TURISTIČKI BILTEN, BROJ 259

TURISTIČKI BILTEN 20. - 26. studenoga 1998. SADRŽAJ: ? HRVATSKA - NEPOŽELJNA TURISTIČKA DESTINACIJA 2 ? PROBLEM PDV-A KOD INOZEMNIH ZRAKOPLOVNIH KOMPANIJA 2 ? GRČKO I HRVATSKO IZASLANSTVO ZA IZGRADNJU AUTOCESTE DO JUŽNE EUROPE 3 ? O TRŽIŠNIM VIŠKOVIMA VINA U HRVATSKOM PODUNAVLJU 3 ? PREDSTAVLJEN RJEČNIK NAZIVLJA U TURIZMU 3 ? NJEMAČKI TURISTIČKI AUTOBUSNI PRIJEVOZNICI NA KVARNERU 3 ? PREZENTIRAN MULTIMEDIJALNI TURISTIČKI INFORMATOR ISTRE 4 ? RASELJENI VIŠANI MOGUĆI VLASNICI BUDUĆIH REZIDENCIJA 4 ? ZAKON O OTOCIMA - ODOBRAVANE I NAPADANE ODREDBE 4 ? NOVI TRAJEKT U JADROLINIJINOJ FLOTI 5 ? KONČAR PRODAJE DVIJE TVRTKE IZ SVOG SASTAVA 6 ? KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 6 ? PROMET PUTNICIMA U RUJNU MANJI NEGO LANI 6 ? PHILOXENIA PONOVNO U EKSPANZIJI 7 ? SLOVENIJA POMAŽE ZIMSKOM TURIZMU 7 ? ADRIA AIRWAYS PREVEZLA DESET POSTO VIŠE PUTNIKA 7 ? PONUDA PUTOVANJA ZA BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE BLAGDANE VEĆA NO IKAD 7 ? U DISNEYEVOM PARKU BOŽIĆ DO 10. SIJEČNJA 8 ? LONDON ŽELI BITI NAJLJEPŠI ZA DOČEK 2000. GODINE 8 ? TURSKE PUTNIČKE AGENCIJE OTKAZALE PUTOVANJA U ITALIJU 8 ? POVRATNI LET NA TROŠAK PUTNIČKE AGENCIJE 9 ? STAJANJE I EKONOMSKA KLASA U ZRAKOPLOVIMA OPASNI ZA VENE 9 ? VELIKA "SEOBA" AMERIKANACA 10 ? FOUR SEASONS LUKSUZNA ADRESA U NEW YORKU 10 ? THE REGENT HONG KONG - VRHUNSKI AZIJSKI HOTEL 10 ? POD POVEĆALOM: NAIROBI 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH INSTITUCIJA HRVATSKA - NEPOŽELJNA TURISTIČKA DESTINACIJA Previsoke cijene osnovnih i izvanpansionskih usluga, nepovoljna stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) i neljubaznost pojedinih turističkih djelatnika na Jadranu uzrok su da je Hrvatska u ovom trenutku na inozemnom tržištu nepoželjna turistička destinacija. Na to ukazuje manji broj upita inozemnih gostiju za turističke aranžmane u idućoj godini, istaknuto je na ovotjednoj 14. sjednici vijeća Hrvatske udruge putničkih agencija (HUPA) pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Hrvatska turistička djelatnost nema status kakav joj pripada, a nije ni definirano njezino mjesto u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. "Ako je turizam strateška gospodarska djelatnost u Hrvatskoj, onda se za njegov razvitak treba i brinuti kako treba, odnosno treba napraviti njegov razvojni koncept i definirati što se od njega očekuje. To trebaju učiniti najviše državne institucije, a hrvatski hotelijeri, putnički agenti, ugostitelji i ostali subjekti u turističkom gospodarstvu trebaju se dogovoriti o planu pripreme turističke 1999. godine, jer će nam se u protivnome dogoditi da i iduća sezona podbaci kao i ovogodišnja", rekao je predsjednik Vijeća HUPA-e i direktor putničke agencije KEI Radomir Premuš. Ovogodišnja je turistička sezona bila, po njegovim riječima, najgora u proteklih 15 godina, a "špica" turističke sezone trajala je samo 25 dana, što nikako ne ide u prilog pozicioniranja turizma kao glavne gospodarske grane. "Prema nedavnim ocjenama ministra turizma Sergeja Morsana ova će turistička godina završiti s podbačajem od sedam posto domaćih gostiju. Zemlja koja se ne brine o domaćim gostima ne može biti turistička zemlja", izjavio je Premuš. U proteklim se godinama mijenjao turizam u svijetu, a kod nas je zbog rata i neosuvremenjavanja te djelatnosti pala kvaliteta servisa i ponude. Problem je i u turističkim kadrovima, koji su dijelom ostarjeli, a oni mlađi otišli su raditi u inozemstvo. Stoga, treba obučiti kadrove i ponovno sastaviti "tehnološki lanac", koji je u proteklim godinama prelomljen zbog promjena vlasnika u hotelima. PROBLEM PDV-A KOD INOZEMNIH ZRAKOPLOVNIH KOMPANIJA O problemu s kojima se susreću inozemne zrakoplovne kompanije u Hrvatskoj prilikom plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV), jer nemaju pravo na njegov povrat, i problemu s kojima se susreću hrvatske zračne luke radi poskupljenja usluga za 22 posto zbog PDV- a, razgovarali su ovih dana članovi Strukovne udruge zračnog prometa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). U Strukovnoj udruzi zračnog prometa smatraju da za 1999. godinu trebaju izboriti status zračnom prometu koji ima i turistička djelatnost prilikom plaćanja PDV-a. Zaključeno je da inozemne kompanije treba osloboditi plaćanja PDV-a ili im omogućiti povrat poreza. Razgovarali su i o radnoj verziji izmjena Pravilnika o primjeni PDV-a, pri čemu je najvažnije da se u toj verziji predlaže inozemnim pravnim osobama - poduzetnicima, kao dosad inozemnim fizičkim osobama, od 1. siječnja 1999. godine omogući povrat poreza. Po tim bi izmjenama oslobođene od plaćanja PDV-a bile usluge slijetanja i polijetanja zrakoplova, pristojbe u zračnoj luci, prihvaćanje i otpremanje zrakoplova, prtljage i robe te usluge najma izložbenog prostora na sajmovima. Iz Strukovne udruge zračnog prometa najavljeno je i skoro raspisivanje natječaja za davanje u zakup prostora u zračnim lukama. Po konačnom prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, za zračni će promet biti izdvojeno 5,6 milijardi kuna, za civilni promet i kontrolu letenja 100 milijuna kuna, a za alternativne zračne luke tri milijuna kuna. Članovi te strukovne udruge tražili su prvotno više od devet milijardi kuna. Stoga najavljuju kako se iduće godine neće moći ulagati u brojne planirane projekte. Za predsjednika Udruge zračnog prometa HGK ponovno je izabran Krešimir Magdić. GRČKO I HRVATSKO IZASLANSTVO ZA IZGRADNJU AUTOCESTE DO JUŽNE EUROPE Predsjednik grčke vlade Kostas Simitis i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman podržali su u ponedjeljak u Ateni prijedlog za izgradnju jadranske autoceste koja bi povezivala južnu i zapadnu Europu. U zajedničkoj izjavi nakon službenih razgovora predsjednik Tuđman i premijer Simitis "ponovno daju svoju potporu za izgradnju jadranske autoceste, koja bi povezivala Grčku, Albaniju, SRJ kroz Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, Sloveniju, Italiju i Austriju" Predsjednik Tuđman i premijer Simitis "uvjereni su da je taj veliki projekt od zajedničkog interesa za sve te zemlje kao važno sredstvo za postizanje višega životnog standarda za njihove narode i da bi služio širim interesima svih europskih zemalja", kaže se u zajedničkoj izjavi. Dvojica sugovornika ističu odlučnost svojih zemalja da će na svim odgovarajućim razinama raditi na postignuću toga cilja i pozivaju sve zainteresirane zemlje i organizacije da im se pridruže u tom izazovu. U tom smislu oni pozivaju ministre vanjskih poslova, javnih radova i transporta obiju zemalja da se sastanu u prvoj polovici sljedeće godine kako bi razmotrili daljnje napredovanje toga projekta. Spomenuti su Prijedlog podržali i ministri vanjskih poslova Grčke i Hrvatske Theodoros Pangalos i Mate Granić te najavili da će nastojati da se taj cestovni pravac uvrsti u europske koridore. O TRŽIŠNIM VIŠKOVIMA VINA U HRVATSKOM PODUNAVLJU Radi rješavanja problema velikih tržišnih viškova vina u hrvatskom Podunavlju, njegovog što boljeg plasmana, kao i snižavanja cijena vina u maloprodaji, hotelima i restoranima, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva održan je zajednički sastanak predstavnika tvrtki proizvođača vina iz hrvatskog Podunavlja i nadležnih ministarstava. Sastanku su bili nazočni i predstavnici Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, Državnog inspektorata, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske turističke zajednice te Ministarstava gospodarstva i turizma. Ministarstva su preuzela obvezu da, u suradnji s vinarijama iz hrvatskog Podunavlja, izrade prijedloge hrvatskoj Vladi radi rješavanja postojećeg stanja. Izradit će se i mjere za sprječavanje proizvodnje i trženje patvorenih vina te stolnih vina bez geografskog porijekla, a Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo pobrinut će se za ažurno prikupljanje podataka o proizvodnji i zalihama vina od proizvođača. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pokrenut će inicijativu za definiciju vina kao prehrambenog proizvoda, a izradit će se i studija novog pristupa marketingu uz utemeljenje burze vina. U suradnji s nadležnim ministarstvima razmotrit će donošenje odgovarajućih zakonskih mjera za smanjenje uvoza vina u rinfuzi. Hrvatska obrtnička komora će, radi visokih cijena vina u ugostiteljskim objektima, utvrditi najveće cijene vina za pojedinu kategoriju ugostiteljskih objekata, zaključeno je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. PREDSTAVLJEN RJEČNIK NAZIVLJA U TURIZMU Rječnik nazivlja u turizmu, autora Milana Pažića, knjiga u kojoj su obuhvaćeni izrazi i kratice koji se koriste u turizmu, a nužni su za ispravnu komunikaciju i informiranje, u srijedu je predstavljena u Turističkom savezu Zagreba. Kako je istaknuo recenzent i promotor knjige Boris Vukonić, to je prvi rječnik u turizmu u Hrvatskoj, s 1500 obrađenih termina s područja turističke privrede, putničkih agencija, ugostiteljstva i prometa. Svi izrazi i kratice izneseni su abecednim redom prema hrvatskoj riječi, a na kraju rječnika navedene su riječi na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Izdavač knjige je tvrtka Informator. NJEMAČKI TURISTIČKI AUTOBUSNI PRIJEVOZNICI NA KVARNERU Četrdesetak predstavnika turističkih autobusnih prijevoznika iz istočnih područja Njemačke posjetilo je Kvarnersku rivijeru da bi, kako su istaknuli tijekom nedavnog susreta s direktorima prodaje i marketinga hotelskih tvrtaka, održanom u Lovranu, stekli uvid u mogućnosti kvarnerskog turizma. Njemački autobuseri borave u Hrvatskoj u organizaciji Info ureda Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu i Turističke zajednice Primorsko-goranske županije. Istaknuli su pritom kako će turističku ponudu Kvarnerske rivijere, koju su ocijenili vrlo atraktivnom, uvrstiti u kataloge ponude za 2000., jer je iduća turistička sezona, kazali su, već prodana. Posebice su se zanimali za mogućnosti priređivanja učeničkih i studentskih ekskurzija u primorskim turističkim odredištima riječkoga područja. Direktori prodaje i marketinga opatijskih Liburnija rivijera hotela, crikveničkog Jadrana i drugih velikih hotelsko- turističkih tvrtki Kvarnerske rivijere izvijestili su o postupku kategorizacije hotela koji se upravo provodi, istaknuvši kako će njegovo dovršenje u značajnoj mjeri pridonijeti pravilnoj valorizaciji ukupne turističke usluge. Zauzeli su se da njemački turisti Kvarnersku rivijeru posjećuju u prvim ljetnim mjesecima umjesto u kolovozu kada su turistički kapaciteti uglavnom popunjeni zbog talijanskih kolektivnih godišnjih odmora. 2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI PREZENTIRAN MULTIMEDIJALNI TURISTIČKI INFORMATOR ISTRE Prvi multimedijalni turistički i gospodarski informator istarske županije - CD izdanje "Istra Tour", čiji je autor tvrtka Global Trend iz Pule, putem kojeg su prezentirane znamenitosti Istre, njezini prirodni, gospodarski i kulturni resursi, predstavljen je u srijedu u Puli. Korištenjem Istra Toura na brz i jednostavan način može se doći do najrazličitijih informacija, najprije o turističkoj ponudi, te o uslužnim, obrtničkim i proizvodnim uslugama, rekao je direktor Global Trneda Mijo Miljak Program sadrži ukupno 104 različita audio i video zapisa te više od 1000 kartica različitih tekstualnih i grafičkih informacijskih sadržaja. Projekt je razrađen u četiri jezične varijante (hrvatski, njemački, engleski i talijanski), realizacija je trajala šest mjeseci, a u njoj je sudjelovalo 18 stručnjaka. RASELJENI VIŠANI MOGUĆI VLASNICI BUDUĆIH REZIDENCIJA Mnogi raseljeni Višani diljem svijeta, koji posljednjih godina uoči blagdana Sv. Nikole posjećuju rodni otok, gdje dio njih provodi božićne i novogodišnje blagdane, već su doputovali u Vis i Komižu. Mjesne gradske vlasti pripremaju za njih tematska predavanja o mogućnostima povratka i ulaganja u otok. O tome su razgovarali i u nedjelju na sastanku s predstvnicima otočnih vlasti, turističkih djelatnika te Crkve. Predstavljena su im dva elaborata - zagrebačkog Instituta za turizam i Ministarstva povratka i useljeništva. Prvi, master-plan turističke revitalizacije otoka Visa, među ostalim, predviđa preuređenje oko dvije tisuće zapuštenih kuća u atraktivne turističke rezidencije na Visu, Sv. Andriji i Biševu. Viški iseljenici imali bi prednost ulaganja u taj veliki turistički projekt, predračunske vrijednosti otprilike 800 milijuna kuna. Iseljenici su program ocijenili vrlo zanimljivim za hrvatsku dijasporu, a zanimanje su pokazali i za projekt Ministarstva povratka i useljeništva "Povratak na hrvatske otoke". U tom dokumentu obrađeno je 150 gospodarskih modela za naše otoke, s praktičnim vodičem za poduzetnike različitih ulagačkih mogućnosti. Na sastanku je dogovoreno da se do kraja godine u Visu i Komiži organizira još nekoliko tematskih razgovora o mogućnostima povratka raseljenih otočana jer se - kako je rečeno, mnogi Višani žele vratiti i uložiti svoju ušteđevinu u razvitak rodnog otoka. Posljednjih pet godina, nakon više desetljeća rada u stranim zemljama, to je učinilo petnaestak viških i komiških obitelji. ZAKON O OTOCIMA - ODOBRAVANE I NAPADANE ODREDBE Hrvatska će Vlada, kako se neslužbeno doznaje, sljedeći tjedan raspravljati o konačnome prijedlogu zakona o otocima, što ga je pripremila radna skupina Ministarstva razvitka i obnove, pa bi uskoro mogao biti uvršten u dnevni red Hrvatskoga državnoga sabora. Od toga zakona, po riječima jednog od njegovih tvoraca dr. Nenada Starca sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, očekuje se puno - ponajprije da se na temelju njega pokrene gospodarski razvoj otoka i zaustavi iseljavanje, koje je otoke zahvatilo u početku ovoga stoljeća. Tijekom izradbe zakonskoga prijedloga mnogo toga se dogodilo prvi put, izjavio je dr. Starc, dodavši kako hrvatski otoci prvi put dobivaju zakon koji osigurava njihov razvoj, prvi put u hrvatskoj zakonodavnoj praksi o jednom su zakonu raspravljali oni kojima je namijenjen i, naposljetku, prvi su put Hrvatskomu državnom saboru istodobno i neovisno podnesena dva prijedloga istoga zakona. Javna rasprava o zakonu o otocima pod kraj listopada, u organizaciji Ministarstva razvoja i obnove, održana je za skupine otoka i otočnih naselja na Krku, Ugljanu, Murteru, Braču, Hvaru i Pelješcu. Najviše spominjana zakonska odredba "Dva prijedloga zakona o otocima, javna rasprava, prepirke zastupnika i brojni novinski napisi pobudili su posebno zanimanje i otočana i ljudi s kopna", izjavio je Starc, napomenuvši kako "gotovo dva mjeseca o zakonu raspravljaju i upućeni i neupućeni, zainteresirani za otoke sukobljuju se sa zainteresiranima za političke bodove, zaštitari napadaju ekonomiste, a lovci zaštitare, pravnici se prepiru s razvojnim stručnjacima, a dobar dio hvali ili napada ovaj ili onaj članak, previđajući da ih ima samo 70-ak i da se najčešće objašnjenje može naći u sljedećem". "Najviše je spominjana odredba o prometnome povezivanju otoka, po kojoj svaki otok treba imati tri dnevne veze s kopnom, od kojih barem dvije brzobrodske - brže od 20 čvorova", istaknuo je Starc, napomenuvši kako je ta odredba dočekana s odobravanjem, ali i sumnjičavo. Po njegovim riječima predlagatelji zakona ističu kako već danas ima otoka s više od deset dnevnih veza s kopnom i da se preostali mogu opslužiti s četiri do pet katamarana, što nije nepremostiva novčana zapreka. primjerice, uvesti još dvije veze s Lastovom znači opslužiti i Korčulu, Hvar, Brač, pa možda i Šoltu. Zapreka nisu ni zakonom zajamčeni državni programi razvoja otočne infrastrukture, školstva, zdravstva i socijalne skrbi, smatra Starc. Prijeporan zakup zemlje On ističe kako je u raspravi jedino prijeporno bilo poglavlje o zakupu otočne poljoprivredne zemlje i zgrada vlasnici kojih odavno nisu na otoku i kojima se nitko ne koristi. Zakon omogućuje da se nakon duljega postupka, u koji su uključeni otočani i gradska vijeća te posebna povjerenstva, poljoprivredna zemlja, koju nitko nije obrađivao tri godine prije donošenja zakona i koju nitko ne bude obrađivao 18 mjeseci kad se zakon donese, dade u zakup javnim natječajem i to isključivo za poljoprivrednu namjenu. Zakupnik bi za to otočnoj općini plaćao zakupninu, koja bi se čuvala na posebnu računu i služila za uređenje te zemlje te za naknadu vlasnicima, ako se pojave. Zakup bi trajao najmanje deset godina, a nakon toga oni bi ponovno mogli ući u posjed. "Predlagatelji su zakona na javnim raspravama iznijeli mnoge razloge za takav zaokret u gospodarenju otočnom poljoprivrednom zemljom, podsjetivši na rješenja u korčulanskome statutu iz 1426., te na članak 52. Ustava RH, koji to nedvojbeno omogućuje", kazao je Starc. Drži kako su usitnjeni posjedi, neažurni katastar i nesređene vlasničke knjige beznadno zakočili ulaganja u otočnu poljoprivredu. "Zemlja se ne može ni kupiti, ni unajmiti, a suvremenom se poljoprivredom jedva mogu baviti otočani koji su ostali na otocima. Danas je teško naći otočanina koji posjeduje više od hektara obradive zemlje na jednom mjestu, i krajnje je vrijeme da im se omogući okrupnjivanje zemlje onoliko koliko to zahtijeva suvremena poljoprivredna ekonomika", kaže Starc. Smatra kako je potrebno hitno obogatiti otočnu gospodarsku strukturu, koja se opasno nagnula k turističkoj monokulturi. Ako ostane sadašnje stanje, svake će godine propadati 50 ha otočnih maslinika, čak 140 ha vinograda, a makija i bor će pokriti terase i polja, požari harati i uništavati, a unutrašnjost će otoka opustjeti, upozorava Starc. Oni koji u raspravi o zakonu nisu prihvaćali predložena rješenja o zakupu govorili su kako je to zadiranje u privatno vlasništvo, a bilo je i optužaba da se na mala vrata želi uvesti nacionalizacija i eksproprijacija. "Predlagatelji osim što su odbacili te optužbe odgovarali su da se neće iznajmljivati posjedi otočana koji su ostali na otocima bez njihova pristanka, te da će se iznajmljivati samo ono od čega su vlasnici digli ruke", kazao je Starc, objasnivši kako bi u čitavu postupku "bilo elemenata sekvestracije, ali se vlasničke knjige ne bi otvarale". NOVI TRAJEKT U JADROLINIJINOJ FLOTI Flota hrvatskog linijskog putničkog brodara riječke Jadrolinije bogatija je za motorni trajekt Lubenice, prvi od dva istovrsna broda kupljena u Japanu, koji je ovog vikenda uplovio u malološinjsku luku. Brod je izgrađen 1982. godine, dug je 57,92 metra, širok 16,7 metara, najveći gaz iznosi mu 3,1 metar, a dva glavna pogonska stroja snage po 1.600 KS pokreću ga brzinom od 12 čvorova. Kapacitet broda je 350 putnika i 70 vozila, a predviđeno je da će biti uvršten na održavanje linija prema otoku Cresu. Drugi brod kupljen u Japanu, koji će nositi ime Brestova, uplovit će u hrvatske vode početkom idućeg tjedna. I taj će brod biti namijenjen prometovanju prema Cresu. Jadrolinija je u 1998. godini, sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od 81,6 milijuna kuna i zaduženjem od 37 milijuna kuna, kupila šest brodova, od kojih četiri motorna trajekta i dva katamarana. Flota Jadrolinije trenutačno ima 42 trajekta, pet klasičnih brodova, tri katamarana i jedan hidrobus. KONČAR PRODAJE DVIJE TVRTKE IZ SVOG SASTAVA Uprava Končara d.d. odobrila je ovih dana prodaju dvaju društava iz svog sastava, Končar-Termomehanike i Končar-Ugostiteljskih strojeva. U ta dva društva Končar će zadržati po 26 posto udjela u vlasništvu. Prodaja tih tvrtki dio je strategije oslobađanja koncerna od tvrtki i programa koji ne zadiru u temeljnu poslovnu orijentaciju. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI ZAGREBAČKA BURZA, 17. - 20. studenoga 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 275 10,00% 293.600 7,457% 2. Sunčani Hvar 15,90 -0,62% 25.044 3.030,50% 3. Riviera Holding 39 11,11% 9.750 -96,86% 4. Istraturist 25 -7,41% 6.350 -30,84% VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 16. - 20. studenoga 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 270 8,00% 36.540 23,86% 2. Jadran-Turist 30 -21,05% 6.000 -82,42%3 3. Riviera Holding 39 0,00% 3.939 -90,88% 4. Hoteli Rabac 31 - 2.015 - 4. STATISTIKA PROMET PUTNICIMA U RUJNU MANJI NEGO LANI U Hrvatskoj je u rujnu ove godine prevezeno 8,6 milijuna putnika, 11,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Cestama je prevezeno 6,4 milijuna putnika, 14,2 posto manje, željeznicom 1,4 milijuna putnika, odnosno 6,9 posto manje, dok je zrakoplovima prevezeno 103.000 putnika ili 8,4 posto više. Istodobno, promet putnika u morskim lukama povećao se za 6,5 posto na 1,3 milijun. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci prevezeno je 77,23 milijuna putnika, 7,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI PHILOXENIA PONOVNO U EKSPANZIJI Ovogodišnja 14. u nizu Philoxenia, održana u Solunu od 5. do 8. studenog, okupila je 271 grčkog i 75 stranih izlagača iz 27 zemalja. Broj stranih prezentatora je u usporedbi s prošlom godinom povećan za 16, a broj domaćih štandova povećan je za 40 ili 13 posto. Takva ekspanzija obećava. Podaci prikupljeni tijekom sajma pokazuju da će ove godine Grčka zabilježiti deset posto više stranih gostiju, što odgovara brojki od otprilike 12 milijuna turista. Iako se ovogodišnja Philoxenia održava u ukupno osam paviljona, prošle godine u sedam, broj izlagača ipak nije prešao prošlogodišnji rekord od 369, već se radi o trećem najvećem broju izlagača od 1985. godine. Slijedeće će godine ovaj sajam zajedno organizirati Helexpo i britanski Reed Travel, koji je odgovoran i za World Travel Market. Težište proširenja sajma bit će na regionalnom proširenju. 6. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI SLOVENIJA POMAŽE ZIMSKOM TURIZMU U modernizaciju i gradnju nove infrastrukture u slovenskim skijaškim središtima uloženo je ove godine, prema podacima slovenske gospodarske komore, otprilike 40 milijuna njemačkih maraka, a očekuje se - uz povoljno vrijeme i snijeg - veći posjet nego lani kad je na 164 žičare zabilježeno 18 milijuna putnika. Prema ministarstvu za gospodarstvo i mali turizam, rad turističkih zimskih središta i dalje će se subvencionirati s petnaestak posto, kako bi ta turistička grana, nakon pada prometa u višegodišnjem slijedu "zelenih zima", ponovo stala na noge. Cijene su u prosjeku povećane samo toliko da se neutralizira utjecaj inflacije, za približno sedam posto. Ove će godine u najvećim skijaškim centrima stalno dežurati otprilike 60 policajaca i odmah sucima za prekršaje predavati one koji opasnom vožnjom ugrožavaju sigurnost ostalih. Lani je u nesrećama na skijama zabilježeno više desetaka ozlijeđenih i šest smrtnih žrtava. Najveća ulaganja bila su na skijalištu Krvavec, gdje je sagrađena i nova staza za "snow board". ADRIA AIRWAYS PREVEZLA DESET POSTO VIŠE PUTNIKA Slovenska zrakoplovna tvrtka Adria Airways prevezla je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci ukupno 610.337 putnika, što je deset posto više u usporedbi s istim razdobljem lani. Od toga je na redovnim linijama u 8184 leta putovalo 384.370 putnika, a na 2941 čarter leta 215.967 putnika. U listopadu je zrakoplovima Adrie Airwaysa putovalo 56.210 putnika, od toga 41.618 na redovnim te 14.583 na čarter linijama. U odnosu na listopad prošle godine, ukupan je broj putnika bio manji sedam posto. Slovenski zračni prijevoznik, u sklopu 17 redovnih europskih linija, čak tri puta na dan leti za Muenchen i dva puta za Frankfurt kako bi svojim putnicima omogućio bolje povezivanje s letovima drugih zrakoplovnih kompanija. U svojoj ponudi Adria Airways ima čarter letove, među ostalim, za Barcelonu, Dubrovnik, Istanbul, Las Palmas na Tenerifama. PONUDA PUTOVANJA ZA BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE BLAGDANE VEĆA NO IKAD Božić kao termin putovanja? Još prije nekoliko godina to bi bilo nezamislivo, danas ipak postoje putnici koji rado putuju u te dane. Evo kako situacija izgleda u Švicarskoj: Za Božić rado putuju starije osobe ili osobe koje žive same i koje se žele maknuti iz blagdanske gužve i blagdane provesti sasvim jednostavno u društvu. Mlađa klijentela, većinom parovi i manjim dijelom obitelji, odlučuje se za primjerice putovanja u SAD, Las Vegas je već rasporodan, a ni New York nije daleko. Pojedine agencije nude posjete odredištima na kojima se održavaju posebne kazališne predstave ili balovi, kao što je primjerice Carski bal u Beču. Otok St. Croix (iz skupine Američkih Djevičanskih otoka) za Božić nudi posebne cijene i atraktivni božićni program. Reykjavik se već etablirao kao vrlo omiljeno odredište za Božić i Novu Godinu. Tu su i putovanja u skandinavske glavne gradove, ponajviše u Stockholm i Kopenhagen. Osim toga, postoje i dvotjedna putovanja u Vijetnam, zatim višednevna putovanja u istočnoeuropske gradove. Slijede i skijanje, putovanja zrakoplovom ili željeznicom pa i organizacija putovanja po želji. U DISNEYEVOM PARKU BOŽIĆ DO 10. SIJEČNJA U pariškom Disneylandu Božić je svaki dan od 7. studenog do 10. siječnja. Svakog se popodneva duž Main Streeta (Glavne ulice) održava božićna parada inspirirana baletom "Orašar" Čajkovskog. Na ulazu u park nalazi se 25 metara visoko božićno drvo ukrašeno s više od 7000 svijeća, traka, bombona i figura od marcipana. Uz Mickeya i Minnie svaku večer tu je i Djed Božićnjak. U 42 izloga duž Main streeta prikazana je božićna bajka, a ove godine je to medvjedić Winnie zvani Pooh. LONDON ŽELI BITI NAJLJEPŠI ZA DOČEK 2000. GODINE Ostatak svijeta mora se dobro držati, budući da je Velika Britanija odlučila od Londona napraviti najposjećeniji grad prigodom proslave dočeka 2000. godine, a u to je uložila 6 milijardi britanskih funti, odnosno deset milijardi dolara. Operacijom "London, grad tisućljeća" vlada Tonyja Blaira namjerava privući 31 milijun posjetitelja u 2000. godini, a to bi britanskome glavnom gradu trebalo donijeti otprilike deset milijardi funti ili 16,7 milijardi dolara, objasnio je ministar kulture Chris Smith. U tom području, jasno je da je Velika Britanija u velikoj prednosti pred svojim susjedima, zbog čega su oni čak i "zavidni", kako kaže britanski ministar kulture. No, u usporedbi s ostalim državama svijeta, "Velika Britanija, domovina Vremena", sa slavnim meridijanom Greenwichom, "to mora učiniti", drži britanski ministar. Prema mišljenju predsjednika londonskog Turističkog ureda, Sir Johna Egana, više nema nikakve sumnje da će britanski glavni grad uvečer 31. prosinca 1999. godine ponuditi "najveću zabavu na svijetu". U središtu toga programa, grad London je u Greenwichu, na obali Temze, već počeo graditi golemu "Kupolu tisućljeća", u kojoj bi se trebao održati dio svečanosti. No, pojavili su se i neki prosvjedi u dijelu tiska koji piše da će cijena biti previsoka - 758 milijuna funti (1,6 milijardi dolara), a neki, poput "The Guardiana", pišu o "neukusnim" ukrasima, sudeći prema maketama. Na upit o korištenju goleme kupole poslije dočeka novoga tisućljeća, 2001. godine, Chris Smith je morao priznati da vlada još nema odgovor na to pitanje. Ali je "odlučila" pametno iskoristiti to "naslijeđe", kako kažu u vladi. Posebna linija metroa, "Jubilee line", povezivat će već od 1999. godine središte Londona i mjesto održavanja proslava. U okviru toga velikog projekta, pokrenutog 1995. godine, u Londonu je izgrađeno otprilike 55 novih hotela s 5000 soba i 20.000 dodatnih kreveta kako bi mogli primiti navalu turista. "Most tisućljeća", koji bi trebao biti dovršen u svibnju 2000. godine, povezivat će katedralu Sv. Pavla u središtu Londona i "New Tate Gallery of Modern Art", a golemi pokretni kotač, visok 135 metara, izgradili su "British Airways" i grupacija "Tussaud" kako bi turisti imali jedinstveni pogled na britanski glavni grad. Nazvan je "Oko Londona", a imat će 32 kabine od kojih će svaka moći primiti 25 osoba. Vožnja tim pokretnim kotačem stajat će 6,95 britanskih funti (11,5 dolara). Osim toga, već je potvrđeno da će britanski pubovi, koje zakon obvezuje na zatvaranje u 23 h, u prvom tjednu 2000. godine dobiti "posebnu dozvolu" za prekoračenje radnog vremena. TURSKE PUTNIČKE AGENCIJE OTKAZALE PUTOVANJA U ITALIJU Turske putničke agencije otkazale su putovanja u Italiju zbog naznaka Rima da neće izručiti kurdskog gerilskog vođu Abudlaha Ocalana (Ećelana) Turskoj, objavila je u četvrtak Turska udruga putničkih agencija (TURSAB). "TURSAB putničke agencije otkazale su putovanja u Italiju sve dok kriminalac kojeg traži Interpol ne bude izručen u zemlju u kojoj je počinio zločine", priopćila je udruga dodajući da su agencije već počele povlačiti iz dnevnih novina oglase za putovanja. Spor oko Ocalana, uhićenog prošlog tjedna u rimskoj zračnoj luci, pojačao se u srijedu kada je Italija odbacila tursko upozorenje da će biti smatrana sudionikom u masovnim ubojstvima ne izruči li Ocalana. Bojkotom talijanskih proizvoda su zaprijetile i turske poslovne udruge. Italija je drugi po veličini izvoznik u Tursku, s 3,14 milijardi dolara vrijednosti izvoza u prvih devet mjeseci ove godine, i peti uvoznik turskih proizvoda, s jednom milijardom dolara vrijednosti uvoza za isto razdoblje. POVRATNI LET NA TROŠAK PUTNIČKE AGENCIJE Da bi si putnik smio sam pomoći moraju biti ispunjene tri pretpostavke. Putnik mora paziti da nastali troškovi moraju biti najmanji mogući. No, što se događa kada putnik koji je uplatio paket aranžman zbog kašnjenja prvog leta zakasni na slijedeći? Tko snosi troškove redovnog leta? Slučaj je opisan u časopisu Travel Inside. Jedan je putnik u Švicarskoj uplatio paket aranžman na Burmi i putovanje ostvario u veljači ove godine. Povratni let od Rangoona do Bangkoka vršila je kompanija A, a od Bangkoka za Europu tvrtka B. Po planu su u Bangkoku putnici trebali imati dva sata vremena od dolaska zrakoplova kompanije A do polaska zrakoplova kompanije B. No, već u Rangoonu putnik je primijetio da će let kasniti otprilike sat vremena te je potražio ovlaštenog predstavnika svoje putničke agencije preko koje je uplatio putovanje i raspitao se što će biti s priključnim letom? Predstavnik je putnika umirio rekavši mu da će se pobrinuti da zrakoplov u Bangkoku pričeka putnike. Let Rangoon-Bangkok kasnio je dva sata, a zrakoplov za Europu u međuvremenu je poletio. Nesretni putnik je dva sata pokušavao pronaći objašnjenje i rješenje te pokušao promijeniti svoje zrakoplovne karte za neki drugi let, ali nije uspio. Tako se u otprilike 22 sata odlučio u Frankfurt otputovati redovnim letom kompanije C, što ga je koštalo 2000 maraka Na kraju je od putničke agencije zatražio povrat novaca za tu kartu, a kako je agencija to odbila, predmet je završio na sudu. Dokaznim je postupkom utvrđeno da se na zračnoj luci u Bangkoku nije moglo doći do predstavnika zrakoplovne kompanije B te putnik nije imao odakle dobiti informacije o svom priključnom letu niti o mogućnostima bukiranja te je sud presudio da putnička agencija mora putniku vratiti novac za kartu redovnog leta. Švicarski savezni zakon o aranžmanima ne sadržava smjernice o pravima putnika u slučajevima kada se sami moraju snaći. Ipak priznaje se pravo putniku na samopomoć pod slijedećim pretpostavkama: ? o problemu putnik mora obavijestiti putničku agenciju i ? agenciji ostaviti određeno vrijeme u kojem bi ona trebala riješiti problem. ? ako agencija u određenom vremenu problem nije uopće ili nije do kraja riješila. Tek kad su ispunjeni ovi preduvjeti, putnik smije potražiti neko drugo rješenje, a da bi novonastale troškove snosila putnička agencija. Ipak, i ovdje vrijedi temeljno pravilo najmanje štete, što znači da putnik mora pronaći najjeftinije moguće rješenje. Slično je bilo i s iznajmljivanjem kuće za odmor, koju je preko agencije unajmila jedna obitelj. Budući je kuća bila u tako lošem stanju da se u njoj nije moglo stanovati, a druge kuće za odmor nije bilo na raspolaganju, obitelj se na trošak agencije mogla preseliti u hotel tako dugo dok se ova ne uredi ili dok se ne oslobodi neka druga kuća za odmor. STAJANJE I EKONOMSKA KLASA U ZRAKOPLOVIMA OPASNI ZA VENE Žene koje rade stojeći, u vrućoj i vlažnoj atmosferi i koje moraju nositi teške terete izloženije su opasnosti od problema s venama, jednako kao i putnici u ekonomskoj klasi zrakoplova. Naime, prema nedavnom istraživanju, otprilike 600 milijuna putnika u zrakoplovima koji putuju u najjeftinijem razredu imaju problema s krvotokom i trebali bi preventivno uzimati iste lijekove ili bi trebali nositi čarape koje sprječavaju širenje vena. Taj problem, poznat već više od 20 godina pod nazivom "problem ekonomske klase", posebno je zanemarivan, unatoč učestalosti, kaže voditelj istraživanja dr. Jean-Pierre Benigni. Prema riječima toga stručnjaka, zrakoplovne bi tvrtke trebale sjedala u tom razredu ergonomski preoblikovati za duge letove i dodati oslonac za noge. Stvaranje ugrušaka krvi u venama može biti opasno zato što oni mogu dospjeti u pluća i izazvati ponekad smrtonosne plućne embolije. VELIKA "SEOBA" AMERIKANACA U srijedu poslijepodne i navečer, u predvečerje Dana zahvalnosti, 26. studenoga, diljem SAD kretao se pravi plimni val od preko 50 milijuna ljudi koji su blagdane odlučili provesti izvan svojih domova. Američki automobilistički savez (AAA) ne prestaje upozoravati na oprez i sporu vožnju. Drugačija je teško i zamisliva u nepreglednim kolonama automobila koje se slijevaju iz gradova. Prema podacima AAA, automobilima je na put krenulo 33,6 milijuna Amerikanaca. Oni će slijedeća četiri dana provesti u izletištima, kod roditelja ili prijatelja. Janie Graziani, glasnogovornica AAA kaže da vozači moraju biti pripravni dugo voziti, ili još češće čekati, u kolonama. Preporuča im se da nose boce s vodom i hranu, osobito ako na put kreću s djecom. Istodobno, zrakoplovne tvrtke najavljuju da će tijekom slijedećih nekoliko dana prevesti 18 milijuna putnika. Popunjenost zrakoplova je nezapamćena, kao i gužve na aerodromima. Putnici koji su željeli biti sigurni da će krenuti u željenom smjeru u zračne luke su dolazili najmanje dva sata prije polijetanja. Na sjeverozapadu SAD, osobito u saveznoj državi Washingtonu i Oregonu loše vrijeme pokvarilo je planove brojnih turista. Sniježni nanosi zatvorili su pojedine dionice autocesta na planinskim prijevojima a snažan vjetar brzine preko 150 kilometara na sat otežava zračni promet. Razloge ovogodišnjoj rekordnoj "seobi" Amerikanaca, kojima su slični pothvati u krvi vjerojatno još od osvajanja divljeg zapada, mnogi nalaze u razmjernom blagostanju većine stanovništva, ali i povoljnim cijenama avionskih karata i cijeni benzina koja je 19 centi po galonu (3,78 litara) niža nego prošle godine. Sličan pohod očekuje se i za Božić, naravno ako se za Dan zahvalnosti ne premaše mogućnosti kućnog proračuna. FOUR SEASONS LUKSUZNA ADRESA U NEW YORKU Otvaranjem Four Seasons hotela u New Yorku 1993. godine, kanadska je hotelska skupina postavila nova mjerila na newyorškoj hotelskoj sceni. Ovaj hotel u obliku piramide projektirali su poznati arhitekti, raspolaže s najboljim od najboljeg i stoji u jednoj od najskupljih ulica na svijetu - u 57. ulici. Sa svojih 208 metara, to je najviši hotel u New Yorku. Usprkos svojoj veličini, nudi mirnu, privatnu atmosferu. Deset metara visok Grand Foyer sa svojim zidovima od vapnenca, snažnim stupovima i indirektnim osvjetljenjem prije podsjeća na egipatska kupališta nego na hotelsko predvorje. Čak 370 hotelskih soba i apartmana površine između 50 i 280 četvornih metara nudi atmosferu Dalekog istoka. Sve sobe imaju priključak za PC, električno pomicanje zavjesa, videorekorder i high-tech armature u kupaonicama. U posebnosti se ubrajaju 24-satni Concierge-service, besplatno čišćenje cipela i osobna pratnja u kupovini - po želji. Tu su i fitness centar, ali i Poslovni centar u kojem gostima na raspolaganju stoje računala i modemi. THE REGENT HONG KONG - VRHUNSKI AZIJSKI HOTEL U Salisbury Road na broju 18 u Hong Kongu nalazi se jedan od najluksuznijih hotela hotelske grupe Four Seasons - The Regent Hong Kong. Otvoren je 1980. godine na Kowloonu s pogledom na Victoria Harbour i Hong Kong Island. U tom smjeru gleda čak dvije trećine od 602 hotelske sobe (uključivši i 92 apartmana). Sve su sobe klimatizirane, imaju telefon i telefax, a nude i priključak na Internet kao i e-mail (elektronsku poštu). Većina apartmana u kupaonici ima jakuzzi, a oni koji imaju terasu imaju vanjski jakuzzi s pogledom na grad. Samo ove godine u renoviranje hotela uloženo je preko 15 milijuna hongkonških dolara i to je jedini hotel u Hongkongu koji je ove godine u tu svrhu uložio puno novaca. Od ostalih posebnosti The Regent Hong Kong hotela ističu se najveći bazen u gradu, 24-satni Butler-servis i više od 1000 zaposlenih. Tu je i šest restorana koji će sasvim sigurno udovoljiti kulinarskim prohtjevima najrazličitijih gostiju. 7. POD POVEĆALOM: NAIROBI Ukratko o Nairobiju U trenutku izlaska sunca u ekvatorijalnoj istočnoj Africi, kenijski se glavni grad Nairobi budi oprezno. Na središnjoj tržnici prodavači vodom osvježavaju cvijeće i na štandove pažljivo slažu sviježe proizvode. Trgovci čajem otključavaju svoje daščare i pale vatru, a u neposrednoj se blizini podižu i željezne rebrenice dućana. Iako je svakoga jutra razgovor živahan, prožima ga cinizam. Naime, Kenijci su svjesni problema prenapućenosti, niske proizvodnje i korupcije. Život u Nairobu odvija se na samome rubu egzistencije. Od prosinca prošle godine, kada je na pet godina u predsjedničku fotelju Kenije zasjeo Daniel arap Moi, političke su se tenzije nastavile produbljavati, što je rezultiralo prilično čestim istodobno i mirnim i nasilnim demonstracijama u gradu. Oni koji nisu rođeni u Africi, već su kao mjesto boravka izabrali Nairobi, vole ga i cijene zbog njegove ljepote, nezagađenosti te blizine i pristupačnosti nepatvorenoj divljini, ali i gostoprimljivosti i mudrosti Kenijaca. Međutim, ukoliko ste u Nairobiju zbog poslovnih razloga, budite spremni na frustracije i poteškoće. Iako u tome gradu nije nemoguće ostvariti zacrtane poslovne planove, posjetitelj se nikako ne može izolirati od svakodnevnih problema, bilo političkih bilo gospodarskih. Inače, grad se prostire na površini od ukupno 689 četvornih kilometara, u što je uključen i Nacionalni park Nairobija te Međunarodna zračna luka Jomo Kenyatta. U njemu živi između dva i 2,5 milijuna ljudi, koji uglavnom govore engleski jezik, jezik koji se koristi u školama, uredima i državnim institucijama. No, jezik kojim se u Nairobiju govori "kod kuće" je swahili, čiji se fonetski korijeni nalaze u jeziku naroda Bantu te u arapskom jeziku. Službena je valuta kenijski šiling (KES), čiji se tečaj trenutačno kreće na otprilike 0,11 kuna. Tijekom 1993. KES je devalvirao za otprilike 70 posto, no ubrzo se vratio na približno istu vrijednost. Iako je trenutačno stabilan, budućim se posjetiteljima prije dolaska preporuča praćenje cijene te valute nekoliko dana prije samog dolaska. Gdje odsjesti? Većina je hotela u Nairobija smještena u samom središtu grada, ali ih se može naći i u predgrađima. Zanimljiv je podatak kako u blizini i oko zračne luke nema niti jednog hotela nego tek dva ureda za rezervacije smještaja i to za hotele Inter-Continental i Orienatal Palace. Kvaliteta nairobijskih hotela priližno je visoka, a to potvrđuje i podatak kako ih je većina nedavno renovirana i modernizirana. Za turiste, ali i poslovne ljude, jedan naputak. Ukoliko u Nairobi dolazite tijekom Božićnih blagdana, naići ćete na bezbrojne dodatne aranžmane, često puta i pretjerane, koji bi Vam račun za boravak mogli uvećati i nekoliko puta. Cijena jednodnevnog boravka, u većini slučajeva izražena u dolarima, u hotelima niže kvalitete iznosi od 65 do 125 dolara, u objektima srednje kvalitete između 125 i 185 dolara, a u visokokvalitetnim hotelima i preko 185 dolara. Gdje jesti? Objedovati izvan hotelskih restorana u Nairobiju nikad nije dosadno, barem tako kažu oni koji tamo već bili. Ukupan broj izgledom i ponudom raznolikih restorana, svakom će gostu omogućiti da nekoliko mjeseci svakodnevno jede "vani", a da pritom ne posjeti dva puta isti restoran. Svakoga mjeseca u tome gradu započne ili prestane s radom nekoliko desetina restorana. Stoga ne začuđuje činjenica kako su u njemu zastupljene gotovo sve najpoznatije kuhinje svijeta. Ipak prednjače restorani s jelima iz Kenije, Koreje, Tajlanda, Kine, Japana, Grčke, Italije, Etiopije, Jugoslavije, Indije, Francuske i Njemačke. Najpoznatiji u gradu su restorani Tamarind, Mandhari i Ibis Grill. Gost će za jedan objed, u što nije uključena cijena pića, porez ili napojnica, u restoranu niže kvalitete platiti manje od 560 KES-a, u srednjekvalitetnom između 560 i 1120 KES-a, a u ugostiteljskom objektu više kvalitete od 1120 do 2800 KES-a. Istodobno, cijena obroka u luksuznom restoranu premašit će 2800 KES-a. Što vidjeti? Urbani dio grada za turiste gotovo nema atrakcija. Njima se preporuča odvojiti vrijeme za posjet povijesnim dijelovima, koji su najčešće istaknuti kao posebne zanimljivosti na turističkim kartama grada. No, nažalost, većina njih nalazi se u prilično lošem stanju, čak i u fazi propadanja, ali su na njima još uvijek vidljivi ostaci stare slave. Tijekom potrage za tim građevinama ili parkovima, turisti moraju biti spremni na prašnjave ulice. Isto tako, u svakom trenutku moraju posebnu pozornost poklanjati svojoj ručnoj prtljazi i torbicama. Jedno od najvažnijih upozorenja ipak je da izolirane dijelove grada ne istražuju samostalno, a ako to učine tada je to na njihovu vlastitu odgovornost. Gdje kupovati? Lokalna roba, turistima i najzanimljivija, uključuje predmete od kamena iz Kisiija, razne košare, nakit koji su izradili pripadnici plemena Masai, predmete od ebanovine, unikatan nakit, poglavito u izradi svjetski poznate majstorice Angele Fisher te brojno drago i poludrago kamenje iz kenijskih rudnika. Turistima se ne preporuča kupovina čiste ebanovine ili nojevih jaja, koji su zaštićeni zakonom, izuzev u Parku nojeva, gdje se jaja proizvode isključivo za prodaju. Ukoliko ste naumili u manje istražene dijelove grada ili zemlje, bilo bi najbolje da ništa ne kupujete, budući je najkvalitetnije roba već odavno otpremljena u dućane u središtu Nairobija. Cjenkanje u Nairobiju, ali i cijeloj Keniji, nije samo preporučljivo, već na određeni način i obvezatno pri kupovinama. Budite uvjereni da ćete gotovo uvijek uspjeti ishoditi nekakav popust. Kamo navečer? Zabavu u Nairobiju mogu naći pripadnici svih dobnih skupina, ali noćni izlazak nije za one tanjih živaca ili neprobitačne. Uvijek je najbolje ići u grupi ili barem paru te voziti se taksijem, a ne hodati. Pritom imaju izbor posjetiti, i prema svjetskim standardima, moderne disco-klubove, ali i lokalne atrakcije poznate kao "male jazbine". Zbog velike se raznolikosti, turistima preporuča provjera mjesta za noćni provod u novinama ili na recepcijama hotela.