FINANCIJSKI BILTEN 259.

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLIX. 22 - 29. listopada 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O aktualnim pitanjima i najvišoj mirovini 8. Premijer Mateša o privatizaciji javnih poduzeća i banaka 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 22. X. 40.000.000 9.150.000 15,60 % 65.483.000 23. X. 31.000.000 23.700.000 15,50 % 53.486.000 24. X. - - 10,00 % 28.100.000 26. X. 61.000.000 53.000.000 16,62 % 161.776.000 27. X. 39.000.000 28.720.000 17,15 % 78.135.000 28. X. 58.000.000 33.485.600 16,65 % 195.681.000 29. X. 74.000.000 20.642.720 15,40 % - Dnevni prosjek 50.500.000 28.116.000 16,15 % 97.110.000 U posljednje vrijeme razina likvidnosti banaka nije baš zavidna. Svakih nekoliko dana središnja banka održava repo aukcije blagajničkih i trezorskih zapisa, a učestalost tih aukcija ukazuje na vrlo nisku likvidnost banaka. Naime, ukupan saldo na računima "pozitivaca" kreće se oko 450 milijuna kuna, dok se manjak "negativaca" kreće od 250 do 275 milijuna kuna. Pritom "minus" kronično nelikvidnog kvinteta - četiri banke i jedne štedionice - neprestano raste, pa je ovoga tjedna dosegnuo čak 250 milijuna kuna. Zbog nedostatka novca i pojačanog opreza banaka pri odobravanju zajmova, u dnevnom kreditiranju velik dio potražnje redovito ostaje nepokriven. Pritom raste i cijena novca. Doduše, kamata na opozivne kredite stabilizirala se na 15 posto, no porasla je cijena ročnih plasmana. Zbog toga se u utorak, po prvi puta nakon dva mjeseca, prosječna dnevna kamata probila iznad razine od 17 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 264,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 243,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 1,0 milijun kuna. Od 28. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,03 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do dva dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 213,2 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 29. listopada, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,31 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Uz vrlo visok promet - 8,8 milijuna kuna - CROBEX indeks Zagrebačke burze skočio je u proteklih tjedan dana više od osam posto, ili 44 boda, pa se, prvi puta nakon dva mjeseca, probio iznad razine od 590 bodova. Pritom su najviše, 40 kuna, skočile cijene običnih dionica Zagrebačke banke i Karlovačke pivovare. No, promet dionicama pivovare bio je vrlo mršav. Kako bilo, slijedila ih je dionica Plive s dobitkom od 38 kuna, ili oko 9,6 posto. Zahvaljujući tomu, cijena se Plive, po prvi puta u listopadu, probila iznad 430 kuna. Slijedila ih je dionica Plave lagune. Uz promet od čak 3,0 milijuna kuna, cijena Lagune porasla je 20 kuna. Poskupile su i dionice Varaždinske banke, Viktora lenca te Kraša. No, neznatno. S druge strane, cijena dionica Končara pala je čak 20 kuna, zbog čega je zaronila na najnižu razinu u povijesti - 50 kuna. Osjetno je, 10 kuna, potonula i cijena Privredne banke, dok je dionica Podravke pojeftinila tri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 27 - 29. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 411 439 433 2.833.756 Varaždinska banka 84 87 86 267.210 Viktor Lenac VLENAC 88 88 88 24.640 Zagrebačka banka O 650 699 650 1.730.091 Croatia banka CRB 50 50 50 3.150 Karlovačka pivovara 290 290 290 290 Končar KONEL 50 51 50 57.126 Kraš KRAS-A 83 83 83 38.169 Plava laguna LAGP-A 200 260 260 3.072.355 Privredna banka PBZ 90 90 90 605.922 Podravka PODR-A 83 88 84 133.801 Riviera RIVP-A 33 33 33 52.800 Splitska banka 59 59 59 1.180 Tv. duhana Zagreb 1.300 1.300 1.300 1.300 Varteks VART-1 20 20 20 20.000 Zagrebačka banka 3E 390 405 400 14.385 8.856.177 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo doista vrlo mirno. Promet je iznosio svega 92 tisuće kuna, a aktivno je bilo šest dionica. Najviše je, 19 kuna, porasla cijena Tesle-Ericssona, pa se, nakon više od mjesec dana, probila iznad razine od 150 kuna. Pratila ju je dionica Jadran-Turista s dobitkom od 18 kuna, dok su dionice Istraturista i Varteksa poskupile oko šest kuna. Potaknut rastom cijena većine dionica, VIN indeks osvojio je u proteklih tjedan dana 11 bodova, ili 3,4 posto. Zbog toga se, nakon duljeg vremena, naglo približio razini od 330 bodova. Preciznije, dosegnuo je 328 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 26 - 29. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Istraturist ISTUR 30 32 30 30.600 Jadran-Turist JATUR 55 55 55 330 Međimurska b. MEBA 400 400 400 7.600 Podravka PODRA 90 90 90 11.250 Tesla-Ericsson TESLA 134 155 155 40.576 Varteks VART 22 25 25 2.271 92.627 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 22. listopada 29. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4454,28 4549,33 + 2,13 London/FTSE-100 5229,90 5358,50 + 2,45 New York/DJIA 8519,23 8371,97 - 1,73 Tokyo/Nikkei 14295,56 13668,72 - 4,39 Splasnula je euforija izazvana prošlotjednim smanjenjem kamata u SAD. Posljednjih dana cijene dionica na Wall Streetu tonu, pa je Dow Jones indeks izgubio oko 1,7 posto te potonuo duboko ispod razine od 8.500 bodova. Posljedica je to svježih "signala" kako se rast američkog gospodarstva usporava, dok istodobno pada povjerenje potrošača. Naime, posljednji podaci pokazuju kako je povjerenje potrošača u gospodarstvo palo na najnižu razinu u posljednje dvije godine. Razlozi? Prijetnje financijskih kriza, politička nesigurnost, najave otpuštanja,... Ovaj je podatak vrlo značajan jer pad povjerenja građana najavljuje smanjenje njihove potrošnje, što bi se, u konačnici, moglo vrlo negativno odraziti na gospodarstvo, objašnjavaju analitičari. Japanci zabrinuti tečajem jena Cijene dionica pale su i na Tokijskoj burzi. Nikkei indeks sunovratio se u proteklih tjedan dana više od 600 bodova, ili oko 4,4 posto, pa je zaronio duboko ispod psihološki značajne razine od 14 tisuća bodova. Ulagače najviše brine nizak tečaj dolara prema jenu, što će izazvati snažan pad prihoda japanskih kompanija. Stoga su pod najvećim pritiskom dionice golemih izvoznika, kao što su proizvođači elektronike i automobila. Europljani očekuju smanjenje kamata Međutim, na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. To se zahvaljuje nadi ulagača u smanjenje kamatnih stopa. Tu nadu probudili su lideri Europske unije, koji su na sastanku, održanom prošloga vikenda u Austriji, zaključili da je njihova dužnost spriječiti širenje globalnih kriza. Ta izjava predstavlja "zeleno svjetlo" središnjim bankama za smanjenje kamata, komentiraju analitičari. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 22. listopada 29. listopada Promjena u % USD/DEM 1,6500 1,6470 - 0,19 USD/JPY 117,90 116,50 - 1,19 GBP/USD 1,6960 1,6780 - 1,07 Cijena zlata: USD/Unca 22. listopada 29. listopada Promjena u % 293,80 293,50 - 0,11 Početkom tjedna američki je dolar naglo ojačao prema gotovo svim europskim valutama, s obzirom da je u ponedjeljak središnja banka Italije neočekivano smanjila diskontnu stopu. Srezala ju je vrlo agresivno, za jedan postotni bod - s 5,0 na 4,0 posto, najnižu razinu još od 1972. godine. Taj je potez talijanske središnje banke probudio nadu ulagača u rez kamata diljem "Eurolanda", pa čak i u Njemačkoj. Stoga su ulagači natjerali tečaj dolara u područje iznad 1,66 njemačkih maraka. Međutim, polovicom se tjedna "zelenbać" iznenada našao pod snažnim pritiskom, pa je njegov tečaj potonuo ispod 1,65 maraka i 117 japanskih jena. Taj je pritisak izazvala američka investicijska banka Goldman Sachs & Co., koja u svojem najnovijem izvješću prognozira daljnji pad dolarova tečaja. U iduća tri mjeseca cijena dolara mogla bi pasti sa sadašnjih 1,65 na 1,48 maraka. Prema japanskom valuti, tečaj "zelenbaća" mogao bi pak potonuti sa 116 na 109 jena, smatra Goldman Sachs. Pritisak na dolar posljedica je, također, novih naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva, ali i straha ulagača da bi Brazil, zbog pada produktivnosti i rasta proračunskog deficita, mogao biti prisiljen na devalvaciju reala, što bi moglo izazvati nestabilnost diljem Latinske Amerike te naštetiti gospodarstvu SAD. Spašavanje Brazila No, Brazil je vrlo brzo odlučno demantirao glasine o devalvaciji reala. "Mi nećemo promijeniti tečajnu politiku," kazao je u srijedu ministar financija Pedro Malan. To je izjavio povodom predstavljanja paketa mjera za stabilizaciju brazilskog gospodarstva. Inače, osnove tog programa leže u smanjenju državne potrošnje te povećanju poreza. Pritom bi se proračun za iduću godinu smanjio za 7,3 milijarde dolara, čime bi se srezao deficit koji se trenutačno kreće oko 8,0 posto bruto domaćeg proizvoda (GDP). Međunarodni monetarni fond (MMF) odmah je pohvalio program. Pohvale su vrlo brzo stigle i iz SAD-a. Ministar financija Robert Rubin kazao je "kako će SAD zajedno s međunarodnom zajednicom podržati brazilski gospodarski program". Sada je sasvim sigurno da će Brazil uskoro dobiti paket pomoći vrijedan 30 milijardi dolara. Od MMF-a će vjerojatno dobiti 15 milijardi, a ostatak od drugih međunarodnih financijskih institucija i pojedinih zemalja, kao što su SAD. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 23 - 30. listopada ?98. Valutai jedinica Tečaj23. listopada Tečaj30. listopada Promjenau % DEM 100 372,7200 373,5800 + 0,23 USD 1 6,1573 6,1502 - 0,12 GBP 1 10,4459 10,3213 - 1,20 JPY 100 5,1939 5,2772 + 1,60 ATS 100 52,9777 53,0969 + 0,22 ITL 100 0,3768 0,3777 + 0,23 CHF 100 454,7180 459,9005 + 1,13 SIT 100 3,9054 3,9099 + 0,11 Cijena njemačke marke neprestano raste već dva i pol mjeseca i u tom je razdoblju skočila gotovo 4,0 posto. Zbog toga je ovoga tjedna dosegnula 3,7365 kuna - najvišu razinu još od 01. lipnja 1994. godine, kada je kao službena valuta uvedena kuna. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling jača već 10 tjedana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 3,8 posto. Istodobno je talijanska lira ojačala 3,6 posto, dok je japanski jen samo u posljednjih mjesec dana poskupio čak 16,7 posto. Protekla tri tjedna prati ih slovenski tolar s dobitkom od 1,2 posto, dok je švicarski franak samo ovoga tjedna osvojio 1,1 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Britanska je funta u proteklih sedam dana pojeftinila 1,2, a američki dolar blagih 0,1 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u srijedu na deviznom tržištu. Prodala je 26,2 milijuna njemačkih maraka, po prosječnoj cijeni od 3,7198 kuna za marku, te 550 tisuća američkih dolara, po prosječnom tečaju od 6,1632 kune za dolar. 7. Vlada RH: O aktualnim pitanjima i najvišoj mirovini Predsjednik Vlade Zlatko Mateša kazao je da najnovije izvješće Europske komisije odražava politiku konstante Europske unije prema Hrvatskoj. Više se radi o refleksiji nekih događaja na Hrvatsku nego o samoj Hrvatskoj, rekao je premijer. Upozorio je na dvostruke standarde, ističući kako je i u razgovoru s europskim predstavnicima pitao zašto Hrvatska mora biti iznad svih standarda koje nemaju druge europske države. "Odgovor na ta pitanja i teze da Hrvatska ne treba ponavljati njihove greške, nama ne odgovaraju", kazao je premijer. Govoreći o dvostrukim standardima, naglasio je kako je Hrvatska 1995. ispunila sve uvjete za ulazak u Phare program, a imala je tada, naglasio je Mateša, istu televiziju i isti izborni zakon. Tu je izjavu premijer Mateša novinarima dao po završetku otvorenog dijela sjednice Vlade, održane u četvrtak. Vlada je na sjednici utvrdila četiri zakonska prijedloga - o najvišoj mirovini, o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani radni staž), te o listama tjelesnih oštećenja i profesionalnih bolesti. Ti bi se zakoni, nakon što ih prihvati Sabor, trebali početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine zajedno s novim mirovinskim zakonom. Po predloženom zakonu o najvišoj mirovini, svota najviše mirovine određivala bi se prema istoj formuli koja je propisana i Zakonom o mirovinskom osiguranju, a prema kojoj se svota mirovine računa tako da se pomnože osobni bodovi s mirovinskim faktorom i s aktualnom vrijednošću mirovine. Prema predloženom, svota najviše starosne mirovine za 40 godina mirovinskog staža bila bi oko 15 posto viša od najviše mirovine koja se isplaćuje prema dosadašnjim propisima (4.221 kuna) i iznosila bi 5.168 kuna. Najviša mirovina za 15 godina radnog staža iznosila bi 1.938 kuna; a za 45 godina staža 5.814 kuna. Predloženim zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem utvrđuje se 28 određenih industrijskih i drugih grana u kojima postoje radna mjesta koja utječu na zdravlje osiguranika. To su uz ostalo radna mjesta u čeličanama, rudnicima, ljevaonicama, a beneficirani staž predviđa se i za plesače klasičnog baleta, suvremenog plesa, folklora, operne pjevače soliste, pilote, ronioce i dr. Poslodavci će biti dužni plaćati veće doprinose za korisnike beneficiranog radnog staža. Ministar obrane Pavao Miljavac upitao je da li se predloženi zakon odnosi i na pripadnike oružanih snaga, na što je dobio odgovor da će za Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova ta pitanja biti riješena posebnim zakonima. Obrazlažući predloženi zakon o listi tjelesnih oštećenja, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako se naknada za tjelesno oštećenje neće moći dobiti za ozljedu koja je nastala izvan radnog mjesta. Na ovoj je sjednici Vlada odlučila da se neutrošenih 130 milijuna austrijskih šilinga, namijenjenih za izgradnju ceste Solin-Klis, utroše na izgradnju dionice autoceste Rijeka-Zagreb. Kako je obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro za izgradnju ceste Solin-Klis Vlada je s Raiffeisenbankom iz Beča sklopila ugovor o zajmu u iznosu od 260 milijuna austrijskih šilinga. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom je pak dijelu sjednice Vlada usvojila konačni prijedlog Zakona o bankama i uputila ga Hrvatskom državnom saboru, izvijestio je vladin Ured za priopćavanje. Vlada je na zahtjev Hrvatskoga centra za mine donijela odluku kojom se preraspodjelom sredstava Državnoga proračuna sa stavki Ministarstva financija dodjeljuje Centru iznos od 60 milijuna kuna. Ovogodišnjim proračunom Vlada je za razminiranje namijenila 50 milijuna kuna što se pokazalo nedostatnim za radove planirane ove godine, pa se rečenim dodatnim iznosom osigurava podmirenje obveza izvođačima radova i nastavak razminiranja državnoga prostora. Uz ostalo, Vlada je odobrila donaciju od 7,5 tona sirove vune iz državnih robnih zaliha za potrebe nesmetane proizvodnje vunenih sagova i tapiserija kao pomoć tvrtki Zapos d.o.o. iz Zagreba koja zapošljava slijepe i slabovidne osobe. Donesena je odluka o davanju državnoga jamstva po kreditu za sanaciju tvrtke Bilo d.d. iz Đurđevca i Zadranke d.d. iz Zadra, a dana je suglasnost za zaduženje brodarskih tvrtki Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika i Lošinjska plovidba d.d. iz Malog Lošinja. 8. Premijer Mateša o privatizaciji javnih poduzeća i banaka Kroz raspravu u Saboru doći će se do socijalno prihvatljivog modela privatizacije javnih poduzeća, a uskoro će se početi s prikupljanjem ponuda za pružanje stručne i tehničke pomoći u privatizaciji banaka, koja bi mogla uslijediti u ljeto iduće godine, najavio je predsjednik Vlade Zlatko Mateša. Mateša je o glavnim smjernice privatizacije javnih poduzeća - INE, HPT-a i HEP-a, te banaka, govorio na konferenciji za novinare u Dubrovniku, gdje je u ponedjeljak otvorio Međunarodnu konferenciju o privatizaciji u zemljama u tranziciji. Premijer je najavio kako će Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sljedeći tjedan raspisati međunarodni natječaj za predkvalifikaciju u postupku privatizacije banaka. To znači da će početi prikupljanje ponuda za davanje stručne i tehničke pomoći u privatizaciji Splitske, Riječke i Privredne banke Zagreb, rekao je Mateša. Na novinarsko pitanje ima li, po njegovu mišljenju, u Hrvatskoj puno banaka, Mateša je odgovorio da ima, dodajući kako je u postupku donošenje novog zakona o bankama, kroz koji će Vlada "dati signal bankama da se udružuju". Mateša očekuje da će u ljeto 1999., nakon provedenih priprema, krenuti konkretna privatizacija banaka i to kombiniranom metodom, prodaje dionica i dokapitalizacijom. Što se tiče javnih poduzeća, o tome će raspravljati Sabor, pojasnio je Mateša, i kroz raspravu će se doći do socijalno prihvatljivog modela njihove privatizacije. Napomenuo je kako je već postignut socijalni dijalog sa sindikatima, pa će zaposlenici u HPT-u primjerice, moći upisati dionice toga poduzeća. Dio paketa dionica javnih poduzeća namijenjen je braniteljima i drugim građanima koji budu htjeli kupiti dionice. Na upit o državnom proračunu za sljedeću godinu, Mateša je rekao kako će proračun biti socijano odgovoran i stabilan s razvojnim elementima, ali s tendencijom smanjivanja troškova korisnika proračuna. Upitan koliko će se smanjiti troškovi, Mateša je odgovorio da bi bio zadovoljan kad bi to bilo deset posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u znatno manjem iznosu, Ministarstvo je smanjilo emisiju na 11,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,806 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,50 posto na godišnjoj razini. Kako je toliko iznosila i najniža cijena, i jedinstvena je cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji premašio je 56,5 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 10. studenoga, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 410,2 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 242,9 milijuna kuna, na rok od 91 dan 114,2 milijuna, a na rok od 182 dana 53,1 milijun kuna. 10. Statistika VANJSKI DUG HRVATSKE U SRPNJU 7,36 MLRD USD - Inozemni dug Republike Hrvatske u srpnju ove godine iznosio je 7,36 milijardi američkih dolara, što je za 97,4 milijuna dolara više nego u lipnju, podaci su Hrvatske narodne banke. Od tog iznosa na neevidentirane se otplate glavnice odnosilo 644,6 milijuna dolara, 71,6 milijuna dolara više. Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 105,3 milijuna dolara na 6,72 milijarde dolara, dok su obveze po kratkoročnim kreditima iznosile 644 milijuna dolara.