ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Za turističku 1999. godinu nužno je +poboljšati kvalitetu turističkih usluga, jer ona u Hrvatskoj nije +na odgovarajućoj razini, što pokazuju i ostvareni rezultati u +ovogodišnjoj turističkoj sezoni.
Unatoč istraživanjima njemačkog +turoperatora TUI-a i zagrebačkog Instituta za turizam, po kojima su +domaće cijene pansionskih usluga konkurentne u odnosu na druge +mediteranske zemlje, u ovoj godini u Hrvatsku nije došlo dovoljno +europskih turista, pa je zabilježeno više od 400 milijuna njemačkih +maraka gubitka u odnosu na prijašnje godine.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Za turističku 1999. godinu nužno je
poboljšati kvalitetu turističkih usluga, jer ona u Hrvatskoj nije
na odgovarajućoj razini, što pokazuju i ostvareni rezultati u
ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Unatoč istraživanjima njemačkog
turoperatora TUI-a i zagrebačkog Instituta za turizam, po kojima su
domaće cijene pansionskih usluga konkurentne u odnosu na druge
mediteranske zemlje, u ovoj godini u Hrvatsku nije došlo dovoljno
europskih turista, pa je zabilježeno više od 400 milijuna njemačkih
maraka gubitka u odnosu na prijašnje godine. #L#
Da bi se ponovno ostvarivala dobit od tih turista potrebno je raditi
po europskim turističkim modelima, rekao je predsjednik Uprave
vinkovačke turističko-ugostiteljske tvrtke SON-UGO-COR d.d. i
član Upravnog odbora Hrvatskih hotelijera i restoratera (HUH)
Antun Dekanović. Potrebno je i što prije poraditi na povećanju
kvalitete turističkih usluga, koje su temelj dobrog turističkog
poslovanja.
"Ako neka turistička tvrtka ne posluje pozitivno, potrebno je
promijeniti direktora ili menadžment jer je to dokaz pogrešnog
poslovanja. Ali uspjeh hrvatskog turizma ne smije se iskazivati po
broju noćenja i dolazaka turista, nego po ukupnoj turističkoj
potrošnji. Ako kvaliteta usluga nije dobra, onda će i turistička
potrošnja biti manja", istaknuo je Dekanović.
Jedna od ključnih "boljki" hrvatskog turizma je i nedostatak
obrazovanih turističkih kadrova. Prema Dekanovićevim riječima,
oni koji su dobri i kvalitetno rade svoj posao prije nekoliko godina
otišli su raditi u inozemstvo. U Hrvatskoj još rade stari kadrovi,
koji se nisu prilagodili suvremenim turističkim trendovima.
Obrazovani kadrovi nositelji su turističke kvalitete bez obzira na
to radi li se o gastronomskoj, zabavnoj ili nekoj drugoj ponudi.
Ni kvaliteta ugostiteljskog servisa nije dovoljno dobra, pa je
treba poboljšati, drži Dekanović. "Svi kadrovi u hotelijerstvu i
ugostiteljstvu moraju raditi s osmijehom na licu, jer se samo tako
gost može osjećati ugodno, a poznato je da je gost uvijek u pravu",
rekao je Dekanović.
O sadašnjoj situaciji u hrvatskom školstvu - srednjim turističkim
školama i fakultetima, na kojima se uči turistička struka,
Dekanović nema dobro mišljenje. On smatra da prvo treba uskladiti
turističku terminologiju, a potom uvesti stručne predmete u škole i
fakultete. Uz stručnjake, koji žive i rade u Hrvatskoj, potrebno je
iz inozemstva dovesti hrvatske turističke stručnjake, koji su
prije nekoliko godina otišli iz naše zemlje.
Hrvatska se treba okrenuti i drugom vidu turizma, tj. promociji
kontinentalnog turizma u kojem se nalaze mnoge neiscrpne
mogućnosti. U kontinentalnom turizmu Dekanović razlikuje tri
aspekta - lovni, tranzitni i migracijski.
"Hrvatska ima velike mogućnosti za razvitak lovnog turizma i može
privući financijski moćnu europsku klijentelu, koja će za tri dana
potrošiti od 10.000 do 15.000 maraka. Vrlo dobru perspektivu pruža
i tranzitni turizam. Mnogo turista prolazi kroz Hrvatsku, bilo da
se vraćaju kući ili odlaze negdje drugdje na odmor. Zbog toga uz
autoceste treba organizirati dobru ugostiteljsku ponudu, koja će
zadovoljiti njihove potrebe, po uzoru na francuske, austrijske ili
talijanske ugostiteljske objekte. Migracijski turizam
pretpostavlja domaće goste, koji službeno ili privatno putuju
unutar Hrvatske. Kao i tranzitnim turistima, i njima treba
omogućiti dobru ugostiteljsku ponudu", rekao je Dekanović.
Radi oporavka hrvatskog turizma potrebno je što prije obaviti
privatizaciju. Dekanović smatra da država ne bi smjela sanirati
pojedine turističke tvrtke, jer se time ostale stavljaju u
nezavidan položaj. Zbog toga treba tržišno razmišljati i dopustiti
privatnicima da se uključe u turističku djelatnost.
Bivši direktor zagrebačkog hotela Holiday Branimir Jakopović drži
da je 1999. ključna godina za vraćanje hrvatskog turizma na mjesto
na međunarodnom tržištu koje mu pripada. Zbog toga je nužno
popraviti kvalitetu turističkih usluga, razviti kontinentalni
turizam i uvesti reda u hotelijersku djelatnost. Jakopović smatra
kako u hrvatskim hotelima treba uvesti disciplinu među kadrove,
uspostaviti kontrolu poslova, smanjiti troškove i uvesti
kontroling u hotele.
Sanja Plješa
(Hina) splj sbo