POSLOVNI PREGLED, broj 79

POSLOVNI PREGLED broj 79 14. - 20. studenoga 1998. SADRŽAJ: ? SABORU UPUĆENO NIZ ZAKONSKIH PRIJEDLOGA 2 ? PRORAČUN ZA IDUĆU GODINU 48,45 MILIJARDI KUNA 2 ? ŽUPANIJSKI DOM IDUĆI TJEDAN O PRIJEDLOGU PRORAČUNA 3 ? NOVE MJERE AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOGA NATJECANJA 3 ? ODBIJEN PRIJEDLOG SINDIKATA O 28 POSTOTNOM PORASTU PLAĆA 3 ? PROJEKT 2000. U ERICSSON NIKOLI TESLI 3 ? ERICSSON NIKOLA TESLA I HPT UGOVORILI POSAO OD 25,7 MILIJUNA KUNA 3 ? KONČAR-MONTAŽNI INŽENJERING UVODI ISO 9001 4 ? REKORDNA MJESEČNA PRERADA RAFINERIJE SISAK 4 ? NA KRKU NUŽNA IZGRADNJA NOVIH ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA 4 ? LIBERIJSKOM NARUČITELJU PREDAN TANKER 4 ? PROMET U LUCI RIJEKA PREMAŠIO GODIŠNJI PLAN 4 ? USKORO IZGRADNJA LUKE ZAGLAVAC-SOBRA 4 ? SANIRANA SISAČKA ŽELJEZARA 5 ? UPITNA SUDBINA TVORNICE PAPIRA RIJEKA 5 ? DILJ ZAPOČEO REMONT POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU SIROVE OPEKE 5 ? YTONG POVEĆAVA PRODAJU NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 5 ? POČETAK GRADNJE VELETRŽNICA SREDINOM IDUĆE GODINE 5 ? NASTAVLJEN RAST PRODAJE ZAGREBAČKE PIVOVARE 5 ? NOVI ČLANOVI NADZORNOG ODBORA BADELA 1862 6 ? IZ LURA GRUPE NAJAVLJEN PROJEKT "200 FARMI U HRVATSKOJ" 6 ? OSJEČKA ŠEĆERANA PROIZVODI ŠEĆER ZA SKLADIŠTA 6 ? PAŠKA SOLANA PLANIRA POKRENUTI PROGRAM MARIKULTURE 6 ? DOVRŠETAK IZGRADNJE BELUPOVOG NOVOG KOMPLEKSA U 1999. 6 ? SILOS-MLINOVI KUPILI SVINJOGOJSKU FARMU 7 ? HRVATSKA INOVACIJA USKORO U SVJETSKIM MARINAMA 7 ? U RIVIERI HOLDING ČETIRI POSTO VIŠE GOSTIJU 7 ? PRIPREME ZA GRADNJU HOTELSKOG KOMPLEKSA U KOMIŽI 7 ? U 1999. S BOLJOM KVALITETOM TURISTIČKIH USLUGA 7 ? POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE VELKOMA 8 ? RADNICI "HIDROPUTA" JOŠ BEZ KOLEKTIVNOG UGOVORA 8 ? PREDSTAVLJENA BAZA PODATAKA ZA INTERNET 8 ? SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI BEZ VEĆEG UTJECAJA NA RAZMJENU 8 ? UGOVOR O IMOVINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA IZMEĐU HRVATSKE I MAKEDONIJE 9 ? O GOSPODARSKIM ODNOSIMA HRVATSKE I BIH 9 ? HRVATSKI MINISTAR FINANCIJA U NORVEŠKOJ RAZGOVARAO O EURU I PDV-U 9 ? INDIJA I HRVATSKA POTPISALE VIŠE GOSPODARSKIH SPORAZUMA 9 ? NUŽNA BOLJA SURADNJA HRVATSKE I LIBANONSKE GOSPODARSKE KOMORE 9 ? KREDITNI REJTING HRVATSKE U ISTOJ KATEGORIJI, ALI NEŠTO VIŠI 9 ? HRVATSKE RAČUNOVOĐE USKORO U ODBORIMA IFAC-A 10 ? UTEMELJENA HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA I INŽENJERA 10 ? URSH OD VLADE TRAŽE UTVRĐIVANJE GOSPODARSKE STRATEGIJE 10 ? SINDIKAT METALACA ZA PROSINAC NAJAVIO PROSVJEDE 10 ? OTVOREN PRVI GOSPODARSKI FORUM SEI-A 10 ? U SEI-U DO KRAJA OVE GODINE DO 14 MILIJARDI USD IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA 11 ? POTPISAN UGOVOR O NASTUPU HRVATSKE NA EXPO-U 2000. 11 ? HRVATSKA NA RAZINI ČETVRTINE RAZVOJA ZEMALJA ČLANICA EU 11 ? NUŽNO REPOZICIONIRANJE HRVATSKOG TURISTIČKOG PROIZVODA 11 ? PERSPEKTIVE DOMAĆE MOSTOGRADNJE 11 ? USKORO PRVI SUSRETI TRGOVACA HOK-A 12 ? NA ZV-U ZAVRŠENA TRI SAJMA 12 ? ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S ČLANICAMA SEI-A 12 ? UNUTARNJI DUG KRAJEM RUJNA 13,7 MLRD KUNA 12 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 5,4 POSTO 12 ? KONCEM LISTOPADA GOTOVO 300.000 NEZAPOSLENIH 12 ? HBOR ZA PRIPREMU TURISTIČKE 1999. NAMIJENIO 300 MILIJUNA KUNA 13 ? SURADNJA SISAČKE BANKE I INTERTRADE ITS-A 13 ? DOBAR KREDITNI REJTING HYPO ALPE ADRIA BANKE 13 ? U SURADNJI S VISOM U ISTRI POSTAVLJENI PRVI ATM BANKOMATI 13 ? PIF-OVI TEŠKO DO PODATAKA O POSLOVANJU TVRTKI 13 ? NOVI PRAVILNIK VARAŽDINSKOG TRŽIŠTA VRIJEDNOSNICA 14 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA SABORU UPUĆENO NIZ ZAKONSKIH PRIJEDLOGA Ovoga je tjedna, između ostaloga, hrvatska Vlada na redovitoj sjednici: - Saboru u drugo čitanje uputila zakonski prijedlog o Izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, investitorima, koji nemaju obvezu izgradnje javnih skloništa, kojim bi se ukinula obveza plaćanja doprinosa od 1,5 posto. To će pojeftiniti izdavanje građevinskih dozvola i voditi smanjenju troškova izgradnje stanova. Izmjene Zakona o unutarnjim poslovima daljnje su rasterećenje troškova izgradnje, kazao je premijer Zlatko Mateša izražavajući nadu kako će to prepoznati i investitori i pojeftiniti izgradnju; - u cilju zaštite domaće proizvodnje, Vlada je utvrdila količinske carine za uvoz sjemenskog krumpira (1,10 kuna), dok će za cvjetaču i brokule, kelj pupčar i ostalo kupusno jestivo povrće količinska carina iznositi 0,80 kuna po kilogramu. Ukinuta je pak količinska carina na rajčicu (do sada 2,30 kuna po kilogramu); - prihvatila Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije (HGA) za razdoblje od početka godine do kraja rujna. U tom je razdoblju HGA odobrila 579 jamstava u iznosu višem od 95 milijuna kuna te dodijelila 477 bespovratnih financijskih potpora u iznosu od 2,8 milijuna kuna. Najveći je broj jamstava odobren za Osječko- baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a prednjače poljoprivreda (75 posto) i proizvodnja (11 posto); - u drugo čitanje uputila zakonski prijedlog o posredovanju i zastupanju u osiguranju, koji, uz ostalo, utvrđuje da se posredovanjem mogu baviti jedino pravne osobe koje su od Direkcije za nadzor društava osiguranja dobile prethodno odobrenje za rad. Uvjet za to je da osnivači, osim uplate temeljnog kapitala (najmanje 200.000 kuna), pruže i druge dokaze da će društvo biti osposobljeno za obavljanje poslova u osiguranju ili reosiguranju, te - dala državna jamstva Privrednoj banci Zagreb po ugovoru za gradnju pet brodova u Brodotrogiru. Jamstva su dana do iznosa 40,8 milijuna USD te za inozemno zaduživanje Hrvatske brodogradnje u visini od deset milijuna USD. Ta su jamstva uzrokovana i turbulencijama na brodarskoj i brodograđevnoj sceni i padom cijene za otprilike 30 posto. PRORAČUN ZA IDUĆU GODINU 48,45 MILIJARDI KUNA Hrvatska Vlada za iduću godinu predlaže uravnoteženi državni proračun u iznosu 48,45 milijardi kuna. Proračunski prihodi rastu za 9,4 posto u odnosu na procjenu ostvarenja prihoda u ovoj godini (ove godine rebalansirani proračun iznosio je 44,5 milijardi). Predloženi proračun za 1999. nastavlja politiku poreznog rasterećenja, socijalno je odgovoran. Proračun je ambiciozan, i uz dosta napora moguće ga je ostvariti, izjavio je večeras ministar financija Borislav Škegro. Vlada je nametnula oštru štednju za sve izdatke koji nisu prijeko potrebni, kazao je Škegro na konferenciji za novinare neposredno nakon što je prijedlog proračuna utvrdila hrvatska Vlada kojeg tako na vrijeme upućuje Saboru. Najznačajnija smanjenja na rashodnoj strani proračuna očekuju ministarstva obrane, financija, unutarnjih poslova, te dijelom Ministarstvo obnove i razvitka, ali ne u samoj obnovi. Najveća povećanja u proračunu, Škegro najavljuje za ministarstva prosvjete i športa, kulture, znanosti, poljoprivrede i šumarstva, zdravstva, te rada i socijalne skrbi. Škegro je objasnio da prijedlog poračuna polazi od procjena realnog rasta bruto domaćeg proizvoda od otprilike pet posto u idućoj godini te niske inflacije od otprilike tri posto. Prijedlog proračuna, kojeg je Vlada prihvatila krajem prošlog tjedna, ovoga je tjedna dostavljen i Hrvatskom državnom saboru. O tom najvažnijem godišnjem dokumentu saborski zastupnici raspravljat će već idući tjedan. ŽUPANIJSKI DOM IDUĆI TJEDAN O PRIJEDLOGU PRORAČUNA Prijedlog državnog proračuna RH za 1999. godinu idući će se tjedan naći pred zastupnicima Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora i jedan je od ukupno pet točaka dnevnog reda koje bi Županijski dom trebao raspraviti na 22. sjednici, sazvanoj za 24. i 25. studenoga. Županijski bi se dom trebao očitovati i o prijedlogu obiteljskog zakona, koji je u trećem čitanju, te o prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o lovu i te Zakona o trgovini. NOVE MJERE AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOGA NATJECANJA Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja donio je odluku o praćenju koncentracije nastale stjecanjem većinskog udjela dionica i većinskoga prava odlučivanja Tvornice duhana Rovinj (TDR) nad Tvornicom duhana Zagreb. Savjet je ovoga tjedna na 21. sjednici obvezao TDR da prijavi svaku odluku o promjeni cijena cigareta iz asortimana sudionika koncentracije te da Agenciju izvješćuje o svakoj namjeravanoj promjeni distribucije. TDR je obvezan Agenciji dostaviti sve ugovore o ovlasnicama (licencijama) i poslovnoj suradnji s domaćim ili inozemnim poduzetnicima. Također joj je obvezna svake godine dostaviti popis dioničara, čiji udjel u bilo kojega sudionika koncentracije nadmašuje 15 posto glavnice te je izvijestiti i o udjelima koje ti sudionici imaju na hrvatskome tržištu. Poslovanje koncentracije poduzetnika TDR-a bit će, kako se navodi u priopćenju, praćeno do 2000. Savjet je pokrenuo i prekršajni postupak protiv Globus grupe jer je Agencija ocijenila nedopuštenom koncentraciju "Dalme maloprodaje" s "Jadrantekstilom" te njegovo povezivanje s "Koteksom" (svi su poduzetnici članovi Globus grupe). Globus grupi je naređeno da svaka dva mjeseca Agenciji dostavlja izvješće o namjeravanoj prodaji trećine prodavaonica na području grada Splita. Savjet je ocijenio da se stečaj "Dalme" mogao izbjeći da su mjere Agencije provedene prije, odnosno da je prijavljena namjera koncentracije. Savjet je obaviješten o koncentraciji poduzetnika Zagrebačka banka d.d. - "Istraturist" te je zatražio da se dostavi plan istraživanja i ulaganja u "Istraturist", kao i na ostalome dijelu turističkoga tržišta u Istri. Isto tako, Savjet Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja prihvatio je Sporazum i program suradnje do 2000. s Državnim antimonopolskim komitetom Ruske Federacije. ODBIJEN PRIJEDLOG SINDIKATA O 28 POSTOTNOM PORASTU PLAĆA Pregovarački odbori Vlade i sedam sindikata javnih i državnih službi nakon ovotjednog kruga pregovora o politici plaća u 1999. godini nisu približili stajališta - sindikalni prijedlog o povećanju plaća za 28,2 posto ministar financija Borislav Škegro rezolutno je odbio kao "potpuno neozbiljan". Za povećanje od 28,2 posto trebalo bi državni proračun napuniti s još nekoliko milijardi kuna, što je neizvedivo, ustvrdio je ministar financija. Takav prijedlog doveo bi do automatskog raspada mirovinskog sustava, jer bi iz proračuna trebalo dati barem milijardu kuna više za Mirovinski fond, kao i do kolapsa zdravstva. Sredstva za povećanje plaća u javnim i državnim službama mogla bi se pronaći jedino ako bi sindikati pristali na smanjenje broja zaposlenih ili odustali od sporazuma o rasterećenju plaća koji stupa snagu od Nove godine. Ako Vlada ostaje pri stavu da će plaće korisnika proračuna iduće godine rasti samo za dogovoreno rasterećenje, to znači da nudi nulti rast plaća, odnosno ponovni pad naspram drugih sektora kojima će plaće rasti, ocjenjuju Sindikati. Idući krug pregovora zakazan je za četvrtak, 26. studenoga. 2. HRVATSKE TVRTKE PROJEKT 2000. U ERICSSON NIKOLI TESLI U kompaniji Ericsson Nikola Tesla (ETK) pokrenut je Projekt 2000., kao i u svim ostalim tvrtkama švedskog telekomunikacijskog koncerna Ericsson, kako bi se uspješno prevladao problem "milenium buga". U ETK-u je dosad u sklopu toga pokrenuto 12 različitih projekata, za čiju je provedbu osnovan poseban tim stručnjaka. Kako ističu u toj kompaniji, sretna je okolnost da ETK upravo prelazi na novi sustav za kompletnu podršku poslovanja (SAP/R 3), koji ima već riješen problem kalendara. Taj sustav podržava praćenje proizvodnje, nabave, planiranja, financiranja, kadrovsku evidenciju i sl., pa će skorim njegovim uvođenjem prestati potreba za radom na IBM računalima, na kojima je uočen taj problem. Slična rješenja primijenit će se i na ostale veće aplikacije, poput obračuna plaća, evidencije radnog vremena, knjižice, Knjige dionica itd. ERICSSON NIKOLA TESLA I HPT UGOVORILI POSAO OD 25,7 MILIJUNA KUNA Ericsson Nikola Tesla i Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) ovoga su tjedna ugovorili novi posao vezan za isporuku telekomunikacijske opreme. Posao je vrijedan 25,7 milijuna kuna, izvijestili su iz Ericsson Nikole Tesle. Paket ugovora o tome potpisali su direktor HPT-a Ivica Mudrinić i direktor Sektora marketinga i prodaje na domaćem tržištu u Ericsson Nikoli Tesli Ivan Vilić. KONČAR-MONTAŽNI INŽENJERING UVODI ISO 9001 U Končar - Montažnom inženjeringu, iz sastava Končar Elektroindustrije, planiraju do kraja veljače sljedeće godine uvesti sustav kvalitete ISO 9001. Sve aktivnosti na tome poslu teku po planu, a obavljen je i najteži dio uvođenja sustava kvalitete - pisanje procedura i definiranje točnih zadataka svakog pojedinca u sustavu. U Končar-Montažnom inženjeringu još nisu odlučili koja će certifikacijska kuća provesti provjeru. Društvo Končar-Montažni inženjering do sada je bilo orijentirano isključivo na hrvatsko tržište, a plan im je u iduće dvije do tri godine 30 posto ukupnih prihoda ostvarivati izvozom. REKORDNA MJESEČNA PRERADA RAFINERIJE SISAK Sisačka je Rafinerija u listopadu ove godine zabilježila rekordnu mjesečnu preradu u posljednjih deset godina, preradivši više od 300.000 tona nafte. Jedan od razloga za to je i redovit godišnji remont riječke Rafinerije, koja nije radila cijeli mjesec. Tijekom prošloga mjeseca sisačka je Rafinerija derivatima opskrbljivala cijelo hrvatsko tržište, a imala je još jedan rekord. Naime, 13. listopada otpremljeno je 6000 tona 13 različitih derivata sa 249 autocisterni, od čega je 30 posto bilo namijenjeno inozemnom tržištu. U studenom se u toj rafineriji planira preraditi 220.000 tona nafte, a razlog smanjenju je početak rada riječke Rafinerije. Također, u tijeku je izrada analiza o uštedi i ekonomskim učincima novoga proizvodnoga sustava. NA KRKU NUŽNA IZGRADNJA NOVIH ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA U Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) iduće godine očekuju povećanje opterećenja u pogonu Krk u ljetnoj sezoni od 15 do 20 posto. To nužno iziskuje gradnju novih elektroenergetskih objekata, kako bi se omogućilo sigurnije napajanje električnom energijom tog područja, a posebice grada Krka, gdje je i opterećenje najveće. Između ostalog, to uključuje izgradnju nove trafostanice Dunat, jačine 110/20 kilovolta (kV), kojom će se napajati južni dio otoka Krka, umjesto stare trafostanice, čije je održavanje zbog dotrajalosti postalo otežano. Iz godine u godinu na tom se otoku povećava broj turista, a uz to i broj priključaka novih potrošača. Tako je, primjerice, lani zabilježeno 478 novih priključaka, te 561 novi potrošač. Samo do početka ovogodišnjeg rujna priključeno je 267 novih objekata te 560 novih potrošača. Ove je godine, u špici ljetne sezone, kod gotovo svih krčkih elektroenergetskih objekata zabilježen porast opterećenja. Opterećenje trafostanice Malinska, jačine 35/10(20)kV, iznosilo je 10,41 megavoltampera (MVA), što u odnosu na prijeratno razdoblje predstavlja povećanje od 35 posto, dok je kod najnovije trafostanice, Baška, jačine 35/10 kV, zabilježeno opterećenje od 4,13 MVA ili čak 47 posto više. LIBERIJSKOM NARUČITELJU PREDAN TANKER U pulskom je brodogradilištu "Uljanik" u ponedjeljak obavljena primopredaja tankera za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija "East Siberian Sea", koji su pulski brodograditelji izgradili za tvrtku "Glefi Shipping Company Limited" iz liberijske Monrovije. Time je obavljena i posljednja od četiriju planiranih Uljanikovih primopredaja u ovoj godini, a nakon nje u knjizi narudžaba Puljana ostalo je još devet čvrstih ugovora i to za četiri tankera i pet trajekata. PROMET U LUCI RIJEKA PREMAŠIO GODIŠNJI PLAN Luka Rijeka ostvarila je u listopadu ove godine promet od 187.720 tona, pa je ukupan promet u prvih deset mjeseci ove godine i prvom dijelu studenoga dosegnuo 2,786.600 tona. Tako je, prema riječima poslovodstva, već sada godišnji plan pretovara premašen gotovo 20 posto, a do kraja godine zacijelo će premašiti tri milijuna tona. Realizirani promet pretežno se odnosi na sipki teret, u prvom redu žitarice i ugljen. Trenutačno se u Luci Rijeka manipulira teret s osam brodova, od kojih sa po dva u bakarskom i raškom pogonu, te sa četiri broda u Rijeci. USKORO IZGRADNJA LUKE ZAGLAVAC-SOBRA Radi boljeg povezivanja otoka Mljeta s kopnom i otokom Korčula, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH podržalo je izgradnju putničkog terminala u trajektnom pristaništu Zaglavac-Sobra. Nositelj poslova bit će lučka uprava, a za izgradnju i opremanje terminala u tom trajektnom pristaništu utrošit će se 140.000 DEM kredita. Spomenuti će se kredit dobiti putem Dubrovačke banke d.d. na rok otplate od šest godina, uključujući poček od jedne godine i uz promjenjive kamate od 15 posto godišnje. Projekt izgradnje putničkog terminala realizirat će se u dvije etape. Za prvu je predviđeno obavljanje grubih građevinskih radova, a za drugu unutarnje uređenje i opremanje objekta. Pritom će se za prvu etapu izgradnje putničkog terminala iskoristit će se kreditna sredstva, dok će se za unutarnje uređenje i opremanje objekta novac namaknuti dokapitalizacijom. SANIRANA SISAČKA ŽELJEZARA Sisačka je Željezara podmirila više od 95 posto svojih obveza i više nije nužna primjena Zakona o sanaciji u toj tvrtki, objavilo je poslovodstvo. Podmirene su sve novčane obveze Željezare iz prijašnjega razdoblja, a skinute su i založne obveze nad imovinom pa Željezara sada posluje u normalnim gospodarskim uvjetima. UPITNA SUDBINA TVORNICE PAPIRA RIJEKA Zaposlenici riječke Tvornice papira najavili su prosvjedni skup za petak, 20. studenoga, na kojem će pokušati hrvatskoj Vladi skrenuti pozornost na iznalaženje rješenja za situaciju u kojoj se ta tvrtka nalazi. Prosvjedni skup organizirat će sindikat drvne i papirne industrije, ponajprije zbog toga što hrvatska Vlada nije reagirala na njihov poziv da se očituje po pitanju sudbine te tvornice. Poslovodstvo Tvornice papira Rijeka nedavno je također uputilo pisane materijale Vladi, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija RH, u kojima se predlaže sanacija te tvrtke. No odgovora još nema, pa se u Tvornici pribojavaju kako je stečaj izvjestan. Poslovodstvo Tvornice jedino rješenje vidi u tome da ona postane državno vlasništvo sve dok se sanacija uspješno ne dovrši, a onda bi se moglo pregovarati s potencijalnim inozemnim ulagačima o modernizaciji poslovanja te jačem proboju na svjetsko tržište. Ta je tvornica na svjetskom tržištu nekad s proizvodnjom cigaretnog papira sudjelovala sa četiri do pet posto udjela. Poslovodstvu riječke tvornice pri pregovorima s ulagačima ruke su vezane i zbog neriješene situacije u kojoj se nalazi Glumina banka, njezin većinski vlasnik, sa 79,55 posto dionica. DILJ ZAPOČEO REMONT POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU SIROVE OPEKE Vinkovački proizvođač građevinskog materijala Dilj ovih je dana započeo remont postrojenja za sirovu proizvodnju i iskop gline u Jankovcima. U tom je pogonu sezonski dio proizvodnje sirove opeke završen, a do sredine prosinca planira se dovršiti i njezino pečenje. Na skladištu toga pogona trenutačno se nalazi otprilike 700.000 komada pečene opeke, a do kraja godine trebalo bi biti približno 1,1 milijun komada. To će biti dovoljno, procjena je poslovodstva, za podmirivanje potražnje u proljetnoj građevinskoj sezoni. Mjesečno se prodaje otprilike 200.000 komada opeke. YTONG POVEĆAVA PRODAJU NA HRVATSKOM TRŽIŠTU Proizvođač građevinskog materijala Ytong Croatia d.d. u ovoj će godini proizvesti približno 96.000 prostornih metara porobetona, od čega će otprilike 70 posto biti prodano na domaćem tržištu, a ostatak isporučen kupcima u Italiji, Grčkoj i na Cipru. Donedavno je omjer realizacije proizvodnje na domaćem i stranom tržištu bio 60 prema 40 u korist inozemnih tržišta, zbog čega su poslovanje opterećivali visoki troškovi transporta. Više teškoća, naglašava poslovodstvo, zadaje im i negativno naslijeđe preuzeto od pulskog Siporexa, u kojem je međunarodna kompanija Ytong 1992. godine za približno osam milijuna DEM kupila 98,8 posto vlasničkog udjela. Za ovu je godinu poslovodstvo te tvrtke, koja još nije postigla pozitivan rezultat u poslovanju, predviđalo gubitak od približno 500.000 DEM, no zbog velikog deviznog kreditnog zaduženja tvrtke, tom će se iznosu, kaže Vilović, trebati pridodati i približno milijun DEM zbog "klizanja" tečaja njemačke valute. Ostvari li se plan da se na hrvatskom tržištu proda 75.000 do 80.000 prostornih metara tog građevnog materijala, ta bi tvrtka trebala poslovati bez gubitaka. Kad se postojećih tri posto udjela u realizaciji građevnog materijala na hrvatskom tržištu bar donekle približe uzorima s njemačkog tržišta (14 posto) ili, pak, poljskog (50 posto), Hrvatska će podružnica ove tvrtke ravnopravno stati uz bok drugim članicama Ytong obitelji, koja u svijetu obuhvaća 46 tvornica u 17 zemalja. POČETAK GRADNJE VELETRŽNICA SREDINOM IDUĆE GODINE Projekt izgradnje mreže veletržnica u RH, povjeren tvrtki Nacionalna veletržnica d.d., trenutačno se nalazi u etapi izrade projektne dokumentacije i poslovnih planova za pojedine lokacije. Priprema cijelog projekta najdalje je odmakla za lokacije u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Metkoviću, gdje se početak gradnje veletržnica može očekivati sredinom iduće godine. Zajam Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini 33,5 milijuna DEM preuzela je, u ime RH, Nacionalna veletržnica d.d., u svrhu replasiranja tih sredstava za izgradnju veletržnica na predviđenih šest lokacija u Hrvatskoj - u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Metkoviću, Zadru i Splitu. Planira se da cjelokupna izgradnja na lokacijama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Metkoviću ne bi trebala trajati duže od godinu dana, a u tome će razdoblju Nacionalna veletržnica d.d. pomoći pojedinim veletržničkim društvima u uključivanje privatnog kapitala u cijeli projekt. Kako ističu iz te tvrtke, to je i jedan od glavnih interesa pojedinih veletržničkih društava, a istovremeno i uvjet EBRD-a za isplatu zajma, odnosno uključivanje 20 posto privatnog kapitala prije isplate zajma, s time da će se taj postotak do 2001. godine povećavati na 49 posto. Talijanska tvrtka Studio Valle Progetazzioni iz Rima angažirana je za izradu projektne dokumentacije, dok je izrada poslovnih planova povjerena njemačkoj tvrtki AFC iz Bonna, koja se bavi poljoprivrednim konzaltingom. NASTAVLJEN RAST PRODAJE ZAGREBAČKE PIVOVARE Trend povećanja prodaje Zagrebačka pivovara bilježi i ove godine, a procjenjuje se da će do kraja godine premašiti 1,28 milijuna hektolitara (hl). Tržišni će se udjel pivovare na domaćem tržištu ove godine tako povećati s lanjskih 33 na 34 posto. Tijekom prvih deset mjeseci pivovara je proizvela 1,13 milijuna hl piva ili 140.000 hl više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih devet mjeseci rast prodaje Zagrebačke pivovare u odnosu na isto razdoblje lani iznosio je 12 posto, što je dvostruko više od ukupnog rasta prodaje piva u Hrvatskoj. Dobri poslovni rezultati plod su dugogodišnje suradnje s belgijskom kompanijom Interbrew, u čijem je sastavu i Zagrebačka pivovara. Zagrebačka pivovara planira u sljedeće tri godine uložiti 40 milijuna DEM u nove kapitalne investicije, usmjerene ka daljnjoj poslovnoj ekspanziji, najavljuje poslovodstvo. NOVI ČLANOVI NADZORNOG ODBORA BADELA 1862 Dioničari zagrebačkog proizvođača vina i alkoholnih pića Badela 1862 na svojoj su nedavnoj izvanrednoj glavnoj skupštini izabrali pet novih članova Nadzornog odbora. Novi je Nadzorni odbor za svog predesjednika izabrao Marka Sapunara. IZ LURA GRUPE NAJAVLJEN PROJEKT "200 FARMI U HRVATSKOJ" Vodeća hrvatska mljekarska grupacija Lura grupa tijekom iduće godine krenut će u realizaciju projekta pod nazivom "Dvjesto farmi u Hrvatskoj". Poslovodstvo Lura grupe ovih dana obilazi svoje kooperante diljem Hrvatske kako bi što bolje snimilo stvarno stanje i potrebe kooperanata. Usmjerenje na mljekarsku industriju, zadržavanje visoke kvalitete postojećih i razvijanje novih proizvoda, bolje korištenje raspoloživih potencijala i smanjenje troškova te daljnje razvijanje partnerskih odnosa s kooperantima, glavne su odrednice poslovne strategije Lura grupe u idućih pet godina. Ta je grupa lani otkupila i preradila 229 milijuna litara mlijeka, a proizvela 159 milijuna litara mlijeka i raznih drugih mliječnih prerađevina. Ima približno 2000 zaposlenih i 36.000 kooperanata širom Hrvatske, a lani je, po konsolidiranim podacima, ostvarila ukupan prihod od približno 1,5 milijardi kuna. Nedavno je poslovodstvo grupe najavilo i restrukturiranje, koje će započeti iduće godine. Ono se odnosi na spajanje mljekarskih industrija članica grupe - zagrebačkog Dukata, bjelovarske Sirele i Mljekare Zadar kao i društva Lura d.o.o. i Lura grupa d.o.o., u jednu pravnu osobu. OSJEČKA ŠEĆERANA PROIZVODI ŠEĆER ZA SKLADIŠTA U IPK Tvornici šećera Osijek u tijeku je 54. dan kampanje prerade šećerne repe. Do sada je u pet dekada proizvedeno 37.500 tona šećera od planiranih 58.000 tona, zatim 19.000 tona suhih rezanaca i 11.000 tona melase. Istodobno, prerađeno je341.675 tona šećerne repe, uz dnevnu preradu od 6700 tona šećerne repe, odnosno 700 do 800 tona šećera dnevno. Na skladištu je od prošle godine ostalo gotovo 7000 tona šećera, a i novoproizvedeni šećer također se skladišti. Za skladištenje se koriste skladišta belomanastirske šećerane i Stočne hrane u Dardi. Po ocjeni poslovodstva, ovo je najteža kampanja od 1906. godine, kada je osnovana šećerana, jer ni jedan kilogram šećera nije prodan niti ima kupaca. Razlog je poznat, nekontrolirani uvoz šećera i totalni nered na hrvatskom tržištu. Osječka šećerana ima 450 stalno uposlenih djelatnika i 300 sezonskih radnika. Ove godine još je jedna "muka" snašla šećerane - izuzetno niska digestija šećera (količina sladora u repi), koja iznosi 13,2 a uobičajena je 15,5. Tako se od sto kilograma šećerne repe ne dobije 12,5 već samo ll kilograma šećera. Uz iste troškove, vrijednost proizvedenog šećera u osječkoj Šećerani tako će biti umanjena za čak 30 milijuna kuna. PAŠKA SOLANA PLANIRA POKRENUTI PROGRAM MARIKULTURE Solana Pag, članica koncerna Agrokor planira ove godine proizvesti 25.000 tona soli. Uz daljnja ulaganja u tehničko-tehnološki dio proizvodnje i prerade, iz solane najavljuju sljedećih godina povećanje proizvodnje i prodaje soli, proširenje asortimana i pokretanje programa marikulture. Temeljem prijedloga Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), poslovodstvo solane razmotrit će mogućnost postupka fluoridacije soli. Time bi solana dobila još jedan novi proizvod od posebne zdravstvene i nutritivne vrijednosti, posebno za razdoblje rasta ljudskog organizma. Uz prodaju soli na domaćem tržištu, Solana je plasira i na tržišta Slovenije, BiH, Češke, Slovačke, a lani je na ta tržišta izvezeno 20 posto ukupne proizvodnje. U tijeku su i pregovori oko plasmana soli u neke zemlje zapadne Europe i SAD-a. U solani smatraju da je posljednjih godina u Hrvatskoj došlo do velikoga uvoza soli, a zbog nelojalne konkurencije otežan je rad domaćih solana. Sva dosadašnja upozorenja državnim tijelima da se prestane s nekontroliranim uvozom nekvalitetne soli nisu naišla na razumijevanje, kažu u paškoj solani. Solanski se bazeni prostiru na površini od 2,5 milijuna četvornih metara, a u njoj je uposleno 120 djelatnika. Uz sol, na tržište se plasiraju i specifični proizvodi za pripremu mesa i ribe, a radi se o mješavini soli i sušenog domaćeg aromatičnog bilja. DOVRŠETAK IZGRADNJE BELUPOVOG NOVOG KOMPLEKSA U 1999. Izgradnja farmaceutskog kompleksa Belupa, iz sastava koprivničkog koncerna Podravka, vrijednog 67 milijuna DEM, trebala bi biti završena do kraja svibnja iduće godine. Dio je to plana strateških investicija Podravke u sljedećih pet godina, vrijednog 250 milijuna DEM, koji po ocjeni poslovodstva, ide prema planu. Nova Belupova tvornica povećat će proizvodne kapacitete, profitabilnost, te omogućiti proizvodnju novih vrsta lijekova u skladu sa svjetskim standardima, kažu u Podravci. Tijekom kolovoza počela je i gradnja nove tvornice Vegete u Koprivnici. Taj projekt vrijedan je 53 milijuna DEM. Nova tvornica i devet objekata koji će činiti "Vegetin kompleks" trebalo bi se "pod krovom" naći do kraja ove godine, kažu u koncernu. Ugrađivanje suvremene opreme i opremanje instalacijama trajat će još godinu dana, tako da će proizvodnja krenuti u proljeće 2000. godine. Treće strateško ulaganje je uvođenje suvremnog poslovno-informacijskog sustava u Koncern, u što će Podravka uložiti 17 milijuna DEm. Rok za završetak toga posla je siječanj 2000. godine. Izgradnja tvornice Vegete u Poljskoj, vrijedne 32 milijuna DEM, sada je u fazi projektiranja, a gradnja bi trebala započeti u ožujku ili travnju sljedeće godine. Početak probne proizvodnje planiran je za početak idućeg stoljeća. Poslovodstvo Podravke drži da ća ta tvornica omogućiti proizvodnju uz niže troškove za poljsko i tržišta susjednih zemalja, a izbjeći će se uvozne carine i povećati konkurentnost zahvaljujući nižim cijenama. SILOS-MLINOVI KUPILI SVINJOGOJSKU FARMU Vinkovačka tvrtka Silos - Mlinovi, iz sastava koncerna Agrokor, nedavno je od Županjske banke kupila 50,90 posto udjela u vlasništvu Svinjogojskog rasplodnog centra Andrijaševci. Kupnja dionica spomenutog centra obavljena je putem Zagrebačke burze. Silos-Mlinovi će u predviđenom roku postupiti prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, pa je za 23. studenoga ove godine dogovorena i izvanredna skupština dioničara. Kapacitet farme u Andrijaševicima je 1000 krmača, 20.000 prasadi do 25 kilograma težine, 3500 rasplodnih nazimica do 50 kg ili 2000 rasplodnih nazimica do 90 kg, te 250 rasplodnih nerasta. Od 1996. godine farma je zakupila 147 hektara državne zemlje na tri godine, a u tijeku je i postupak natječaja za dodjelu zakupa na idućih deset godina. HRVATSKA INOVACIJA USKORO U SVJETSKIM MARINAMA Uređaj za mjerenje potrošnje električne energije u marinama, hrvatskog inovatora Krešimira Žica, uskoro će se početi koristiti u svim ACI-jevim marinama, a za inovaciju su zainteresirani i vlasnici marina iz Velike Britanije, Danske, Njemačke, Maroka i SAD-a. Uređaj omogućava praćenje utroška električne energije nautičara prilikom njihova boravka u marini, a potrošnja se mjeri lokalno, pomoću inteligentnog dvo-mikroprocesnog sklopa. Omogućeno je i daljinsko očitovanje i obračunavanje potrošnje, daljinska kontrola stanja osigurača, jednostavna ugradnja i pouzdanost, pojasnio je Žic. Uređaj je uspješno testiran u Marini Punat. Žic, najuspješniji hrvatski inovator, dobio je na londonskom Međunarodnom sajmu inovacija, održanom krajem rujna ove godine, i posebnu nagradu britanskog Udruženja inženjera u industriji. U RIVIERI HOLDING ČETIRI POSTO VIŠE GOSTIJU Najveća hrvatska hotelska tvrtka, porečka Riviera holding d.d. ostvarila je ove godine gotovo 2,2 milijuna turističkih noćenja, što je četiri posto više nego u prošloj godini. Ipak, nisu se ostvarila predviđanja o sedam postotnom povećanju turističkog prometa u ovoj godini, a u Rivieri nisu zadovoljni ni financijskom stranom poslovanja. Najvažniji je uzrok tome, po riječima Uprave, utjecaj PDV-a. Na osnovi poslovnog plana do 2000. godine u Rivieri namjeravaju do kraja tisućljeća temeljito urediti svih 15 hotela i sedam apartmanskih naselja te četiri kampa. Hotelima i apartmanima na taj bi se način osigurale po tri zvjezdice, kampovima dvije, a tvrtka, na koju otpada gotovo deseti dio ukupnog hrvatskog turističkog prometa, sa znatno bi se kvalitetnijom ponudom uključila u sve žešću utakmicu na europskom turističkom tržištu. Tri je godine ono što je planirano gotovo u cijelosti i ostvarivano, godišnje se u prosjeku investiralo po 70-tak milijuna kuna, no PDV je zakočio srednjoročni plan, pa je izvjesno da će se realizacija srednjoročnog investicijskog plana produžiti najmanje za dvije godine, kažu u tvrtki. U Rivieri će se u ovoj godini investirati 57 milijuna kuna, a najveći dio novca bit će utrošen na rekonstrukciju hotela Tamaris i vila na Lanterni te uređenje hotelskih kupaonica. Nastavit će se i s uređenjem kampova, a u skladu s pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima, u sve će Rivierine restorane biti uvedena i klimatizacija. Osim u uređenje hotela, u Rivieri već nekoliko godina ulažu - godišnje u prosjeku otprilike milijun DEM - i u podizanje razine osposobljenosti vlastitih kadrova. PRIPREME ZA GRADNJU HOTELSKOG KOMPLEKSA U KOMIŽI U Komiži su ovih dana počele pripreme za gradnju hotelsko- turističkog kompleksa, vrijednog 80 milijuna kuna. Investitor će biti talijanski hotelijer, a za tu je namjenu hrvatska Vlada darovala gradu Komiži bivšu vojarnu "Rogači" i novac za izradu projektne dokumentacije. Komiški će hotel biti apartmanskoga tipa, s tristotinjak postelja i svim pratećim sadržajima, kao što su prodavaonice, zanatske radnje, bazeni, športska dvorana i podzemno parkiralište za otprilike 150 vozila. Projektna dokumentacija bit će izrađena do kraja godine, a početak radova predviđa se u rano proljeće sljedeće godine. Početak gradnje toga hotela označit će i prvu fazu "master-plana" revitalizacije otoka Visa, što su ga izradili stručnjaci međunarodne konzultantske tvrtke "Horwath- Consuting" iz Zagreba. Nedavno su predstavnici Komiže s vladom dogovorili novčanu potporu za proširenje pristaništa Mezoporata na otočiću Biševu te izradu projektne dokumentacije za ribarsku luku u Komiži, čija će gradnja početi na proljeće. Vlada će u te projekte uložiti otprilike tri milijuna kuna. U 1999. S BOLJOM KVALITETOM TURISTIČKIH USLUGA Za turističku 1999. godinu nužno je poboljšati kvalitetu turističkih usluga, jer ona u Hrvatskoj nije na odgovarajućoj razini, što pokazuju i ostvareni rezultati u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Unatoč istraživanjima njemačkog turoperatora TUI-a i zagrebačkog Instituta za turizam, po kojima su domaće cijene pansionskih usluga konkurentne u odnosu na druge mediteranske zemlje, u ovoj godini u Hrvatsku nije došlo dovoljno europskih turista, pa je zabilježeno više od 400 milijuna njemačkih maraka gubitka u odnosu na prijašnje godine. Da bi se ponovno ostvarivala dobit od tih turista potrebno je raditi po europskim turističkim modelima, rekao je predsjednik Uprave vinkovačke turističko-ugostiteljske tvrtke SON-UGO-COR d.d. i član Upravnog odbora Hrvatskih hotelijera i restoratera (HUH) Antun Dekanović. Potrebno je i što prije poraditi na povećanju kvalitete turističkih usluga, koje su temelj dobrog turističkog poslovanja. Jedna od ključnih "boljki" hrvatskog turizma je i nedostatak obrazovanih turističkih kadrova. Prema Dekanovićevim riječima, oni koji su dobri i kvalitetno rade svoj posao prije nekoliko godina otišli su raditi u inozemstvo. U Hrvatskoj još rade stari kadrovi, koji se nisu prilagodili suvremenim turističkim trendovima. Hrvatska se treba okrenuti i drugom vidu turizma, tj. promociji kontinentalnog turizma u kojem se nalaze mnoge neiscrpne mogućnosti. U kontinentalnom turizmu Dekanović razlikuje tri aspekta - lovni, tranzitni i migracijski. POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE VELKOMA Predstavnici Sindikata komunalnih radnika Hrvatske - sindikalne podružnice Velkom i poslovodstva Trgovačkog društva Velkom, ovih su dana potpisali Kolektivni ugovor za zaposlenike Velkoma. Kolektivnim ugovorom kojim je obuhvaćeno otprilike 500 zaposlenika te tvrtke utvrđeno je povećanje najniže osnovne plaće na 1530 kuna, odnosno šest posto više, stalni dodatak na plaću od 450 kuna, a odnos koeficijenata složenosti posla povećan je sa 1:3,5 na 1:5. Utvrđeno je i trajanje godišnjeg odmora do najviše 35 radnih dana, a radni tjedan iznosit će, kao i ranije, 40 sati. Dogovorena je isplata regresa u visini najniže osnovne plaće, kao i božićnice. Isplatit će se i uskrsnica, čiji je neoporezivi dio propisan u visini od 400 kuna, kao i poklon djeci u istom iznosu. Otpremnine za zaposlenike koji bi bili tehnološki višak isplaćivat će se po načelu - jedna prosječna plaća zaposlenika za svaku navršenu godinu radnog staža u tvrtki. RADNICI "HIDROPUTA" JOŠ BEZ KOLEKTIVNOG UGOVORA Radnicima Hidroputa, sisačke tvrtke za održavanje riječnih plovnih puteva i eksploataciju šljunka, niti nakon sedamdesetsedmodnevnog štrajka nije ispunjen zahtjev da većinski vlasnik Zdravko Križe potpiše kolektivni ugovor, izvješćeno je iz Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH). Tekst ugovora utvrđen je prije nego što je Križe u travnju postao većinskim vlasnikom Hidroputa i on tada na njega nije imao primjedaba. Budući da ugovor nije potpisan, SPH je pokrenuo pregovore, a zatim i proces mirenja. To nije dalo za sindikat povoljne rezultate pa je 2. rujna pokrenut štrajk koji još traje. U štrajku je 93 od ukupno 250 zaposlenih. Na početku je štrajkalo 160 zaposlenika, no zbog zastrašivanja broj im je smanjen, ističu u SPH-u. Hidroput, unatoč štrajku, nije prestao poslovati, ali, ističu sindikalci, radi se u teškim i opasnim uvjetima: plovni putevi se ne održavaju, a plovila su nesigurna. Inače, ta tvrtka ima koncesiju za održavanje plovnih puteva i vađenje šljunka iz savskog korita. Sindikalci drže da bi unosni poslovni aranžman mogao biti dodijeljen splitskom Plovputu ako se poslodavac i radnici ubrzo ne dogovore oko potpisivanja kolektivnog ugovora. PREDSTAVLJENA BAZA PODATAKA ZA INTERNET Zagrebačka je tvrtka Oracle Software d.o.o., tri dana nakon službene svjetske objave, promovirala novi korporacijski proizvod nazvan Oracle8i - bazu podataka dizajniranu posebno za Internet. Oracle8i predstavlja najnoviju generaciju vodeće svjetske baze podataka - prva je i jedina baza podataka dizajnirana kao platforma za razvoj i instalaciju Internet aplikacija. Osim već uobičajenih Oracle svojstava baze, kao što su skalabilnost, pouzdanost, sigurnost i portabilnost, Oracle8i sadrži četiri nove osobine, ugrađene izravno u bazu podataka. One omogućuju tvrtkama, programerima i analitičarima sustava krajnje jednostavno stvaranje aplikacija za intranet i Web te jednostavno i učinkovito upravljanje sadržajima baze. Oracle8i podržava SQLJ, ima ugrađenu podršku za Enterprise Java Beans, CORBA i IIOP sučelja, pa je omogućena i međusobna komunikacija softverskih komponenti pisanih u raznim programskim jezicima. Također, korisnicima taj novi proizvod omogućava rad s datotekama uz pomoć Internet File Systema, a zahvaljujući opciji interMedia, omogućen je i rad s nestrukturiranim podacima. Oracle8i ima ugrađen i novi korporacijski razvojni alat WebDB, namijenjen izgradnji Web stranica od strane samih korisnika. Navedeni proizvod raspoloživ je na tržištu u četiri različita izdanja, prilagođena različitim potrebama poslovanja. Tako je Oracle8i Light namijenjen mobilnim računalima, Personal Oracle8i samostalnim osobnim računalima, Oracle8i umreženim računalima u malim i srednje velikim tvrtkama, dok će Oracle8i Enterprise Edition svoje mjesto naći unutar velikih informacijskih sustava. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI BEZ VEĆEG UTJECAJA NA RAZMJENU Hrvatska i Slovenija su s 1,6 milijardi USD međusobne razmjene u prošloj godini još uvijek vrlo jaki gospodarski partneri, no čini se da su očekivanja kako će sporazum o slobodnoj trgovini naglo povećati razmjenu bila iluzorna, istaknuto je u razgovoru o ostvarenju tog sporazuma na sastanku predstavnika slovenske i hrvatske vlade u Ljubljani. Kako je tom prigodom istaknuto, smanjenim narudžbama hrvatskih tvrtki u Sloveniji doprinijela je i nelikvidnost, ali su još veća smetnja boljim gospodarskim odnosima neriješena pitanja između dviju, u prvom redu nuklearka Krško i Ljubljanska banka Zagreb. Osim toga, tu su još i problem međudržavnog sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima koji čeka na potpisivanje, a zbog toga još ne postoji niti sporazum o zaštiti investicija. Jaču orijentiranost gospodarskih subjekata iz dviju država na trgovačke i trajnije veze otežava i to što se međusobno ne priznaju neki certifikati za proizvode, a slovenski uvoznici tvrde da robu koju uvoze iz Hrvatske ne mogu bez komplikacija izvesti u države Europske unije. UGOVOR O IMOVINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA IZMEĐU HRVATSKE I MAKEDONIJE U Ministarstvu pravosuđa RH u Zagrebu ovoga je tjedna potpisan Ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Makedonije. Njime se uređuju imovinsko-pravni odnosi između dviju država, nastali prije i poslije raskidanja državno-pravnih veza i uspostave državne neovisnosti obiju ugovornih stranaka. Ugovorom se također jamči stečeno pravo vlasništva te pravo vlasništva koja su fizičke i pravne osobe iz jedne ugovorne stranke na pravno valjan način stekle na teritoriju druge ugovorne stranke prije razdruživanja. Jamči se i buduće stjecanje prava vlasništva fizičkim i pravnim osobama iz jedne ugovorne stranke na teritoriju druge ugovorne stranke, sukladno unutarnjim propisima stranke od država ugovornica. Osobita je vrijednost ugovora u činjenici kako se njime rješavaju i odnosi vezani za sredstva u društvenom vlasništvu koja su pravne osobe iz jedne ugovorne stranke prije razdruživanja imale na teritoriju druge ugovorne stranke. O GOSPODARSKIM ODNOSIMA HRVATSKE I BIH Nacrt novoga sporazuma o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i BiH potvrdila je u hrvatska Vlada, ali zbog raznih subjektivnih i objektivnih okolnosti još nije predan Ministarskomu vijeću BiH, izvijestio je hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges. U izjavi nakon ovotjednog sastanka s ministrom vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH Mirsadom Kurtovićem Porges je istaknuo kako Hrvatska nastoji da se potpišu dva već parafirana sporazuma - o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije BiH te o luci Ploče i slobodnom prolazu kroz Neum. Po nacrtu sporazuma o gospodarskoj suradnji u trgovačke odnose dviju država uvode se neke značajke slobodne trgovine, rekao je Porges, dodavši kako očekuje da će hrvatski nacrt biti predan Ministarskome vijeću BiH do kraja godine. Bosanskohercegovački ministar Mirsad Kurtović izjavio je da je gospodarska suradnja dviju država na visokoj razini, no uglavnom u području trgovine. Na sastanku je bilo govora i o proširenju suradnje i smanjivanju trgovinskog manjka na štetu BiH. HRVATSKI MINISTAR FINANCIJA U NORVEŠKOJ RAZGOVARAO O EURU I PDV-U Hrvatski ministar financija Borislav Škegro razgovarao je u utorak u Oslu s predstavnicima Norveške narodne banke i porezne uprave o posljedicama uvođenja eura i primjeni PDV. Susreo s guvernerom Norveške narodne banke Kjellom Storvikom s kojim je razgovrao o posljedicama uvođenja eura budući da obje zemlje ostaju izvan sustava jedinstvene europske valute kao i o utjecaju globalnih poremećaja na svjetskom tržištu na gospodarstvo dviju zemalja. S ravnateljicom norveške Carinsko-porezne uprave Fridom Nokken Škegro je razgovarao o poreznim sustavima dviju zemalja posebice o iskustvima u primjeni PDV-a čija je stopa i u Norveškoj i u Hrvatskoj jedinstvena. Škegro se zatim sastao s predstavnicima norveške Agencije za nadzor i osiguranje banaka i osiguravajućih društava s kojima je razgovarao o rješavanju bankarske krize posebno u kontekstu donošenja novog Zakona o bankama u Hrvatskoj te mogućnosti da se norveška iskustva primijene i u hrvatskom bankarstvu. INDIJA I HRVATSKA POTPISALE VIŠE GOSPODARSKIH SPORAZUMA Hrvatska i Indija zaključile su nekoliko ekonomskih sporazuma koji bi trebali potaknuti gospodarsku suradnju između dviju zemalja, doznaje se u utorak iz hrvatskog veleposlanstva u New Delhiju. Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges, koji je u ponedjeljak završio trodnevni posjet Indiji, parafirao je Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i usuglasio Sporazum o zaštiti investicija. Porges je razgovarao i s ministrom za površinski prijevoz Thambijem Duraijem te ministrom za naftu i prirodni plin Vazhapadijem Ramamurthyjem. Hrvatski poslovni ljudi, koji su bili u hrvatskome izaslanstvu, u utorak su u New Delhiju s predstavnicima pedesetak indijskih uvozno-izvoznih tvrtki razgovarali o gospodarskoj suradnji. NUŽNA BOLJA SURADNJA HRVATSKE I LIBANONSKE GOSPODARSKE KOMORE Prigodom nedavna sastanka predstavnika Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Libanonskog veleposlanstva naglašena je potreba intenzivnije suradnje dviju zemalja uz najavu da će prvi kontakti uskoro uslijediti. Naglašena je mogućnost gospodarske suradnje u korištenju usluga hrvatskih luka, osobito riječke i pločanske, a razgovaralo se i mogućnostima sudjelovanja na sajmovima i izložbama. Prošle je godine vrijednost robna razmjena iznosila tek 914.000 USD, od čega je hrvatski izvoz bio 585.000, a uvoz 329.000 USD. KREDITNI REJTING HRVATSKE U ISTOJ KATEGORIJI, ALI NEŠTO VIŠI Međunarodna agencija za poslovne informacije i bonitete Dun & Bradstreet (D&B) dodijelila je Hrvatskoj za studeni nešto viši kreditni rejtnig - DB5b. Prije mjesec danaon je iznosio DB5c. Veći kreditni rejting Hrvatska je dobila zahvaljujući dobrom sklopu fiskalne i monetarne politike, te boljoj i stabilnijoj makroekonomskoj politici u odnosu na druge, slabije ocijenjene istočnoeuropske zemlje, poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. No, makroekonomska ravnoteža u Hrvatskoj, stoji u izvješću D&B-a, nije stabilna i prilagođena zahtjevima tržišnog gospodarstva, kao, primjerice, u susjednoj Sloveniji, koja je s kreditnim rejtingom DB3a na čelu svih istočnoeuropskih zemalja. Dun & Bradstreet DB pokazatelj rizičnosti ulaganja i poslovanja u pojedinoj državi osigurava poredbeni i granični razrez poslovnih rizika. Taj pokazatelj traži rizike pri poslovanju koji su rasprostranjeni u pojedinoj državi, a odnose se na izvozna plaćanja i povrat investicija. Pokazatelj rizičnosti ulaganja DB obuhvaća zbirni indeks iz četiriju posebnih kategorija rizika - politički, komercijalni, makroekonomski i vanjski, a podijeljen je u sedam kategorija. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HRVATSKE RAČUNOVOĐE USKORO U ODBORIMA IFAC-A Hrvatsko računovodstvo i financije približavaju se svjetskim standardima, a uskoro će se uspostaviti i tješnja suradnja između Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika te Međunarodne federacije računovođa (IFAC), kao i uključivanje u njegove odbore, objavila je Zajednica. Na ovotjednoj raspravi o računovodstvu i procesima globalne harmonizacije financijskog izvještavanja i položaja Hrvatske u tim procesima, u Zagrebu je sudjelovao i generalni direktor Međunarodne federacije računovođa John Gruner. On je pohvalio Hrvatsku zajednicu računovođa i financijskih djelatnika, koja je uz članstvo u IFAC-u i član Komiteta za međunarodne računovodstvene standarde (IASC), a nedavno je primljena i u Europsku konfederaciju internih revizora, koja ima 28 zemalja - članica. U Hrvatskoj se već primjenjuju svi međunarodni računovodstveni i revizorski standardi. Neke europske zemlje imaju svoje standarde koji se baziraju na međunarodnima. Inače, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika osnovana je 1954. godine, ima 20.000 članova, 32 udruge na teritorijalnoj osnovi i tri udruge stručnjaka - revizora, financijskih analitičara i financijskih stručnjaka. Nedavno je unutar Zajednice osnovana i Sekcija internih revizora. Cilj Zajednice je unaprjeđenje računovodstvene, financijske i revizorske struke, stručna pomoć i izdavačka djelatnost. Ta će Zajednica u Hrvatskoj 1999. godini organizirati 34. simpozij računovođa i financijskih djelatnika na kojem će uz hrvatske sudjelovati i inozemni financijski stručnjaci. UTEMELJENA HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA I INŽENJERA Solidno poslovanje i zaštita kvalitetnih usluga koji arhitekti i inženjeri moraju pružati, regulirano je propisanim standardom usluga i cjenika usluga, istaknuto je ovoga tjedna na osnivačkoj sjednici Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Hrvatska komora arhitekata i inžinjera u graditeljstvu u praksu će uvoditi visoku razinu kriterija profesionalne odgovornosti, regulirati prava i obveze ovlaštenih arhitekata i inženjera u stručnom djelovanju tj. projektiranju, razradi i vođenju projekata te nadzoru. Pri tome arhitekti i inženjeri smiju konkurirati samo kvalitetom svojih usluga, za razliku od trgovačkih društava koja na tržištu konkuriraju cijenama a udružuju se u gospodarske komore. Među ostalim, u svojem djelovanju arhitekti i inženjeri dužni su pridržavati se moralnih i etičkih načela sadržanih u Kodeksu strukovne etike. Osnivanjem Komore hrvatski arhitekti i inženjeri kvalificirani su za udruživanje u Međunarodnu federaciju savjetodavnih inženjera te za poslovanje s međunarodnim organizacijama koje se bave investiranjem, bankarstvom i dr. Na skupu je osnovan i Strukovni razred inženjera građevinarstva, prvi od pet "razreda" koji će činiti strukovne udruge Komore. URSH OD VLADE TRAŽE UTVRĐIVANJE GOSPODARSKE STRATEGIJE Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) traži od hrvatske Vlade utvrđivanje strategije gospodarskog razvoja kojom će se definirati mjere za rješavanje nagomilanih gospodarskih i socijalnih problema u zemlji. Uz ostalo, zahtijevaju pokretanje novih investicija, smanjenje poreskih opterećenja, progresivno oporezivanje plaća, smanjenje neodrživo visokih kamatnih stopa i hitno sređivanje financijskog sustava. pritom je URSH spreman na sve raspoložive legalne akcije ako se Vlada ogluši na njegove zahtjeve. SINDIKAT METALACA ZA PROSINAC NAJAVIO PROSVJEDE Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) najavio je da će taj sindikat do 15. prosinca organizirati opći javni prosvjed metalaca u Zagrebu. Metalci će prosvjedovati protiv, kako kažu, nekontroliranog i beskrupuloznog otpuštanja radnika, otimačine od metalaca stvorene imovine, zbog sve manjih plaća i nebrige za održavanje hrvatske metalurgije, a time i cjelokupnog gospodarstva. Tražit će trenutačno zaustavaljanje tih trendova, te ostavku Vlade koju drže odgovornom za stanje metalurgije. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI OTVOREN PRVI GOSPODARSKI FORUM SEI-A Zemlje Srednjeeuropske inicijative (SEI) imaju još neiskorištenih mogućnosti za intenzivnije ulaganje u trgovinu i daljnja ulaganja u područje industrije, turizma i bankarstva, izjavio je hrvatski premijer Zlatko Mateša u četvrtak na otvaranju Prvog gospodarskog foruma zemalja članica SEI-a, koji će se do 21. studenoga održavati u Zagrebu. Članice SEI-a su: Albanija, Austrija, Bjelorusija, BiH, Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Rad prvog gospodarskog foruma članica SEI-a odvijat će se putem prezentacija projekata svake pojedine zemlje, izložbenih prostora, investicijskih projekata te bilateralnih susreta između poslovnih ljudi i državnih dužnosnika. Okupljeni na jednom mjestu, svi sudionici ovogodišnjeg Foruma imati će izuzetnu priliku upoznati se s uvjetima poslovanja u zemljama članicama SEI-a te predstaviti poslovne i investicijske mogućnosti. U sklopu toga, drugi se dan zaredom odvija okrugli stol na temu financijskih izvora SEI-a, koji će krajem dana završiti i panel diskusijom svih sudionika. Na okruglom stolu popraćena je i problematika sadašnjih i budućih trendova u izravnim stranim ulaganjima, govorilo se i o ulozi promotivnih aktivnosti u privlačenju ulaganja te o ulozi međunarodnih institucija i bilateralnih agencija u promoviranju izravnih stranih ulaganja. U SEI-U DO KRAJA OVE GODINE DO 14 MILIJARDI USD IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA U zemljama Srednjoeuropske inicijative (SEI) vrijednost izravnih stranih ulaganja iznosit će do kraja ove godine otprilike 13 do 14 milijardi USD, procjenio je u svojem izlaganju na radnom dijelu okruglog stola u sklopu ovogodišnjeg Gospodarskog foruma zemalja SEI-a Kalman Kalotay, jedan od autora Svjetskog izvješća o razini izravnih stranih ulaganja u 1998. godini. On je naglasio kako se očekuje da će izravna strana ulaganja u zemljama SEI-a rasti usporedno s ulaganjima u svijetu, a u skladu s tim rast će i gospodarska snaga tih zemalja. Vrlo je mala mogućnost da se članicama SEI-a pritok izravnih inozemnih ulaganja smanji, procijenio je Kalotay. Takav optimističan scenarij potkrijepio je podacima o razini izravnih stranih ulaganja iz 1997. godine, kada su ona, isključujući Austriju i Italiju, u ostalim zemljama SEI-a iznosila otprilike tri milijarde USD. Najveći investitori na području središnje Europe prema Kalotayu su SAD i Njemačka. U Hrvatskoj, Poljskoj i Ukrajini SAD predstavljaju vodećeg ulagatelja, dok interes za gospodarske potencijale Bugarske, Češke Republike i Mađarske najviše iskazuje Njemačka. Slijede Austrijanci koji ponajviše investiraju u susjednu Sloveniju, zatim Hrvatsku i Mađarsku. Gledano po pojedinim granama djelatnosti, u zemljama SEI-a najviše izravnih ulaganja (otprilike 48 posto) privlače prehrambena i automobilska industrija. Na bankarstvo, trgovinu, promet, telekomunikacije i energetiku otpada otprilike 46 posto, a najmanje se ulaže u poljoprivredu i rudarstvo. POTPISAN UGOVOR O NASTUPU HRVATSKE NA EXPO-U 2000. Ugovor o sudjelovanju RH na Svjetskoj izložbi EXPO 2000. u Hannoveru potpisan je u četvrtak u sklopu Prvog gospodarskog foruma zemalja članica Srednjoeuropske inicijative (SEI). EXPO 2000. održat će se pod sloganom "Čovjek - Priroda - Tehnologija - Održivi razvoj". HRVATSKA NA RAZINI ČETVRTINE RAZVOJA ZEMALJA ČLANICA EU Ne promijeni li gospodarsku politiku, Hrvatska će u 21. stoljeće ući nedosegnuvši prettranzicijsku razinu razvoja. Hrvatska se lani nalazila na razini četvrtine razvoja zemalja Europske unije (EU), a nepisani je kriterij za početak pregovora o njenom uključivanju u EU dosezanje 50 posto prosječne razine razvoja svih 15 zemalja članica te unije, istaknuto je prvog dana šestog tradicionalnog susreta hrvatskog društva ekonomista (HDE), koji se u četvrtak i petak održava u Opatiji. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska prednjači i po nezaposlenosti, kao i po deficitu tekućeg računa, koji ima učešće od 12 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP). Zaključeno je i kako se kriteriji gospodarske uspješnosti Hrvatske ne mogu se mjeriti prema rastu industrijske proizvodnje, jer je prema tom kriteriju primjerice BiH uspješnija od Hrvatske. Na savjetovanju će biti riječi i o vanjskom i unutarnjem dugu Hrvatske te likvidnosti hrvatskog gospodarstva i bankarskog sustava. NUŽNO REPOZICIONIRANJE HRVATSKOG TURISTIČKOG PROIZVODA Da bi se hrvatski turizam vratio na mjesto koje mu pripada na inozemnom tržištu u idućim je godinama nužno repozicionirati turistički proizvod i poboljšati njegovu kvalitetu. Usavršavanje turističke promocije, pokretanje infrastrukturnih projekata, prostorno i urbanističko uređenje destinacija te kvalitativno preoblikovanje turističke ponude i proizvoda nezaobilazne su odrednice nositeljima turističke politike, rečeno je na tijekom Drugog kongresa Hrvatskih hotelijera i restoratera (HUH). U usporedbi s europskim konkurentskim zemljama - Ciprom, Grčkom, Španjolskom, Turskom i Italijom, hrvatski je turizam izgubio svoje mjesto koje je imao do 1990. godine. Zadovoljavajućim se može ocijeniti jedino oporavak na austrijskom, talijanskom i slovenskom te domaćem turističkom tržištu, premda još ni na tim tržištima nije dosegnut predratni turistički promet. Analizom cjenovne konkurentnosti njemačkog turoperatora TUI-a, zaključeno je da kretanje cijena hrvatskih turističkih usluga uz povećanje od šest posto u protekle tri godine, do 1998., a posebice zrakoplovnih paket aranžmana, nije smanjilo hrvatsku turističku konkurentnost na inozemnom tržištu. No, hrvatske destinacije još nude prilično uravnotežen odnos "vrijednosti za novac", ali s činjenicom da je taj odnos uspostavljen na ispodprosječnoj razini kvalitete i cijene, zaključak je hotelijera. Financijski položaj hrvatskog hotelijerstva pokazuje da se razlika između ostvarenih prihoda i rashoda bitno ne smanjuje s oporavkom turističkog tržišta. Da bi se izbjegli stečajevi većine hotelskih kuća potrebno je hitno definirati selektivnu politiku državnih subvencija putem koje će se upravljati procesom restrukturiranja i sanacije hotelijerstva. Postojeći financijski položaj hotelskih kuća pokazuje da je u prosjeku potrebno povećati prihode za 27 posto ili cijene za 23 posto, uz nepromijenjene ostale uvjete. Tek tako bi hotelijerstvo moglo izaći iz zone gubitaka. PERSPEKTIVE DOMAĆE MOSTOGRADNJE Hrvatska mostogradnja ima tradiciju, iskustvo i dobre reference, a da bi ih održala, potrebna je bolja suradnja između metalske industrije, stručnih i obrazovnih institucija te državna pomoć. Jedan od najvećih problema na tom području danas je nezainteresiranost projektanata i izvođača radova, o kojima ovisi inovativnost i razvitak te tehnološke discipline, istaknuto je na 5. raspravi o proizvodima i proizvodnji u Hrvatskoj na temu "Hrvatska mostogradnja", u organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Hrvatskog društva za sustave. Posebno je u raspravi istaknuta potreba za redovitim održavanjem mostova, što se u Hrvatskoj ne radi sustavno, a osnovni je preduvjet opstanka betonskih i čeličnih konstrukcija. Topografski uvjeti u Hrvatskoj takvi su, zaključili su sudionici rasprave, da bi u boljim gospodarskim okolnostima domaća mostogradnja mogla ostvariti izvanredna tehnološka dostignuća. Budućnost mostogradnje domaći građevinski stručnjaci vide u spregnutim konstrukcijama. USKORO PRVI SUSRETI TRGOVACA HOK-A Aktualno stanje u trgovačko- obrtničkoj djelatnosti te mjere za promicanje položaja trgovaca neke su od tema o kojima će se raspravljati na Prvom susretu trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK). On će se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva održati 1. prosinca u Zagrebu. Glavne teme Prvih susreta trgovaca HOK-a bit će uloga trgovaca obrtnika u maloprodajnom sektoru s osvrtom na aktualnu trgovačku politiku, trgovački propisi u primjeni i praksi, tržišna kretanja i uloga vlastitih distributivnih centara za trgovce te kodiranje robe u prometu ili primjena EAN standarda. Uz to, pripremljeni su i referati na teme kartičnog poslovanja u trgovini, mekoj granici-uvozu robe široke potrošnje, funkcioniranju trgovine na području istočne Slavonije i Baranje, te problematika plaćanja u trgovini. Očekuju se i rasprave na teme provedbe Zakona o trgovini, kaznene odredbe, radno vrijeme u trgovini, organizacijsko ustrojstvo trgovaca kao preduvjet budućeg rada, kupovna moć, utjecaj PDV-a na cijene, odnos veleprodaje i maloprodaje te školovanje kadrova za trgovačka zanimanja. NA ZV-U ZAVRŠENA TRI SAJMA Na Zagrebačkom su velesajmu u subotu zatvorena tri međunarodna sajma - INFO - 30. međunarodni sajam informacijske tehnologije, Interliber-Educa - 21. međunarodni sajam knjiga i učila i Intergrafika - 15. međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira. U pet dana održavanja, u 14 sajamskih paviljona, na tim se sajamskim priredbama predstavilo 910 izlagača, među kojima 479 inozemnih iz 30 zemalja. INFO je ove godine postigao zavidno visoku razinu organiziranosti, a na sajmu je 600 izlagača, od kojih više od polovine inozemnih, predstavilo svjetske trendove informacijske tehnologije dostupne hrvatskom tržištu, računala i opremu, kao i hrvatsko informacijsko poduzetništvo. Tvrtka Siemens d.d. Hrvatska predstavila je praktičnu primjenu telekomunikacije u medicini (telekirurgiji). Na sajmu Interliber-Educa najnovijim knjigama, podacima o nakladništvu i opremom za nastavu i odgoj nastupilo je 110 izlagača, od kojih sedam inozemnih. Na bienalnom sajmu Intergrafika, najvećem ove vrste u ovom dijelu Evrope, posjetitelji su mogli dobiti uvid u suvremena dostignuća svjetske tehnologije u grafičkoj industriji i proizvodnji papira. Sudjelovalo je 200 izlagača, od kojih čak 144 inozemnih. 6. STATISTIKA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S ČLANICAMA SEI-A Robna razmjena RH sa zemljama Srednjoeuropske inicijative (SEI) u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci dosegnula otprilike 4,48 milijardi USD ili 4,9 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Hrvatski izvoz u 15 zemalja, članica SEI-a, vrijedio je 1,78 milijardi USD, 4,6 posto manje, dok je u našu zemlju uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 2,70 milijardi USD ili 5,1 posto manje. Najveća robna razmjena u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarena s Italijom, a vrijedila je otprilike 1,70 milijardi USD, 6,7 posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) UNUTARNJI DUG KRAJEM RUJNA 13,7 MLRD KUNA Hrvatski je unutarnji dug krajem ovogodišnjeg rujna dosegnuo 13,7 milijardi kuna. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je gotovo 13,3 milijarde kuna, a kratkoročni 465,2 milijuna kuna. Vrijednost duga po staroj deviznoj štednji bila je 6,23 milijarde kuna, na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,34 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 365,3 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,8 milijuna kuna, eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju banaka serije od I do V 3,01 milijardu kuna.Dug po trezorskim zapisima bio je 465,2 milijuna kuna. (Izvor: Ministarstva financija) INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 5,4 POSTO U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu ove godine smanjena 5,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Među glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda i to za 6,8 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najviše je porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 2,8 posto. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci porast industrijske proizvodnje u našoj zemlji iznosio je 5,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) KONCEM LISTOPADA GOTOVO 300.000 NEZAPOSLENIH U Hrvatskoj je koncem listopada bilo 294.629 nezaposlenih osoba, što je 2,7 posto više nego u prethodnom mjesecu i 3,5 posto više nego u listopadu lani. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, njih 101.976. Zbog prestanka rada poslodavaca u listopadu je posao izgubilo 23.807 osoba, 1,5 posto manje nego u mjesecu ranije. Istodobno, s evidencije zavoda zaposleno je 8119 osoba, pri čemu 2235 osoba na neodređeno vrijeme. Novčanu je naknadu koristilo 41.554 osoba, 1,8 posto više nego u rujnu i 16,7 posto manje nego u listopadu prošle godine. (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE HBOR ZA PRIPREMU TURISTIČKE 1999. NAMIJENIO 300 MILIJUNA KUNA Program kreditiranja pripreme turističke 1999. u visini 300 milijuna kuna, koju provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) već četvrtu godinu za redom, ove će godine biti znatno stroži u odnosu na prethodne godine. Ocjena financijskih rezultata hrvatskih turističkih društava postignutih u prethodnim godinama bit će pritom od presudnog značaja, a uvjet za dobivanje kredita su i već sklopljeni aranžmani turističkih tvrtaka s inozemnim turoperatorima za iduću godinu, rečeno je tijekom ovotjednih Susretima u Vladi Od ove godine financirat će se nabava ili ugradnja isključivo hrvatskih proizvoda, osim u slučajevima kada se potrebna oprema ne proizvodi u Hrvatskoj. Krediti su namijenjeni za osnovna i obrtna sredstva, a iznos kredita za trajna obrtna sredstva ne može biti veći od 50 posto ukupno odobrenog kredita. Oni će biti plasirani turističkom gospodarstvu putem poslovnih banaka koje su sa HBOR-om postigle sporazum o suradnji na provedbi programa. Dosad su suradnju prihvatile Croatia, Dalmatinska, Dubrovačka, Jadranska, Međimurska, Privredna, Riadria, Riječka, Splitska, Varaždinska i Zagrebačka banka Uz već spomenuti Program kreditiranja turističke djelatnosti, najavljen je i novi program kreditiranja turističkog obiteljskog gospodarstva, namijenjenog fizičkim osobama, obrtnicima i malim podzetnicima. Od HBOR-a je u prethodnim godina za razvitak turističke djelatnosti dobiveno 1,4 milijarde kuna. SURADNJA SISAČKE BANKE I INTERTRADE ITS-A Sisačka banka d.d. i tvrtka Intertrade ITS d.o.o. nedvno su potpisale ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji. Cilj suradnje je preoblikovanje integralnog bankarskog informatičkog sustava IBIS/400, razvijenog za potrebe Sisačke banke, u tržišni proizvod i njegov plasman u druge financijske institucije. Postojeći sustav se odlikuje visokom tehničkom i funkcionalnom razinom, a posebice je primjeren univerzalnim bankama budući da podržava sve oblike bankovnog poslovanja, ističu u Sisačkoj banci. DOBAR KREDITNI REJTING HYPO ALPE ADRIA BANKE Hypo Alpe-Adria-Banka, regionalna austrijska banka, dobila je od međunarodne revizorske kuće Moody's Investor Servicea ocjenu kreditnoga rejtinga, koji je svrstava u sam vrh liste banaka s međunarodno priznatim rejtingom. U to je ocjenjivanje bila uključena i Hypo Banka Croatia d.d., članica toga koncerna. Za dugoročne obveze Hypo Alpe Adria Banka dobila je A1 - ocjenu koja predstavlja visoki četvrti od ukupno 21 stupnja rejtinga. Hypo Alpe Adria Banka iz Klagenfurta, jedna je od rijetkih banaka s bilancom manjom od 50 milijardi ATS, koja se podvrgla tome ocjenjivanju, a dosad je u Austriji na takav način provjeren kreditni rejtig u ukupno 11 banaka. Poslovodstvo Hypo Banke Croatia d.d., najmlađeg člana Hypo koncerna, smatra to kao svojevrsnu potvrdu sigurnosti te banke za hrvatske komitente, posebice u situaciji kada je hrvatsko bankarsko tržište nesigurno. Hypo Alpe Adria Banka jedna je od 25 najvećih financijskih institucija u Austriji, a po profitabilnosti ulazi u pet najjačih financijskih institucija u toj državi. U SURADNJI S VISOM U ISTRI POSTAVLJENI PRVI ATM BANKOMATI Vlasnicima Visa kreditnih kartica od sredine ovoga mjeseca dvije hrvatske banke, Istarska kreditna banka iz Umaga i pulska Istarska banka, omogućile su 24-satni pristup gotovini, i to preko 19 ATM bankomata postavljenih diljem Istre. Za postavljanje tih bankomata zainteresirane su i brojne druge hrvatske banke, koje bi omogućile njihovo postavljanje u cijeloj zemlji. Poslujući s Visom hrvatske će banke ne samo povećati priljev inozemnih valuta od stranih turista, nego se i okoristiti znanjem i iskustvom koje je ta tvrtka stekla poslujući s više od 450.000 takvih aparata u svijetu. Za buduću suradnju s hrvatskim bankama Visa najavljuje i predstavljanje chip-kartica, elektronsko bankarstvo i elektronsko poslovanje putem Interneta. Visa je vodeća svjetska kartica te najveći sustav plaćanja u svijetu. Danas Visa posluje s 21.000 raznih svjetskih financijskih institucija i njihovim klijentima, koji posjeduju približno više od 620 milijuna različitih Visa kartica preko kojih se godišnje obave transakcije u približnoj vrijednosti od 1200 milijardi USD. PIF-OVI TEŠKO DO PODATAKA O POSLOVANJU TVRTKI Dio tvrtki s liste kuponske privatizacije kasni s dostavom podataka o svom poslovanju privatizacijsko-investicijskim fondovima (PIF), koji su postali vlasnici njihovih dionica. Kao razlog navode to što PIF-ovi još nisu upisani u knjigu dionica te im stoga tvrtke nisu dužne dostaviti podatke. S druge strane, PIF-ovi sukladno zakonu, moraju do kraja studenoga dostaviti Komisiji za vrijednosne papire procjenu svog portfelja u svakoj tvrtki, koju ne mogu napraviti bez financijskih pokazatelja poslovanja. Stoga je Grupacija društava za upravljanje investicijskim fondovima zatražila pomoć Ministarstva privatizacije pri dobivanju podataka od tvrtki. Grupacija je raspravljala o zatečenom stanju u poduzećima nakon završetka dražbovanja. Međutim, predstavnici PIF-ova nisu bili spremni iznijeti imena tvrtki s kojima imaju problema. Tijekom procjene udjela u tvrtkama PIF-ovi se, rečeno je, suočavaju i s problemima smanjenja ili povećanja temeljnog kapitala. U međuvremenu su, nakon završetka sva tri kruga kuponske privatizacije, neke tvrtke otišle u stečaj. Stoga PIF-ove zanima kada mogu dobiti dionice drugih tvrtki. Predstavnike PIF-ova posebno je zanimalo mogu li se dionice tvrtki prodavati na rate jer za to postoji veliki interes. Komisija za vrijednosne papire trebala bi se o tome očitovati idući tjedan. NOVI PRAVILNIK VARAŽDINSKOG TRŽIŠTA VRIJEDNOSNICA Varaždinsko tržište vrijednosnica u četvrtak je službeno u Varaždinu predstavilo novi pravilnik o uvjetima za uvrštenje dionica u kotaciju na tom tržištu. Pravilnik je odobrila Komisija za vrijednosne papire RH. Pravilnik VTV-a, kao cjelovit dokument, predstavlja osnovu za provjeru određenih kriterija na zahtjev izdavatelja ili brokerske kuće - članice Tržišta. U skladu s pravilnikom, pokrovitelj uvrštenja u kotaciju Tržišta dužan je izraditi elaborat u koji je uključen prikaz profila izdavatelja, a iz kojega su vidljivi svi podaci o poslovanju, potrebni za procjenu boniteta društva. U novome pravilniku, između ostaloga, traži se redovito dostavljanje godišnjih revidiranih financijskih izvješća tvrtki, kao i polugodišnja i kvartalna izvješća o poslovanju, a omogućeno je i uvrštenje vrijednosnih papira inozemnih izdavatelja. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 17. - 19. studenoga 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Podravka 75 -5,06 4.038.206 809,18 2. Pliva 434 5,60 2.939.945 170,42 3. Karlovačka pivovara 320 0,00 1.318.400 58.757,14 4. Zagrebačka banka 0 860 9,55 1.248.652 -59,67 5. Varaždinska banka 80 -5,88 374.871 918,67 6. Plava laguna 260 4,00 273.000 -0,09 7. Zagrebačka banka 3E 400 5,26 134.600 -13,59 8. Splitska banka 50 -9,09 55.000 4.900,00 9. Sunčani Hvar 16 0,00 22.171 2.671,38 10. Kraš 75 -2,60 18.750 -69,03 UKUPAN PROMET 10.467.444 85,80 Vrijednost CROBEX-a 618 6,00 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU, 09. -12. studenoga 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Ericsson Nikola Tesla 164 -3,53 590.103 -52,27 2. Bjelovarska banka 2800 - 28.000 - 3. Plava laguna 261 4,40 25.740 170,95 4. Chromos-Samobor 550 0,00 23.650 -70,95 5. Karlovačka pivovara 320 -3,03 18.880 -33,64 6. Varteks 17 - 17.404 - 7. Podravka 85 8,97 16.745 -88,35 8. Jadran-Turist 30 -21,05 6.000 -82,42 9. Riviera Holding 39 39,29 3.939 -90,02 10. Hoteli Rabac 31 - 2.015 - UKUPAN PROMET 732.476 -54,32 Vrijednost VIN-a 311 1,30 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 18.11. HNB 35 dana 191.100.000 9,50% 18.11. HNB 182 dana 2.000.000 11,00% 19.11. HNB (repo aukcija) 6 dana 271.941.503,80 11,18% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 18.11. - 1.036.700.000 kn PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 12. - 19. studenoga 1998. Datum Potražnja Promet Prosječna Promet (jutarnji) kamata (noćni) 12.11. 37.000.000 12.000.000 16,52% 141.732.000 13.11. 47.000.000 32.600.000 16,75% 151.839.000 14.11. - - 10,00% 98.709.000 16.11. 52.000.000 26.338.640 16,44% 200.942.000 17.11. 43.000.000 27.806.640 16,42% 296.669.000 18.11. 45.000.000 37.600.000 17,13% 128.271.000 19.11. 36.000.000 29.792.720 15,68% - Dnevni pros. 43.333.000 27.683.000 16,49% 169.693.600 9. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENIJA OGRANIČAVA UVOZ SVINJETINE Slovenska je vlada u četvrtak donijela uredbu o uvođenju posebnih pristoji pri uvozu svinjskog mesa koje će važiti idućih 200 dana. Pristojbe iznose od 68 do 110 SLT po kilogramu, a odluka bi - kako je pojasnilo ministarstvo poljoprivrede - morala stabilizirati domaće tržište svinjskim mesom u idućih šest mjeseci. Zbog niskih cijena uvozne subvencionirane svinjetine domaći se proizvođači žale na gubitke i prestanak otkupa, ali se u međuvremenu maloprodajne cijene u mesnicama nisu smanjile. USPJEŠNO POSLOVANJE KRKE U PRVIH DEVET MJESECI Vodeća slovenska farmaceutska tvrtka Krka iz Novog Mesta ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci 3,3 milijarde SLT, što je 24 posto više nego u prvom ovogodišnjem polugodištu. U tom devetomjesečnom razdoblju ukupna prodaja Krkinih proizvoda porasla je 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 38 milijardi SLT. Od toga je više od tri četvrtine ostvareno izvozom te devet milijardi SLT na slovenskom tržištu. Značajno tržište Krkinih proizvoda i dalje su zemlje iz sastava bivše Jugoslavije, na koje se plasira 17 posto ukupnog izvoza. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, prodaja Krkinih proizvoda na tržištima zapadne Europe, SAD-a i Japana gotovo se udvostručila. U strukturi ukupne prodaje najveći udjel, 86 posto, zauzimaju lijekovi, dok veterinarski i kozmetički proizvodi sudjeluju s osam i pet posto. Krajem listopada broj dioničara te vodeće farmaceutske tvrtke u Sloveniji bio je manji za 6514 nego početkom ove godine te iznosi 67.678. EU I ZEMLJE KANDIDATI ZA ČLANSTVO OSNIVAJU "INDUSTRIJSKI FORUM" Europska unija i zemlje kandidati za članstvo odlučile su osnovati "industrijski forum" kroz koji će raspravljati o teškoćama prilagodbe industrija zemalja kandidata mjerilima Unije, objavilo je u ponedjeljak austrijsko predsjedništvo EU. Na sastanku u Bruxellesu ministri industrije EU i zemalja kandidata za članstvo, utvrdili su kako ti sastanci nisu dovoljni da bi se savladali veliki izazovi koje postavlja prilagodba industrija tih zemalja normama Unije. Zbog toga su iznijeli zamisao o stvaranju "industrijskog foruma" koji bi okupljao predstavike vlada zainteresiranih zemalja, predstavnike regija i industrije, kao i znanstvenike. Oni bi sektor po sektor proučavali probleme kompetitivnosti, certifikata, intelektualnog vlasništva i zaštite okoliša u istočnoeuropskim industijama. Članovi "industrijskog foruma" trebali bi početi s radom u prvoj polovici iduće godine. FED SMANJIO KAMATNE STOPE Središnja američka banka FED smanjila je u utorak kamatne stope za kratkoročne kredite za četvrtinu boda, na 4,75 posto i diskontnu stopu isto za četvrtinu boda na 4,50 posto, priopćeno je nakon sastanka Saveznog povjerenstva za otvoreno tržište. Kako se ističe, može se očekivati da će stvoreni financijski uvjeti potpomoći trajni gospodarski rast i zadržavanje inflacijskih kretanja pod nadzorom. Riječ je o trećoj intervenciji FED-a u zadnjih sedam tjedana, s ciljem zaštite američkog gospodarstva od prelijevanja svjetske financijske krize. Wall Street odmah je reagirao na objavljene mjere, bilježeći rast indeksa Dow Jones, nakon što je trenutku objave bio u minusu 80 bodova. RUSKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU PALA 11,1 POSTO Ruska se industrijska proizvodnja u listopadu smanjila 11,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine te 4,6 posto u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, priopćio je u srijedu Državni odbor za statistiku, a prenosi ruska agencija Interfax. Ti podaci potvrđuju analize prema kojima je rusko gospodarstvo zbog financijske krize u kolovozu i rujnu u padu. Najpogođenija je laka industrija u kojoj je proizvodnja u listopadu, u odnosu na isrti mjesec lani, pala za 30 posto, a automobilska je industrija smanjila proizvodnju za 15,7 posto. Proizvodnja struje smanjila se za 4,3 posto, a nafte 3,6 posto. 10. POSEBAN PRILOG NAJČEŠĆE PRIMJEDBE DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU Najčešće primjedbe na poslovanje državnih tijela u prošloj godini Državni ured za reviziju RH imao je na knjigovodstveno i računovodstveno poslovanje, nepravilnosti koje se odnose na izdvajanje sredstava za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja, nepoštivanje Uredbe o nabavi roba, dobara i usluga i ustupanju radova, na nepostojanje kontrole trošenja transferiranih sredstava i unutarnjeg nadzora. U svojem izvješću o obavljenim revizijama za 1997., koji je ovoga tjedna dostavljen Hrvatskom državnom saboru, taj je ured utvrdio da su uglavnom poštivani nalozi revizije iz prethodnih godina te da je to rezultiralo kvalitetnijim poslovanjem subjekata revizije. Državni ured za reviziju za prošlu godinu jedino na poslovanje ministarstva rada i socijalne skrbi, kulture i pravosuđa nije imao primjedbi. Ministarstvu financija, među ostalim, nalaže se realnije planiranje izdataka i njihovo izvršenje u skladu s planom, odnosno pribavljanje odluke Vlade RH o prenamjeni proračunskih sredstva. Primjerice, izdaci za građevinske objekte Carinske uprave nisu bili planirani, pa su ukupna sredstva Ministarstva financija namijenjena za te objekte bila planirana u iznosu od 1,6 milijuna kuna, a potrošeno je 9,9 milijuna kuna više od plana. I Ministarstvu privatizacije Državni ured za reviziju naložio je realnije planiranje izdataka u skladu sa stvarnim potrebama, jer financijskim planom za 1997. nisu predviđeni izdaci iz viška prihoda, a izdaci za kuponsku privatizaciju nisu planirani po namjenama. Ministarstvo gospodarstva upozoreno je da se za najveći dio transferiranih sredstava (za restrukturiranje i sanaciju tvrtki te poticanje i restrukturiranje industrije) ne provodi adekvatna kontrola utroška. Također je ustanovljeno da u Ministarstvu ne postoji unutarnji nadzor te je naloženo njegovo ustrojavanje. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nalaže se, među ostalim, da poduzme sve mjere radi naplate potraživanja od neurednih dužnika po osnovi odobrenih kredita za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Ta su potraživanja dosegla gotovo devet milijuna kuna. U Ministarstvu prosvjete i športa, primjerice, utvrđeno je kako se izgradnja i rekonstrukcija škola ne obavlja u ugovorenim rokovima, a u pojedinim slučajevima nisu niti zatvorene financijske konstrukcije za njihovu izgradnju. Zanimljiv je i nalaz Državnog ureda za reviziju u Ministarstvu razvitka i obnove, koji se odnosi na računovodstveno poslovanje. Poslovne knjige i pomoćne evidencije nisu ustrojene kako bi se omogućio usporedni pregled obveza toga ministarstva i plaćanja po zaključenim ugovorima. Primjerice, u glavnoj knjizi I iskazuju se samo plaćanja po ugovorima, kao i u knjizi dobavljača, a ne i obveze u kunama, dionicama ili po osnovi odobrenih kredita. Jedan od češćih prigovora državnog revizora odnosi se i na neizdvajanja za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja. Prema zakonu o pravima branitelja tijela državne uprave i njihove službe, kao i tijela lokalne uprave i samouprave, obvezna su dva posto od ukupne cijene naručenih i obavljenih usluga i radova, koja se financiraju iz državnog proračuna, uplatiti na poseban račun. Tako prikupljena sredstva namijenjena su za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja i njihovih obitelji.