CSM 7. XII. MAKED- IZUZETAK

SJEDINJENE DRŽAVE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 7. XII. 1998. Makedonija izuzetak balkanskih nemira "Makedonija - siromašna zemlja koja tek nastoji učiti što je to demokracija. Okružena je neprijateljski raspoloženim susjedima; u njoj su nezadovoljne etničke manjine. Primjenjujući uobičajenu balkansku mudrost, Makedonija bi trebala biti još jedna konfliktna zona koja će se tek aktivirati. Unatoč okolnostima, ova malena, brdovita bivša jugoslavenska republika postala je izvor stabilnosti u području koje je poznatije po ratu. Prošloga tjedna Makedonija je prošla možda najveće iskušenje do sada: mirno je sastavila novu vladu za koju se očekuje da će unaprijediti prava manjina i nastaviti putem reforma. Međunarodni diplomati nadaju se da bi primjer ove zemlje u kojoj živi 2 milijuna ljudi mogao pozitivno utjecati na ostatak područja - naročito na Srbiju, gdje se Albanci bore za neovisnost na Kosovu. 'Makedonija mora biti nadahnuće ostalim zemljama', kazao je američki veleposlanik u Makedoniji Christopher Hill, koji je i glavni američki poslanik koji radi na političkom rješenju za Kosovo. "Radi se o klasičnoj tampon-državi(...)." Pozitivan primjer Makedonije već se pokazao korisnim: vlada se nedavno složila dopustiti 'brzu reakciju' snaga NATO-a koje će biti smještene na makedonskom tlu i koje će u hitnim slučajevima pružati potporu međunarodnim promatračima na Kosovu. Djelomična posljedica toga, ambicija Makedonije da se pridruži NATO-u i EU-u, uzima se sa sve više ozbiljnosti. Za razliku, stanje u makedonskih susjeda sve je lošije. Jugoslavija na Kosovu ima tihi rat; u Albaniji još vlada kaos nakon prošlogodišnjih građanskih nemira; Bugarska je među najkorumpiranijim zemljama u Europi. Odnosi s Grčkom još su krhki jer Grčka misli da ima prava na makedonsko ime i zastavu. Prije samo nekoliko mjeseci činilo se da će i Makedonija slijediti balkanski recept. Albanska manjina, koja broji oko 25 posto stanovništva, prijetila je da će se povući iz vlade(...). Postojale su i naznake da će Oslobodilačka vojska Kosova, koja se bori na Kosovu, prijeći granicu i ukorijeniti se i u Makedoniji. No, u okviru političkog iznenađenja, Arben Xhaferi, radikalni albanski čelnik u zapadnoj Makedoniji, složio se postati dijelom vladajuće parlamentarne koalicije. Umjesto da se odvoji od vlade, postao je njezin ključni dio. "Ova koalicija ponudit će više stabilnosti Makedoniji nego ikada prije", rekao je Xhaferi. "Razlog zbog kojega smo se složili da se pridružimo u tome je što su ponudili više poštovanja našim zahtjevima za albanska prava, i to na svim razinama." Albanci su se tužili da nisu dostatno predstavljeni u državnim institucijama i da bi država trebala priznati njihovo sveučilište u Tetovu gdje se govori albanski. Dva albanska gradonačelnika uhićena su zbog podizanja albanske zastave na zgradama gradske vijećnice. Ljubčo Georgijevski, novi premijer, obećao je surađivati sa Xhaferijem glede razrješavanja takvih pitanja, iako tek treba vidjeti hoće li zbog toga promijeniti i ustav. Georgijevski je čelnik Interne makedonske revolucionarne organizacije (IMRO), koja je imenovana po radikalnom makedonskom pokretu otpora koji se borio protiv 500-godišnje okupacije otomanskih Turaka i kasnije postao teroristička organizacija. IMRO je 1991., kada je bio nacionalistička stranka, bio prvi koji se zalagao za neovisnost o Jugoslaviji - što je sljedeće godine ostvareno a da nije ispaljen nijedan metak. No, novo naličje IMRO-a jest ono mirenja i napretka, kazao je Georgijevski. "Možemo jamčiti žestoku borbu za ulazak u NATO i Europsku uniju - i za donošenje gospodarske reforme", kazao je tek nekoliko minuta nakon što je njegova koalicija preuzela nadzor nad parlamentom. Prijašnja vlada, kojom su upravljali socijaldemokrati, također je uključivala Albance - no ne ekstremiste kao što je Xhaferi. 'Međunarodna zajednica vjerovala je da bi jedino socijaldemokrati mogli sastaviti vladu s Albancima", kazao je Branko Geroski, glavni urednik skopskih novina 'Dnevnik', jednih od malobrojnih neovisnih novina na Balkanu. 'Sada je dokazano da su Albanci stalni dio našeg političkog sustava", rekao je. Geroski i zapadni promatrači u Makedoniji tvrde da je najveća opasnost nove koalicije ta što je povećala očekivanja ljudi- a prava je stabilnost još daleko. Nezaposlenost iznosi više od 25 posto, strana ulaganja za ovu godinu iznose tek oko 120 milijuna dolara, a mjesečne plaće su manje od 200 dolara. "Makedoniji treba napredak na nekoliko frontova", kazao je jedan međunarodni dužnosnik. "Ljudi su u krivu ako misle da nova vlada u njihove džepove može preko noći staviti više novaca." Drugi razlog zabrinutosti jest taj da mandat predsjednika Kire Gligorova istječe sljedeće godine. Iako je njegov položaj većim dijelom tek ceremonijalan, Gligorov je bio mudar i oprezan čelnik, tvrde zapadni diplomati. Nije poznato hoće li njegov nasljednik slijediti isti put", piše Justin Brown.