FINANCIJSKI BILTEN 261

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXI. 05 - 12. studenoga 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Konačni prijedlog obiteljskog zakona 8. Vlada dovršava prijedlog proračuna za 1999. godinu 9. Statistika 10. Kamatne stope banaka na depozite u kunama u studenome ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 05. XI. 68.000.000 22.820.000 16,09 % 141.505.000 06. XI. 56.000.000 26.300.000 16,91 % 58.638.000 07. XI. - - 10,00 % 54.298.000 09. XI. 59.000.000 45.100.000 15,72 % 139.030.000 10. XI. 41.000.000 29.000.000 15,81 % 139.131.000 11. XI. 50.000.000 21.985.600 16,56 % 118.852.000 12. XI. 37.000.000 12.000.000 16,52 % - Dnevni prosjek 51.833.000 26.201.000 16,26 % 108.576.000 Na Tržištu ništa nova. Zadovoljavajuća likvidnost banaka održava se gotovo isključivo repo aukcijama središnje banke. Zahvaljujući tim aukcijama, ali i isplatama plaća iz proračuna, posljednjih se dana ukupan saldo na računima "pozitivaca" kreće iznad 600 milijuna kuna. Ukupan "minus" na računima "negativaca" kreće se pak od 250 do 270 milijuna kuna. Od toga manjak kronično nelikvidne četiri banke iznosi oko 210 milijuna kuna. Treba reći i to kako je u Građanskoj štedionici započeo stečajni postupak, pa ona više ne potpada pod tu skupinu "nekreditiranih na Tržištu". Već uobičajeno, u dnevnom kreditiranju svakodnevno velik dio kreditnih apetita banaka ostaje neutažen. Posljednjih dana nepokriveno ostaje više od polovice potražnje. Unatoč nestašici, cijena novca nije porasla. Opozivni krediti odobravaju se po 15,50 i 16 posto, a na uobičajenim se razinama kreću i kamate na ročne plasmane. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 218,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 208,7 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna. Od 11. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,024 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren znatno manji promet nego tjedan dana prije, a cijene su većine dionica pale. Zbog toga je CROBEX indeks izgubio čak 34 boda, ili 5,5 posto, te nakon 10-ak dana ponovno potonuo ispod razine od 600 bodova. Točnije, na 583 boda. Pad indeksa posljedica je ponajviše erozije cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, dionica Plive pojeftinila je čak 5,7 posto, ili 25 kuna. Cijena Zabe potonula je pak 15 kuna, zbog čega je ponovno zaronila ispod razine od 800 kuna. Snažno su, 10-ak kuna, pojeftinile i dionice Podravke, Kraša te Croatia banke. Pritom su cijene Podravke i Kraša potonule na rekordno niske razine - ispod 80 kuna. Na najnižim razinama u povijesti, od 26 do 27 kuna, kreću se i cijene Riviere, Istraturista te Jadran-Turista. Ni ostale turističke dionice ulagačima nisu ništa privlačnije. Stoga je pala i cijena Plave lagune - pet kuna. Otprilike toliko na vrijednosti su izgubile i dionice Varaždinske banke te Viktora Lenca. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo tri dionice. Cijena Karlovačke pivovare porasla je čak 20 kuna, dok su dionice Atlantske plovidbe i Končara poskupile svega jednu kunu. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 10 - 12. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 410 430 411 1.087.164 Varaždinska banka 85 88 85 36.800 Viktor Lenac VLENAC 81 85 81 378.985 Zagrebačka banka O 780 841 785 3.095.940 Atlantska plovidba 65 66 66 18.445 Croatia banka 40 40 40 2.120 Elka ELKA 45 45 45 1.350 Istraturist 25 27 27 9.181 Jadran-Turist JADT-A 26 29 26 32.371 Karlovačka pivovara 320 320 320 2.240 Končar KONEL 51 51 51 10.225 Kraš KRAS-A 77 83 77 60.546 Plava laguna LAGP-A 242 252 250 273.238 Podravka PODR-A 77 84 79 444.158 Riviera RIVP-A 27 33 27 8.238 Splitska banka 55 55 55 1.100 Sunčani Hvar SUNH-A 16 16 16 800 Zagrebačka banka 3E 370 400 380 155.760 5.633.848 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna promet dosegnuo čak 1,6 milijuna kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Tesle-Ericssona. Uz promet od čak 1,2 milijuna kuna, cijena tih dionica skočila je za 32 kune, na 170 kuna. Početkom tjedna probila se čak iznad 200 kuna, no kasnije je ponovno pala ispod te razine. Ipak, najveći je rast zabilježila cijena Jadranskog naftovoda - 85 kuna - a pratile su je dionice Karlovačke pivovare i Plave lagune s dobitkom od 20 kuna. S druge pak strane, znatno su pojeftinile dionice splitskog Brodospasa (30 kuna), Podravke i Istraturista (sedam kuna), te Croatia linea i Kraša (oko pet kuna). Pala je, premda neznatno, i cijena porečke Riviere, dok su se ostalim dionicama cijene kretale u uobičajenim rasponima. Povučen snažnim padom cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna tri boda, zbog čega je zaronio na novu najnižu razinu u povijesti - 307 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09 - 12. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Brodospas BROSP 70 70 70 3.500 Croatia line 55 55 55 1.650 Chromos - Samobor 550 550 550 81.400 Istraturist 23 23 23 690 Jadranski naftovod 1.000 1.000 1.000 10.000 Jadran-Turist JATUR 28 38 38 34.132 Karlovačka pivovara 312 330 330 28.450 Kraš KRAS 79 80 79 14.700 Plava laguna PLAG 250 250 250 9.500 Podravka PODRA 78 82 78 143.743 Riviera RIVIR 28 35 28 39.485 Tesla-Ericsson TESLA 148 260 170 1.236.319 1.603.569 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 05. studenoga 12. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4811,60 4639,89 - 3,57 London/FTSE-100 5479,80 5449,00 - 0,57 New York/DJIA 8783,14 8823,82 + 0,46 Tokyo/Nikkei 14341,37 14075,06 - 1,86 Na Wall Streetu se krajem prošloga tjedna Dow Jones indeks, nakon više od tri mjeseca, primaknuo "čarobnoj" granici od 9.000 bodova. Činilo se da ima prostora i za daljnji rast. Međutim, ovoga je tjedna na Tržištu zavladao oprez. Zbog toga cijene dionica posljednjih dana tonu, pa je DJIA ponovno zaronio ispod razine od 8.900 bodova. Na Tržištu je vrlo mirno i tako će ostati sve do idućega utorka, kada zasjeda Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC). Hoće li Fed još jednom smanjiti kamate? Možda, no izgledi su manji nego prije nekoliko tjedana, kažu analitičari. Jer, u međuvremenu je objavljeno par podataka koji navode na zaključak kako je američko gospodarstvo u boljoj formi nego što se mislilo. Stoga nema razloga za novi rez kamata. Letargija Na ostalim su pak burzama cijene dionica ovoga tjedna pale. U Tokiju je Nikkei indeks izgubio oko 270 bodova. Ulagači su vrlo oprezni, s obzirom da će ovih dana biti objavljen novi paket mjera za poticanje japanskog gospodarstva. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna pale. U Frankfurtu je DAX indeks potonuo oko 170 bodova, ili čak 3,5 posto, dok je londonski Footsie indeks izgubio 30-ak bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 05. studenoga 12. studenoga Promjena u % USD/DEM 1,6610 1,6840 + 1,38 USD/JPY 117,50 123,04 + 4,71 GBP/USD 1,6590 1,6600 + 0,06 Cijena zlata: USD/Unca 05. studenoga 12. studenoga Promjena u % 290,85 293,15 + 0,79 Ovoga je tjedna tečaj američkog dolara naglo porastao. U odnosu na njemačku marku, probio se, prvi puta nakon mjesec i pol dana, u područje iznad 1,68 DEM. U odnosu pak na japansku valutu, skočio je čak šest jena, zbog čega je dosegnuo najvišu razinu u posljednjih mjesec dana - 123,50 jena. Uspon dolara zahvaljuje se mnogim razlozima: oporavku Wall Streeta, slabljenju recesijskih prijetnji u SAD-u, iračkoj krizi, skorašnjem kreditu Međunarodnog monetarnog fonda Brazilu, nadi u daljnje smanjenje europskih kamata,... Ono što najviše potiče dolar jest uvjerenje ulagača da su prijetnje financijskih kriza SAD-u oslabile. Brazil je vrlo blizu sporazumu s Međunarodnim monetarnim fondom o kreditu vrijednom od 30 do čak 45 milijardi dolara. Uz Brazil, polagano se stabiliziraju i ostala tržišta u razvoju, što je smanjilo strah od širenja globalnih kriza. Sve je čvršće uvjerenje ulagača da je najgore prošlo, kažu analitičari. Dolarovu cijenu, nadalje, potiče zaoštravanje krize u Zaljevu. Naime, špekulira se kako bi napad na Irak mogao uslijediti već ovih dana, s obzirom da su pojačane snage SAD-a u Zaljevu. To je ojačalo dolar jer, u kriznim situacijama američka valuta slovi kao sigurno utočište kapitala. Novi japanski gospodarski paket Prema jenu, dolar je pak najviše ojačao zbog razočaranja ulagača prijedlogom paketa gospodarskih mjera japanske Liberalno demokratske stranke (LDP). Naime, ovoga je tjedna objavljeno kako bi paket trebao biti vrijedan 10 trilijuna jena ili oko 82 milijarde dolara. U to je, među ostalim, uključeno smanjenje poreza na prihod od 4,0 trilijuna jena i smanjenje korporacijskog poreza na 40 posto. Do idućeg ponedjeljka taj bi prijedlog trebao biti usuglašen s oporbom. Potom bi se, u roku od 10-ak dana, trebao pripremiti prijedlog posebnog proračuna za financiranje programa. Time bi ukupna vrijednost tog paketa dosegnula oko 18 trilijuna jena, što je u skladu s obećanjem premijera Keiza Obuchija danim početkom godine. Naime, Obuchi je tada obećao paket od oko 16 trilijuna jena, od čega bi dodatni proračun iznosio 10 trilijuna, a smanjenje poreza oko 6,0 trilijuna jena. To je golema svota novca, kažu analitičari, no plan je razočarao iz dva razloga. Prvo, ne uključuje smanjenje poreza na prodaju i, drugo, nisu objavljeni konkretni rokovi poreznih rezova. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06 - 13. studenoga ?98. Valutai jedinica Tečaj06. studenoga Tečaj13. studenoga Promjenau % DEM 100 373,2200 372,9400 - 0,08 USD 1 6,2029 6,2803 + 1,24 GBP 1 10,2800 10,4214 + 1,37 JPY 100 5,2729 5,1011 - 3,26 ATS 100 53,0495 53,0082 - 0,08 ITL 100 0,3773 0,3770 - 0,08 CHF 100 455,4269 452,5698 - 0,63 SIT 100 3,8934 3,8935 + 0,00 Potonuvši ovoga tjedna oko 0,10 posto, cijena je njemačke marke na tečajnici HNB, prvi puta nakon dva tjedna, zaronila ispod razine od 3,73 kune. I većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Japanski jen klizi već dva tjedna. U tom se razdoblju njegov tečaj strmoglavio više od 3,3 posto. Istodobno je švicarski franak pojeftinio 1,6 posto, a talijanska lira i austrijski šiling oko 0,2 posto. Tečaj slovenskog tolara ostao je ovoga tjedna gotovo nepromijenjen, dok su ostale valute dobile na vrijednosti. Američki dolar jača već 15-ak dana i u tom je razdoblju poskupio oko 2,1 posto. Posljednjih sedam dana prati ga britanska funta s dobitkom od 1,3 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u ponedjeljak na deviznom tržištu. Prodala je 14,5 milijuna maraka, po prosječnoj cijeni od 3,7186 kuna za marku. 7. Vlada RH: Konačni prijedlog obiteljskog zakona Na sjednici, održanoj u četvrtak, Vlada je utvrdila Konačni prijedlog obiteljskog zakona, koji će biti upućen na treće saborsko čitanje. Također je predložen zakon za izmjenu Zakona o trgovini, kojemu je temeljni cilj odrediti zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza. Vlada je također donijela odluku da se utemeljiteljska sjednica dubrovačko-neretvanske Županijske skupštine održi 25. studenoga u Dubrovniku. Vlada je negativno ocijenila odvojene zakonske prijedloge klubova zastupnika IDS-a i SDP-a o mijenjanju Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Negativnu ocjenu dobio je i IDS-ov prijedlog zakona o zaštiti malih dioničara i ulagača koji je, kako je rečeno, u mnogim predloženim odredbama neustavan. Konačni prijedlog obiteljskog zakona sadrži odredbe koje se odnose na brak, izvanbračne odnose, roditelje i djecu, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose unutar obitelji i u izvanbračnoj zajednici. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako su u konačnu verziju ugrađene sugestije sa saborske rasprave u prethodna dva čitanja. Tako je najznačajnija novina brisanje predložene odredbe koja je bila ponuđena kao alternativa, a po kojoj bi brak mogli sklapati i krvni srodnici. Bilo je dosta primjedaba u javnosti da bi se na taj način ozakonio incest, kazao je Škara. Imovinske odnose bračnih, odnosno izvanbračnih, drugova predlaže se riješiti na novi način. Tako bi udio bračnih drugova u bračnoj stečevini bio njihovo suvlasništvo u jednakim dijelovima. Do sada se njihov udio određivao prema udjelu pojedinog bračnog, odnosno izvanbračnog druga, u stjecanju te imovine. Ako žele da njihovi imovinski odnosi budu drukčije uređeni, bračni drugovi bi prije zaključenja braka ili tijekom braka to uredili posebnim ugovorom. U odnosu na drugo čitanje, ministar Škara je kazao da djeca mlađa od 16 godina ne bi bez pratnje odraslih mogla sama izlaziti noću - od 23 do 5 sati ujutro. Na ovoj je sjednici Vlada utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovu kojim će se pojednostaviti izdavanje koncesije ili davanje u zakup lovišta. Hrvatska ima ukupno 984 lovišta. Od toga, 310 ih je u državnom vlasništvu, a ostalo je u vlasništvu određenih zajednica ili županija. Vlada je prihvatila i Program suzbijanja trihinoze u Hrvatskoj. Ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković kazao je da se posljednjih godina ispitalo 145.785 uzoraka mesa, a da je od toga 1166 uzoraka imalo pozitivan test na trihinozu. Broj zaraženih tom bolešću od 1992. stalno se povećava i u ovoj je godini od trihinoze oboljelo 400 osoba. S obzirom na to da između 25 i 35 posto zaraženih može umrijeti od te bolesti, Program suzbijanja trihinoze u Hrvatskoj itekako je važan, istaknuo je ministar zdravstva Željko Reiner. Škegro o prijedlogu proračuna za 1999. godinu Prijedlog proračuna za 1999., koji Vlada do 15. studenoga mora uputiti Saboru, gotovo je završen. Ovih dana Vlada će na konferenciji za novinstvo obrazložiti predložene prihode i rashode, izjavio je nakon završetka sjednice Vlade njezin potpredsjednik i ministar financija Borislav Škegro. Upitan je li Vlada uspjela "pokrpati" rupe u prijedlogu proračuna, ministar financija je kazao je da je, na temelju zahtjeva proračunskih korisnika, početni iznos bio i 30 milijardi kuna veći od realno raspoloživih sredstava. Komentirajući neke napise u tisku da će zbog izborne kampanje u idućoj godini u proračunu biti više novca za plaće proračunskih korisnika, Škegro je odgovorio da je "proračun uvijek cjelina i ne može se stavljati u kontekst izbora". "Apsolutno novca za plaće će biti više, a prosječna bi plaća u idućoj godini - pod uvjetom da stanje ostane kao što je danas - mogla biti veća za 14,8 posto," dodao je. Odgovarajući na novinarske upite dokle je Vlada došla na izradbi mjera za uklanjanje nelikvidnosti, Škegro je istaknuo da te mjere neće biti bombastične. No, kako je kazao, odgovori u rješavanju nelikvidnosti "skrivaju se u strukturi blokiranih akceptnih naloga. Najvećim dijelom blokirani su računi stariji od godinu dana i to nema veze s likvidnošću", kazao je Škegro. Dodao je da se te stvari rješavaju na sudovima. Kada se pogleda granska struktura tih blokiranih naloga, vidljiv je apsurd da se najveći dio odnosi na trgovine na malo. Trgovine, kazao je Škegro, "ne potražuju od nikoga, jer nitko kruh i mlijeko ne može dobiti na kredit, već to plaća u gotovini". Kao jedna od mjera za rješavanje nelikvidnosti bit će i afirmacija svijetu uobičajenog instrumenta plaćanja kao što je mjenica. Onaj tko mjenicu potpiše, a ne honorira je, snosi kaznenu odgovornost. Škegro je naveo da je u zadnjih 15-ak dana podneseno više kaznenih prijava protiv onih koji mjesecima mjenice nisu honorirali. Ministar financija je rekao i da je država, suprotno onome što se u javnosti pokušava plasirati, golemi neto vjerovnik. Pod time misli, kako je istaknuo, na središnji proračun, na zdravstveni i mirovinski fond i na javna poduzeća. 8. Vlada dovršava prijedlog proračuna za 1999. godinu Vlada je u utorak na zatvorenoj sjednici razmatrala sad već gotovo završni prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu. Po dostupnim podatcima proračun za 1999. bit će jednak ili malo veći od ovogodišnjega, ali ne veći od 45 milijarda kuna. Vlada će, kako se doznaje, ustrajati u uravnoteženu proračunu. Prihode i troškove proračunskih stavka kabinet premijera Mateše temelji na godišnjem rastu brutto domaćega proizvoda od pet posto i niskoj inflaciji od tri do pet posto, ali bi proračunski prihodi u idućoj godini rasli malo sporije od stope BDP-a od pet posto. Po zakonu Vlada je prijedlog proračuna obvezna dostaviti Saboru do 15. studenoga, pa je premijer Mateša još prošli tjedan počeo ubrzane razgovore s resornim ministrima. Pojedini ministri proračun za 1999. ocjenjuju "mirnodopskijim" od ovogodišnjega proračuna, kad je prvi put više novca usmjereno u razvoj gospodarstva, poticanje poljoprivrede, povišenje plaća u školstvu, zdravstvu i povišenju mirovina. Kako se doznaje, Vlada u idućoj godini više proračunskoga novca predlaže za restrukturiranje gospodarstva, mnogo više za poticaje u poljoprivredi i povećanje studentskoga standarda. Više novca Vlada će predložiti i za plaće prosvjetara, znanstvenika, zdravstvenih i pravosudnih djelatnika. S obzirom da proračunski prihodi neće biti veći ili će biti malo veći nego u ovoj godini, pitanje je za koja je ministarstva Vlada predložila manje novca. Slijedom najavljivana i već započeta preustroja Ministarstva obrane Vlada će, doznaje se, vodeći računa o pravima zaposlenih, pokušati s manje novca osigurati učinkovit rad i toga, i Ministarstva unutarnjih poslova. Kako sad stvari stoje, kabinet premijera Mateše odlučan je troškove za reprezentaciju smanjiti na minimum, pa tako u idućoj godini novca ne bi bilo ne samo za nove automobile nego ni za, kako su se slikovito izrazili pojedini ministri, kotače za njih. I u proračunu za 1999. Vlada će voditi računa o umirovljenicima i građanima lošijeg imovnoga stanja te se skrbiti za sve stradalnike Domovinskoga rata. 9. Statistika U HRVATSKOJ 1,35 MILIJUNA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u rujnu bilo 1,35 milijuna zaposlenih, 0,9 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 17,5 posto, odnosno 0,5 postotnih bodova viša nego u kolovozu. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u rujnu je radilo 1,03 milijuna osoba, 0,5 posto manje nego u mjesecu ranije. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama iznosio je 203,9 tisuća, što je 2,7 posto manje, dok je aktivnih osiguranika individualnih poljoprivrednika bilo 110,8 tisuća, 0,6 posto manje. U poslovnim subjektima, po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, te u Ministarstvu unutarnjih polova i Ministarstvu obrane te bez individualnih poljoprivrednika, u kolovozu je prema privremenim podacima, bilo 961,95 tisuća zaposlenih, 0,6 posto manje nego u kolovozu i 3,2 posto manje nego u rujnu lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 266,13 tisuća, slijedi 141,36 tisuća zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, dok je najmanje zaposlenih zabilježeno u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima - 24. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA KOLOVOZ 2720 KUNA - Prosječna neto plaća isplaćena za kolovoz ove godine u Hrvatskoj iznosila je 2720 kuna, što je 0,8 posto manje nego u mjesecu ranije, ali i 7,3 posto više u odnosu na lanjski kolovoz, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je zaposlenima u financijskom posredovanju, 3704 kune, a bila je 2,2 posto manja u odnosu na srpanj. Slijede prosječne neto plaće zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, 3273 kune, 0,6 posto više, te zaposlenih u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju, kojima je isplaćeno 3194 kune, odnosno 1,5 posto manje nego u srpnju. Najniže prosječne neto plaće isplaćene su u prerađivačkoj industriji - 2465 kuna ili 1,6 posto manje nego u srpnju i u ribarstvu - 2478 kuna ili 1,2 posto manje. U prvih osam mjeseci prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 2615 kuna i bila je 5,4 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. VIŠAK U DRŽAVNOM PRORAČUNU 1,19 MILIJARDI KUNA - U hrvatskom državnom proračunu u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvaren je ukupni višak od 1,19 milijardi kuna, kao rezultat razlike između 33,1 milijarde kuna prikupljenih prihoda i 31,91 milijarde kuna proračunskih rashoda, podaci su Ministarstva financija RH. U promatranom razdoblju prikupljeno je 74,23 posto, a utrošeno 71,55 posto od prihoda planiranih proračunom. Kao posljedica promjene zakonske regulative, do kraja će godine prihodi od cestarina biti niži od plana, a bit će manji i prihodi od privatizacije. U Ministarstvu taj manjak procijenjuju na približno 900 milijuna kuna. Prema podacima toga ministarstva, od poreza je do kraja rujna prikupljeno 74,93 posto planiranih godišnjih prihoda, odnosno nešto više od 30 milijardi kuna. Najviše je u odnosu na plan prikupljeno prihoda od poreza na dobit - 96,89 posto, odnosno 1,85 milijardi kuna. Od trošarina je prikupljeno 68,15 posto planiranoga ili 4,3 milijarde kuna, većinom od naftnih derivata i duhanskih prerađevina. Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u državni se proračun slilo 75,13 posto od planiranog - 15,1 milijardu kuna. Kod prihoda od poreza na dohodak u promatranom razdoblju uočen je međugodišnji porast od 21,2 posto, što je posljedica rasta bruto plaća, naknada po posebnim ugovorima te ukidanje pojedinih doprinosa. Kako ističu u Ministarstvu financija, do kraja godine može se očekivati daljnji rast prihoda od poreza na dohodak zbog povećanja bruto plaća državnih službenika od 10 posto u studenome te božićnice, koja također podliježe oporezivanju. Kao posljedica globalne financijske krize, koja se odrazila i na Hrvatsku putem povećanja premije na rizik, kao i kamate pri vanjskom zaduživanju, primici od financiranja planirani rebalansom proračuna do kraja godine ostvarit će se tek u 60- postotnom iznosu. Zbog nepovoljnog daljnjeg vanjskog zaduživanja, do kraja će se godine manjak u prihodima pokriti oštrim smanjivanjem proračunskih rashoda. 10. Kamatne stope banaka na depozite u kunama u studenome a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 Alpe Jadran banka 4,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 2,50 Dalmatinska banka 2,50 Gradska banka 5,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Međimurska banka 1,00 - 2,50 Partner banka 4,00 Privredna banka 2,50 - 3,00 Riadria banka 2,00 - 3,00 Riječka banka 2,00 - 4,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba-Pomorska banka Split 3,00 ------------------------------------------------- b) Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 7,00 9,00 12,00 15,00 15,00 15,00 Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Gradska banka - 6,50 8,00 12,00 13,00 14,00 Istarska kred.banka Umag 2-4,5 8,50 10,00 12,00 12,50 13,00 Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Privredna banka 8,50 10,00 10,50 11,00 11,50 12,00 Riadria banka 9,00 10,00 11,00 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 5,00 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 prema dogovoru Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 9,50- 11,00- 11,50- 12,00- 12,25- 12,50- 10,30 11,80 12,30 12,80 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 2,00 Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 1,00 Convest banka 2,95 Dalmatinska banka 1,00 Gradska banka 2,95 Istarska kreditna banka Umag 2,00 - 5,00 Međimurska banka 2,50 Partner banka 3,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- d) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 7,00 9,00 prema dogovoru Cibalae banka 5,90 5,90 5,90 prema ugovoru Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Gradska banka - 13,00 14,50 16,00 17,00 17,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 - - - Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 4,00-5,00 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 Splitska banka 8,50 10,50 10,50 10,50 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -