IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 28. LISTOPADA 1998. GODINE

IZVJEŠĆE S INOZEMNIH TRŽIŠTA OD 28. LISTOPADA 1998. GODINE a) Indeksi na svjetskim burzama u 12:00 GMT Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- Frankfurt/DAX 30 4589,89 4682,95 London/FTSE-100 5263,80 5331,20 New York/DJIA 8366,04 8432,21 Tokyo/NIKKEI 13516,07 13820,68 -------------------------------------------------- Komentar: I sinoć su cijene dionica na Wall Streetu pale, pa je Dow Jones indeks izgubio više od 60 bodova. Posljedica je to svježih "signala" kako se rast američkog gospodarstva usporava, dok istodobno pada povjerenje potrošača. Naime, posljednji podaci pokazuju kako je povjerenje potrošača u gospodarstvo palo na najnižu razinu u posljednje dvije godine. Razlozi? Prijetnje financijskih kriza, politička nesigurnost, najave otpuštanja,... Ovaj je podatak vrlo značajan jer pad povjerenja građana najavljuje smanjenje njihove potrošnje, što bi se, u konačnici, moglo vrlo negativno odraziti na gospodarstvo, objašnjavaju analitičari. I na Tokijskoj su burzi cijene dionica osjetno pale. Nikkei indeks strmoglavio se jutros više od 300 bodova. Ulagače najviše brine nizak tečaj dolara prema jenu, što će izazvati snažan pad prihoda japanskih kompanija. Pad Wall Streeta i Tokija negativno se odrazio i na europske burze. U Frankfurtu je DAX indeks jutros pao više od 90 bodova, dok je londonski Footsie indeks izgubio oko 70 bodova. --------------------------------------------------- b) Tečaj američkog dolara u 12:00 GMT TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- USD/DEM 1,6480/90 1,6537 1,6456 USD/JPY 117,40/50 117,86 116,80 GBP/USD 1,6750/60 1,6794 1,6689 Cijena zlata 293,75 / 294,25 USD/Unca ------------------------------------------------- Komentar: Američki se dolar noćas iznenada našao pod snažnim pritiskom, pa je njegov tečaj potonuo ispod 1,65 njemačkih maraka i 118 japanskih jena. Pritisak na dolar posljedica je novih naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva, ali i straha ulagača da bi Brazil, zbog pada produktivnosti i rasta proračunskog deficita, mogao biti prisiljen na devalvaciju reala, što bi moglo izazvati nestabilnost diljem Latinske Amerike te naštetiti gospodarstvu SAD. Naime, neki analitičari smatraju da bi idućega tjedna, nakon što Međunarodni monetarni fond odobri Brazilu zajam od 30 milijardi dolara, real mogao devalvirati. Moguće je da je devalvacija dio nove fiskalne strategije vlade, kažu oni. Inače, sinoć je brazilski predsjednik Fernando H. Cardoso predstavio osnovne konture trogodišnjeg fiskalnog plana koji bi trebao spasiti najveće gospodarstvo Latama od krize. Radi se o smanjenju proračuna za iduću godinu za 7,3 milijarde dolara, kako bi se srezao deficit koji se kreće oko 8,0 posto bruto domaćeg proizvoda (GDP). Pritom će se povećati i porezi, kako bi se proračun uredno punio. No, nije specificirano koje će se porezne stope i za koliko povećati. Kako bilo, ovaj je plan ključan kako bi Brazil dobio zajam MMF-a, ali i povratio povjerenje stranih ulagača, kažu analitičari. No, čak ni taj zajam ne jamči da će Brazil izbjeći recesiju, smatraju neki od njih. A recesija osmog po veličini svjetskog gospodarstva mogla bi izazvati devalvaciju reala, što bi pak uzdrmalo sve zemlje Latama te naštetilo cjelokupnom svjetskom gospodarstvu. To je scenarij pesimistično nastrojenih analitičara. Optimističniji pak drže da će zajam MMF-a biti dovoljan za spašavanje Brazila. Živi bili, pa vidjeli.