je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, nakon odbitka pretporeza, u državni proračun uplatilo poreza na dodanu vrijednost u visini 422 milijuna kuna, a lani je temeljem poreza na promet proizvoda i usluga uplaćeno 736 milijuna kuna. Procijenjuje se da će ove godine u državni proračun od turističke djelatnosti biti uplaćeno približno 500 milijuna kuna ili 30 posto manje nego lani. ZAPOČELI SUSRETI "PROIZVOĐAČI HOTELIJERSTVU '98" "Ovogodišnji jubilarni 30. susreti proizvođača i hotelijera najbolji su dokaz da su oni postali ne samo tradicionalnim već i nužnim i donekle nezamjenjivim oblikom svakodnevne suradnje i povezanosti proizvodnje i hotelijerstva" - kazala je načelnica za kategorizaciju turističkih objekata pri Ministarstvu turizma Republike Hrvatske Tijana Cvitković prilikom u utorak održanog svečanog otvaranja 30. hrvatskih poslovnih susreta "Proizvođači- hotelijerstvu 98" u pulskom hotelu "Histria". Govoreći o značaju i opravdanosti ovoga skupa, ona je naglasila kako u potpuno mirnodopskim uvjetima, u trenutku kada se očekuje povratak hrvatskog turizma na svjetska turistička tržišta, predstoje značajna zajednička ulaganja u podizanju kvalitete turističkog proizvoda, budući da je to jedna od bitnih smjernica hrvatskog gospodarstva. Hotelijeri su, po riječima predsjednika organizacijskog odbora ovogodišnjih susreta Mile Ćulumovića, razgovarali s proizvođačima o konkretnim međusobnim poslovnim odnosima, a posebno o proizvodima namijenjenima hotelskim kućama koji bi značili inovaciju, odnosno pridonijeli podizanju razine hotelskih i općenito turističkih usluga Tijekom otvaranja predstavnicima devet proizvodnih tvrtki i 25 hotelijera, koji su više od dvadeset godina nazočni na ovim susretima, uručena su jubilarna priznanja. Priznanja su, među ostalima, dobili: Tekstilni kombinat Zagreb, Jadran i Labud iz Zagreba, Saponija iz Osijeka, Svilanit iz Kamnika, Vuteks iz Vukovara, Inker iz Zaprešića, Zrinski iz Čakovca te tvrtka Zlatorog iz Maribora. Tijekom trodnevnog skupa održat će se i dva okrugla stola na temu "Materijali za graditeljstvo u izgradnji i održavanju hotelskih objekata" i "Hrvatska oznaka kvalitete turističkih usluga". PREDSTAVLJANJE HRVATSKIH VINA U LONDONU Izvoz hrvatskih vina na tržišta Europske unije nije podvrgnut admistrativnim ni trgovačkim preprekama, rekao je prošloga četvrtka na predstavljanju hrvatskih vina u Londonu savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Brnko Gračanin. Na predstavljanju vina, koje su na poziv Britansko-hrvatske gospodarske komore iz Londona, organizirala HGK iz Zagreba i Hrvatsko ministarstvo gospodarstva, kušano je 21 hrvatsko vino iz devet hrvatskih vinarija. Gračanin je rekao da će zajednička kvota Europske unije za uvoz vina iz Hrvatske i BiH, koja iznosi 545.000 tona, u ovoj godini vjerojatno biti neispunjena. U prvih deset mjeseci 1998. na tržište Europske unije izvezno je 457.214 tona vina iz Hrvatske i BiH, rekao je Gračanin. To pokazuje da hrvatski vinari još imaju prostora za izvoz vina u Europsku uniju, pa tako i na britansko tržište, koje unatoč dosad malih količina uvezenih hrvatskog vina, pokazuje zanimanje za autohtonim sortama. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević okupljenima je predstavio zemljovid hrvatskih vinograda i vina, koji bi ovoga tjedna predsjednik hrvatke Vlade Zlatko Mateša trebao predstaviti domaćoj javnosti. 6. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI WTO O UTJECAJU AZIJSKE KRIZE NA TURIZAM Turizam nije pogođen azijskom financijskom krizom te gospodarskom nesigurnošću u drugim dijelovima svijeta, u mjeri u kojoj su to ranije procjenjivali i pribojavali se stručnjaci, stoji u novom izvješću Svjetske turističke organizacije (WTO). Ipak, negativni se učinak osjeća u pojedinim zemljama, ali gobalno gledajući utjecaj nije isuviše jak pa u WTO-u predviđaju kako i neće duže potrajati. Svjetski bi turizam u ovoj godini trebao ostvatiti pozitivne rezultate. Procjenjuje se kako će broj turističkih putovanja ipak porasti i to između 1,5 i dva posto. Usporedbe radi, lani je taj broj uvećan 2,8 posto, a godinu prije 5,6 posto. To je posljedica činjenice kako je većina turističkih destinacija zabilježila pozitivan rast dolazaka gostiju, a učinak spomenute krize uglavnom je ograničen na Aziju. Tako će područja kojima je kriza i donijela najviše šteta, istočna Azija i Pacifik, ove godine ugostiti pet milijuna turista manje, odnosno 5,6 posto turista manje u usporedbi s prošlom godinom. Pritom je najviše pogođen tzv. intra-regionalni turizam, tj. turistička putovanja unutar Azije, kojih će ove godine biti destak posto manje nego 1997. godine. Kako je WTO i predviđao u siječnju prošle godine, popularne cijene te specijalizirani turistički posjeti dosad su u 1998. godini privukli velik broj turista u istočnu Aziju i na Pacifik. Riječ je o nešto više od dva milijuna gostiju više u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je broja otprilike 1,5 milijuna turista iz Europe, a ostali iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Prema riječima zamjenika Glavnog tajnika WTO-a Dawida de Villiersa, pojedini gospodarski sektori, primjerice graditeljstvo, skloniji su značajnijim neprilikama uslijed ekonomske krize. No, kada je riječ o turizmu, zbog njegovog globalnog karaktera fleksibilniji je i moguća je njegova lakša prilagodba. Kod zemalja koje su najviše pogođene azijskom financijskom krizom, ponajprije je riječ o osjetnom padu intra-regionalnog turizma. Radi se o Hong Kongu, Singaporu i Novom Zelandu. No, Tajland je istodobno u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ugostio šest posto više turista, što je ponajviše rezultat izuzetno uspješne promotivne kampanje "Divni Tajland". Porasli su i turistički dolasci u Južnu Koreju, za otprilike sedam posto, a posljedica je to devalvacije tamošnje valute, što je tu zemlju učinilo "trgovačkim rajem". Ove je godine značajno smanjen i broj posjeta azijskih turista u druge dijelove svijeta. Procjenjuje se kako će u 1998. godini između sedam i osam milijuna Azijaca manje otputovati van svoga kontinenta. Od toga broja na posjete europskim turističkim destinacijama otpada od 2,3 do tri milijuna gostiju, pri čemu bi ih otprilike 250.000 otputovalo u Veliku Britaniju. U svojoj najnovijoj publikaciji WTO je zbog svih ovih čimbenika revidirao svoje procjene budućih turističkih posjeta. Do 2000. godine tako bi se, prema WTO-u, taj broj trebao umanjiti za 34 milijuna, a do 2020. godine za čak 54 milijuna turista. No, unatoč tome, tijekom prvih deset godina idućega stoljeća, godišnji porast broja turističkih posjeta trebao bi se vratiti na razinu zabilježenu prije azijske financijske krize, tj. na otprilike četiri posto. TURIZAM I PROBLEM 01.01.2000. Scenariji posljedica neprepoznavanja datuma 1.1.2000. kreću se od toga da se neće dogoditi ništa strašno do onih koji kažu da više ništa neće biti kao prije. Časopis Travel Inside objavio je razgovor s Kuonijevim poslovnim menadžerom, gospođom Barbarom Fuhrer, upravo o tom problemu. Evo što kaže gospođa Fuhrer: Zbog središnjeg upravljanja prometom mogu se očekviati problemi u prometu - uglavnom zastoji. Problemi se mogu očekivati u oskrbi vodom, naftom, plinom i gotovinom. Trebalo bi provjeriti sve uređaje koji su, zbog elektronike povezani s datumom. Consulting tvrtka Gartner Group procjenjuje da 10 do 25 posto tvrtki uopće nije shvatilo problem 2000. godine, a što bi to moglo značiti za svjetsku privredu može se opisati samo mračnim prognozama. Problemi bi već mogli nastati 9.9.99., jer će taj datum računalo prepoznati kao beskonačan datum. Švicarski tour-operator Kuoni je još u svibnju prošle godine formirao projektnu skupinu, u kojoj su četiri osobe zaposlene puno radno vrijeme, koja treba riješiti problem 1.1.2000. kod svega što nije direktno opovezano s informatikom. Provjerava se stanje kod medija, vlasnika dionica, klijenata i dobavljača i razmatraju se svi pravni aspekti te se potiče velika koordinacija između pravnog, tehničkog, financijskog, komunikacijskog i marketinškog odjela. Veliki dio pozornosti daje se menadžmentu rizika; potrebno je utvrditi šo bi se eventualno moglo dogoditi (npr. putniku na putovanju, a povezano s datumom) te to spriječiti ili se pripremiti za eventualno rješavanje problema. Gospođa Fuhrer procjenjuje da bi problema moglo biti sa zemljama trećeg svijeta koje ili rade sa starim računalima, ili nisu svjesne problema, ili nemaju novaca niti stručnog osoblja da bi se pripremile za specifičan datum. Moguće je da će se putovanje u te zemlje, zbog mogućih problema (povezanih s datumom) označiti kao "nije preporučljivo", bar dok ne prođe koban dan, no za sada još nema službene odluke. O mogućim odštetama zbog problema nastalih na putovanjima, a zbog neprepoznavanja 1.1.2000., osiguravajuća društva u Švicarskoj još ne daju nikakve informacije, no turističke aagencije moraju upozoriti putnika što mu se eventualno može dogoditi te da tada mora poduzeti sve kako bi nastala šteta bila što manja. CRNOGORCI IDUĆEG LJETA OČEKUJU 10.000 SLOVENSKIH TURISTA Ekonomski odnosi Slovenije i Crne Gore mogli bi, sudeći po izjavama crnogorskog premijera Filipa Vujanovića nakon nedavnog posjeta Ljubljani, doživjeti pravi bum unatoč pokušaju Beograda da to spriječi uvođenjem tranzitnih taksi za slovenske prijevoznike. Kako piše ljubljansko "Delo", pozivajući se na Vujanovićeve izjave, u ovoj bi godini robna razmjena Slovenije i Crne Gore mogla dostići 100 milijuna američkih dolara, unatoč tome što se slovenska roba u luci Bar carini jednako kao austrijska i njemačka. U Crnoj Gori iduće godine očekuju 10.000 slovenskih turista, a slovenska je vlada Vujanoviću obećala da će za investicije svojih poduzeća u turističku i prometnu infrastrukturu osigurati i državna jamstva, a Crnogorci su odobrili kreditna jamstva za uvoz slovenskih kultivatora i priključnih strojeva. Uz to, slovenski Gradis postao je 26-postotnim suvlasnikom poduzeća Crna Gora- Putevi, a aktualim postaje i etno-biznis. Crnogorac iz slovenskog mjesta Ruše Veselin Gjurovič osnovao je poduzeće Slo-Mont (Slovenija-Montenegro) koje se bavi ulaganjem u obnovu turističkih objekata u Crnogorskom primorju. U DOMINIKANSKOJ REPUBLICI PONOVNO OTVORENI HOTELI Prema listi koju je objavilo Ministarstvo turizma Dominikanske Republike, u Dominikanskoj Republici su otvoreni gotovo svi hoteli. Naime, nakon što je uragan "Georges" poharao tamošnje hotele, velika većina ih je obnovljena, osim nekih u Juan Doliu i La Romani. Karibi su praktički spremni za božićno poslovanje. Nakon opsežnog renoviranja, 16. prosinca opet će se otvoriti luksuzni resort Jumby Bay Island na Antigui. BRITISH AIRWAYS I DALJE NA USPJEŠNOM PUTU U prvih šest mjeseci tekuće financijske godine (1. travnja do 30. rujna) British Airways bilježi neoporezovanu dobit od 385 milijuna funti. U tom je razdoblju kompanija prevezla više od 24 milijuna putnika, što znači 130.000 putnika dnevno. Kao što se i očekivalo, zbog privrednih problema u Velikoj Britaniji i najvažnijim tržištima, prihod je smanjen. No, da bi povećala poslovnost, ova se kompanija odlučila na program štednje nazvan Business Efficiency program uz pomoć kojeg je godišnje uspjela uštedjeti 600 milijuna funti. STRATEŠKA SURADNJA SINGAPORE AIRLINESA I SCANDINAVIAN AIRLINESA Zrakoplovne kompanije Singapore Airlines i Scandinavian Airlines su potpisale pismo namjere o stvaranju strateškog saveza koji bi trebao stupiti na snagu s 1. travnja 1999. godine. Spomenuti bi savez uključivao codesharing, program za putnike koji često putuju, razvijanje planova letenja i ruta, zajedničke marketinške i promotivne aktivnosti i slično. MALPENSA SVE BOLJE FUNKCIONIRA Ono što se 25. listopada događalo na zračnoj luci Malpensa u blizini Milana, nitko nije očekivao: letovi su u prosjeku kasnili dva sata, prtljaga se dopremala očajno sporo, a nedostajalo je autobusa za dolazak/odlazak sa zračne luke. I sve to na dan kad je otvoren novi terminal. U međuvremenu se situacija popravila, a slijedećeg bi se ljeta trabao dovršiti željeznički prilaz zračnoj luci što će znatno popraviti prometnu povezanost Malpense 2000. Zračna luka Malpensa jedna je od najstarijih na svijetu. Već 1923. služila je za vojne i civilne letove, no 1936. s izgradnjom zračne luke Linate civilni se promet preselio na tu zračnu luku. U ratu su nacisti proširili Malpensu, ali je i uništili 1945. godine. Tri godine kasnije, grad i provincija Milano otvorili su ponovno izgrađenu zračnu luku Malpensa, koja će 21. studenog 1998. proslaviti točno 50 godina od ponovnog otvaranja civilnim letovima. Zračna luka Linate u međuvremenu se specijalizirala za zrakoplove na kratkim linijama, dok veliki zrakoplovi slijeću na Malpensu koja ima dvije 3,9 i 2,6 km duge piste. S projektom Malpensa 2000 započela je Malpensina budućnost. Ambiciozna izgradnja milanske zračne luke trebala bi je pretovriti u središte zračnog prometa južne Europe. Što je to na Malpensi novo?Postojeći sjeverni terminal upotpunjen je novim, 650 metara dugim, 80 metara širokim i 25 metara visokim zapadnim terminalom. Obje piste sada su duge 3,9 km. Izgradnjom Cargo Citya godišnji kapacitet primanja tereta popest će se sa 200.000 na milijun tona. Potpuno izgrađena zračna luka Malpensa 2000. godine imati će kapacitet 27 milijuna putnika godišnje. Prošle je godine ovom zračnom lukom prošlo šest milijna putnika, za iduću se predviđa 12 milijuna, a za 2000. godinu 18 milijuna putnika. Prije proširenja, Malpensa je imala 22 gatea, danas ih je 42, a za dvije godine bit će ih 63. Broj check-in šaltera povećat će se sa 67 na 290, a broj stajališta za zrakoplove je i više nego udvostručen - ima ih 54. Novi je terminal trebao biti otvoren početkom 1998., no to se odgađalo i konačno dogodilo 25. listopada. Jedan od glavnih problema su još uvijek neoptimalna cestovna i željeznička povezanost, no situacija se polako popravlja. Problem će biti riješen kad će postojati direktna željeznička veza Malpensa - Milano, što se planira za lipanj 1999. godine i čime će se vrijeme potrebno do grada smanjiti na 35 minuta. I dok su 25. listopada 1998. bila 488 leta, tjedan dana kasnije bilo ih je 576. Broj putnika prvi je tjedan rastao s 42.000 na 49.000 dnevno, a danas ih je 60.000 dnevno. Još uvijek glavni problem je razvrstavanje prtljage, uzrokovan organizacijskim problemima i zahtjeva više prostora. Pohvalna je točnost zrakoplova; tjedan dana nakon otvaranja novog terminala kašnjenje zrakoplova smanjeno je na 20 do 25 minuta. Malpensa ima blistavu budućnost. Kad se riješi problem prometne (ne)povezanosti to će biti jedna od najvažnijih zračnih luka u južnoj Europi. Kapacitet od 24 milijuna putnika godišnje, neograničeno vrijeme otvorenosti i blizina regija koje se naglo razvijaju (Lombardija i Pijemont) dobre su pretpostavke za uspješno poslovanje. PRVI KOMERCIJALNI LET IZ MEĐUNARODNE ZRAČNE LUKE GAZA Zrakoplov srednjeg dometa palestinske zrakoplovne tvrtke poletio je u subotu iz međunarodne zračne luke u Gazi prema jordanskom glavnom gradu Ammanu, što je prvi komercijalni let iz te zrakoplovne luke. Zrakoplov tipa Foker-50 imao je 45 putnika - većinom Palestince s jordanskim putovnicama i jednog Kanađanina. Let je kasnio nekoliko sati zbog nesuglasja između Izraelaca i Palestinaca o tome kako bi trebala izgledati sigurnosna kontrola. U pratnji vozila izraelskih snaga sigurnosti putnici su autobusom prebačeni do terminala u Refahu, koji je udaljen dva kilometra od sale za ukrcavanje. U autobusu su bili i pripadnici izraelskih i palestinskih snaga sigurnosti. Ovakav složeni proces sigurnosne kontrole trajat će tri mjeseca, koliko je potrebno da se izgradi pravi terminal u samoj zračnoj luci. 7. POD POVEĆALOM: PRAG Ukratko o Pragu Prag je prema mišljenju mnogih grad izuzetne fizičke ljepote. Dok su ostale istočnoeuropske metropole bile spaljene ili znatno oštećene tijekom Drugog svjetskog rata, Prag je njegov kraj dočekao netaknut. Gotički i barokni tronjevi, fasade iz faze art-nouveau ili kubističke graditeljske strukture daju tome gradu nepogrešivi češki stil, unatoč tome što je tijekom povijesti bio pod vladavinom Saksonaca, Šveđana, Nijemaca i Rusa. Budući je Prag u svojoj povijesti često puta bio glavni grad mnogih tadašnjih država, primjerice Habsburškog carstva, dobio je, ali i zadržao, reputaciju važnog političko, kulturnog i ekonomskog središta. Prag je često "okupan" i stranim poduzetnicima i turistima pa nije neopravdano reći da je "najživlji" u odnosu na sve ostale metropole, bilo da je riječ o istoku ili zapadu Staroga kontinenta. No, sve ovo ima i svoju tamnu stranu. Naime, zagađenost zraka u stalnom je porastu ponajprije zbog iznenadnog i velikog povećanja prometa. Ipak, čak i kada je stupanj zagađenosti na najvišoj razini, tj. tijekom zime, Prag svakom došljaku svojom pojavom i atmosferom "čisti i glavu i srce". Grad se prostire na otprilike 497 četvornih kilometara, a dom je za više od 1,2 milijuna ljudi. Gdje odsjesti? Usporedo s procvatom turizma u Češkoj i u njezinom glavnom gradu sve je veći broj hotela. Kako bi zadovoljili svačiji ukus i džep, jer je gotovo svaki Čeh svjestan važnosti turizma, u tom gradu postoji vrlo široki spektar hotela obzirom na kategoriju. Obzirom na popularnost Češke kao turističke destinacije, prije putovanja preporučaju se rezervacije, posebice tijekom ljeta i za vrijeme Uskršnjih blagdana. Cijena jednokrevetne sobe u hotelu niže kvalitete bit će do 3.500 čeških kruna, a u hotelu više kvalitete između 3.500 i 5.000 kruna. Istodobno, smještaj u hotelu više kvalitete, odnosno luksuznom hotelu stajat će u rasponu od 5.000 do 6.500 kruna, odnosno i više od toga. Inače, češka valuta trenutačno vrijedi otprilike 0,21 kunu. Gdje i što jesti i piti? Nacionalno češko jelo sastoji se od pećene purice, kiselog zelja i okruglica. Isto tako, često se priprema i gulaš uz kojeg se također služe okruglice. Glavni obrok Česi jedu točno u podne i najčešće sadrži meso i okruglice, krumpir ili rižu te juhu. Osim laganog doručka i večere, Česi uživaju i u međujelu, svacini, za što je rezervirano vrijeme u 10 sati. Iako je tamo uobičajeno piti čaj, ta je zemlje u svijetu poznata po svojem pivu. Najpoznatije marke su Pilsner i Budweiser, ali vrijedi kušati još i pive Radegast, Staropramen i Velkopopovicky Kozel. Najomiljeniji češki biljni aperitiv je Becherovka, autoktoni češki proizvod, kojeg mnogi preporučuju i kao lijek. Isto tako, popularna je i šljivovica. Budući su najbolji češki restorani većinom mali, vrlo se brzo popune pa stoga svi oni koji su već bili u tome gradu kažu da su rezervacije nezaobilazna procedura. Odjeća u praškim restoranima većinom nije propisana, ali gosti se najčešće pri odlasku u ekskluzivnije restorane odlučuju za formalniju odjeću. Cijena ručka ili večere za jednu osobu, u što nije uključen porez, cijena pića i napojnica, u restoranu niže kvalitete bit će manja od 300 kruna, dok će se objektu više kvalitete kretati od 300 do 600 kruna. Vrijednost takve usluge u restoranu više kvalitete porast će na između 600 do 1.000 kruna, a u ekskluzivnijim restoranima bit će i viša od toga. Što vidjeti? Većina se svjetskih putnika slaže u jednome - Prag je jednostavno najljepši grad na svijetu. Gradili su ga najbolji europski arhitekti i umjetnici i to u razdoblju od preko 600 godina. Ljepota diljem svijeta poznatih praških građevina s tornjevima, u arhitekturi jedinstvenih mostova te ulica popločanih kamenim kockama svakom gostu grada, neovisno o tome dolazi li prvi puta ili ne, nanovo oduzima dah. Gdje kupovati? Gotovo je nemoguće zamisliti kako je taj grad prije nepunih deset godina bio noćna mora svakog kupca. No, oni sad mogu odahnuti jer je svaki kutak te zamlje zahvatio kapitalizam. Brojni ulični dućani nastali su samo za zadovoljenje želja stranih kupaca, trgovački centri nude proizvode za svačiji ukus, a prodavaonice s poznatim češkim staklom i porculanom ne mogu, a i ne smiju, se zaobići.